Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Razvojna BRIKS banka
Ekonomska politika

Razvojna BRIKS banka

PDF Štampa El. pošta
Milan Purić   
subota, 31. mart 2012.

Za vremenski vrlo kratak period, samit lidera BRIKS-a postao je planetarno veoma važan. Potvrdile su se sve prognoze, koje su na prvom samitu 15. maja 2008. u Jekatarinburgu izneli ministri inostranih poslova ovih zemalja, da SAD više nisu u stanju da predvode svetski razvoj, jer im sledi duboka i dugoročna kriza[1]. Zato se danas sa najvećom pažnjom prati kako među stanovnicima zemalja učesnica, tako isto i u zemljama koje takođe postaju sve nezavisnije od doskora vladajuće globalne imperije i njenih najbližih saveznika. No posebno pažljivo se prati među do skoro svetski dominantnom političkom i posebno sa njima povezanom finansijskom elitom.

Svaka odluka donesena na ovim skupovima, koji se održavaju jednom godišnje u nekoj od zemalja BRIKS-a, dočekuje se i pomno prati, jer se pokazalo i u ovako kratkom vremenu da te odluke bukvalno menjaju svakidašnji život svih stanovnika planete. Pojava ovog foruma, koji je počeo svoju laganu transformaciju ka moćnoj i uticajnoj organizaciji, omogućila je da ceo svet, pa čak i srpska „elita“, razume da je jednopolarni svet za nama, i da se skoro neće ponoviti situacija da jedna zemlja ima apsolutnu dominaciju na svetu. BRIKS je danas postao snažan forum kako na ekonomskoj, isto tako i na političkoj sceni sveta i predsednici Dilma Rusef, Dmitrij Medvedev, Hu Đintao i DŽejkob Zuma su sa premijerom Manmoanom Singom potvrdili strategiju i put kojim će i na dalje ići.

Reforme koje su ove zemlje tražile od početka svog zajedničkog delovanja odnosile su se na dosledno poštovanje međunarodnog prava i oblikovanje UN i SB, kako bi se potvrdile promene do kojih je došlo među najvećim državama. No ono što je svakako ne manje važno je transformacija svetskih finansijskih institucija MMF-a i Svetske banke. To je interes tako reći svih zemalja u svetu, jer skidanje dolara sa pijadestala jedine svetske rezervne valute i demistifikacija neoliberalnog koncepta ekonomije, put ka normalnijoj svetskoj trgovini i finansijskom poslovanju[2]. Sve ove predloge, SAD i njeni saveznici, po svaku cenu su želeli da što duže ne razmatraju, a pogotovo usvajaju. U predvečerje američkih predsedničkih izbora učestalo se pokazuju „mišići“, ne samo od republikanaca nego i od Obame. Isprazna, često i preteća retorika, nikako ne pomaže, i globalni procesi se odvijaju po svojim zakonitostima, pa je tako danas objavljeno da je kineski naftni gigant „Petročajna“ postala najveća svetska kompanija koja je to mesto preuzela od američkog ponosa „Ekson mobila“ , dugogodišnjeg svetskog lidera u toj oblasti. Da ne pričamo o super kompjuterima, vozovima i ostalim naučno tehnološkim ostvarenjima Kine. O tome dovoljno govori Obama.

Suočene sa izvesnim istorijskim tokom, SAD su reagovale izazivanjem nestabilnosti u osetljivim regionima, kako bi još neko vreme dolar ostao rezervna, i ni od koga kontrolisana valuta. To je naravno moguće jedino u sferi direktnog američkog uticaja, koja se naglo sužava. Zemlje pre svega Evropske unije plaćaju ceh dugogodišnjeg bespogovornog vezivanja za Ameriku, odnosno dolar. Međusobna trgovina u nacionalnim valutama koju su počele zemlje Kina, Rusija, Brazil, Indija i JAR širi se kao pandemija. Japan, Južna Koreja, Indonezija, Turska, Iran, Venecuela, samo su neke od zemalja koje danas trguju i uzimaju kredite od zemalja BRIKS-a, prvenstveno od Kine i Rusije u njihovim nacionalnim valutama. Svakako da je ovakav način poslovanja već dobro narušio dolarski sistem i da će ga i dalje ubrzano urušavati.

Neadekvatno reagovanje zemalja zapada, pre svega Amerike, na predloge BRIKS-a, o novom finansijskom uređenju sveta dovelo je do konkretne ideje o stvaranju banke koja bi pomagala u razvoju kako samim zemljama BRIKS-a, tako i svim ostalim zemljama u svetu u razvoju. Sa istančanim istočnjačkim osećajem kako se menja svet uz što manje rizike, zemlje BRIKS-a su naglasile da žele da pomognu i zapadnim zemljama koje prolaze kroz ogromne finansijske probleme. Ta pomoć išla bi preko MMF-a i Svetske banke u skladu sa odlukama grupe G 20. Na sledećem sastanku grupe G 20 juna u Meksiku, biće prezentovana ekonomska i finansijska snaga BRIKS-a, koja bi trebalo da predstavlja jak argument za prihvatanje njihovih zahteva u pogledu upravljanja MMF-om i Svetskom bankom. To svakako podseća i na preporuke te grupe kako radikalno promeniti način vođenja ovih finansijskih institucija. Kako se to ne događa potrebnom brzinom, normalno je da se ponudi alternativno rešenje. To je upravo predložena Banka za razvoj kojom bi rukovodile zemlje BRIKS-a, sada već ekonomski džinovi koji daju mogućnost da se svi delovi sveta ravnomernije, i dugoročno stabilnije menjaju na korist njihovih građana. Sve smo vam ponudili, ali vi niste pristajali, pa moramo na drugi način. Jednostavno istočnjački. To je svakako put koji je želeo i Gadafi kada je predložio osnivanje Afričke banke za razvoj i obezbedio 100 milijardi dolara.

Prst u oko svetskim finasijskim moćnicima završio se po njega kako se završio. Zbog toga je na samitu posebno naglašeno pravo afričkih zemalja na pomoć i saradnju sa BRIKS-om, nasuprot izjavi državnog sekretara Hilari Klinton o navodnoj želji pre svega Kine da eksploatiše afričke države. No iza razvojne banke BRIKS-a ne stoji samo ogromno narasla ekonomija ovih zemalja, nego i vojna sila sposobna da se odupre svim vrstama pritiska. To nas verovatno podseća i zašto Srbija nema razvojnu banku, i koliki je to namerno napravljen propust, a sve u cilju svođenja Srbije na zadate parametre. I uopšte, toliko buke oko tih razvojnih banaka i svetskog finansijskog sistema, govori da tu ima nešto posebno važno, kako za ceo svet, tako pogotovo za Srbiju.

Koordinirano delovanje zemalja BRIKS-a je da iz ekonomske sfere, u kojoj su dokazali moć da ceo svet vuku napred u stabilan razvoj, sve više prelaze u političku sferu. Rusija i Kina zalažu svoj uticaj da Indija, Brazil i JAR takođe postanu stalne članice Saveta bezbednosti UN. Zajedničko delovanje po pitanju kriznih situacija u Siriji, Iranu, Severnoj Koreji pokazuje odlučnost da se zaustavi severnoatlantsko oblikovanje sveta po svom nahođenju. Tu se sada uspostavljaju crvene linije koje i Vašington mora da poštuje. Opet usput da pomenem da su zemlje BRIKS-a čvrsto na stanovištu da je na KiM drastično narušeno međunarodno pravo, i da one nikada, dok to eventualno ne uradi Srbija, neće priznati takozvanu državu „Kosovo“.

Sledeći sastanak lidera BRIKS-a zakazan je sledeće godine u JAR gde će nastaviti sa svojim strateškim planovima, a pogotovo će se dogovarati o većoj i efikasnijoj pomoći Africi. Dotle će se sigurno nešto promeniti i u Srbiji, pa ćemo biti, ako ništa drugo, mnogo bolje informisani o ovim civilizacijski važnim događanjima.


[2] http://www.nspm.rs/savremeni-svet/neoliberalna-hobotnica.html 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner