Crkva i politika
|
|
Vladimir Dimitrijević
|
utorak, 16. mart 2010. |
U slučaju vladike Artemija nije u pitanju samo „geopolitika“, nego i „mistika“. Jednostavno, našao se na putu „Nju ejdža“, doba u kome „ne sme biti dva mišljenja kad je pluralizam u pitanju“. Da li će mudrost i dobra volja u njegovom slučaju pobediti nerazum ostaje da se vidi.
|
Crkva i politika
|
|
Milan V. Mićunović
|
četvrtak, 04. mart 2010. |
Kako knjižiti milostinju u manastiru Crna reka nesrećnim i sirotim Srbima, kada im se daje koliko se može. U koju knjigu to upisati, kada je Hrist rekao da milostinju valja činiti tako da jedna ruka ne zna kada druga daje.
|
Crkva i politika
|
|
Aleksandar B. Đikić
|
utorak, 23. februar 2010. |
Prle i Tihi kreću u akciju, David uzima praćku, ustaje raja kô iz zemlje trava, rađa se sajber pokret otpora! Razni domaći i inostrani sajtovi pravoslavnog usmerenja postaju jedina mesta na kojima se može saopštiti nešto što odudara od orkestrirane kampanje.
|
Crkva i politika
|
|
Grigorije Vojvodić
|
četvrtak, 18. februar 2010. |
Bez obzira na to ko je kome tu mračan, vladika Artemije se našao na putu mnogima, od sitnih srpskih liferanata, tajkunčića i političara pa sve do velikih “bosova” narko-mafije, među kojima su i članovi bivše administracije Bila Klintona i EU.
|
Crkva i politika
|
|
Velibor DŽomić
|
utorak, 16. februar 2010. |
Paradoks je da patrijarha Irineja verskoj toleranciji uče oni koji su i te kako netoleratni prvo prema Srpskoj crkvi, a potom i prema svakoj tradicionalnoj crkvi i verskoj zajednici koja se ne uklapa u njihov ideološki kalup.
|
Crkva i politika
|
|
Damir Marinović
|
nedelja, 31. januar 2010. |
Naravno da se od patrijarha očekuje više fleksibilnosti i diplomatskog takta i veštine nego od vladike, ali naravno ne po svaku cenu i ne nauštrb istine i pravde. Zbog toga na tom putu traženja mere, umerenosti i obazrivosti istina ne sme da završi kao kolateralna šteta. |
Crkva i politika
|
|
Ana Radmilović
|
sreda, 27. januar 2010. |
DŽozef Bajden, kao i predsednik Tadić, verovatno misli da politika koju vodi manastir Visoki Dečani predstavlja model neke buduće politike koju će Srbija morati da vodi na Kosovu. A to je razgovor i napor da se sačuva šta se sačuvati može.
|
Crkva i politika
|
|
Episkop niški Irinej
|
petak, 22. januar 2010. |
(Politika, 26.4.2008)
Mi ne možemo da govorimo o položaju rimskog episkopa u sadašnjem stanju, kada katolici sebe smatraju odvojenim od Pravoslavne crkve. Nemamo ništa protiv da papa ponovo bude prvi među jednakima, ali tek kada se vrati u crkvu.
|
Crkva i politika
|
|
Živica Tucić i Radomir V. Popović
|
ponedeljak, 11. januar 2010. |
Živica Tucić: Ja bih rekao da je kalendar astronomsko pitanje, a ne teološko i da su crkve u svim sistemima, u svim državama, koristile onaj kalendar koji je koristila država.
Otac Radomir: Minimum minimuma je da svi hrišćani bar Vaskrs slave istog dana.
|
Crkva i politika
|
|
Miodrag M. Popović
|
subota, 09. januar 2010. |
Znamo za bezbroj slučajeva poziva Crkvi da se „racionalizuje”, „prilagodi vremenu”. Crkva postoji već skoro dva milenijuma, i tako će biti do kraja sveta. A istorija je sve te „avangardiste” smestila na mesto koje im pripada, pa će tako sigurno biti i ubuduće.
|
|
Crkva i politika
|
|
Veljko Đurić Mišina
|
subota, 13. mart 2010. |
Crkva je institucija od velikog ugleda u narodu i zato će doživljavati napade onih kojima ta činjenica smeta. Istovremeno, oni koji se nalaze na vrhu kao da su se odmetnuli od njene suštine i daju svoj, često negativan, utisak u narodu.
|
Crkva i politika
|
|
Den Boš
|
utorak, 23. februar 2010. |
Kardinal Levada je istakao da Stepinac, mada mučenik zbog toga što je bio u zatvoru, nikada nije bio u prilici da nosi odličja svog kardinalstva. „On je živeo na mestu gde se nalazio... žrtvujući svoj život za istinu i jedinstvo Crkve u Hrvatskoj."
|
Crkva i politika
|
|
Otac Antonije
|
ponedeljak, 22. februar 2010. |
Crkva traje mnogo duže nego država i ona ima svoje kanone za sve ove stvari koje mi sada imamo pred sobom. Oni koji se sada pozivaju na to da rade po kanonu grubo ga ruše i ovde se radi o uzurpaciji eparhije od strane Sinoda.
|
Crkva i politika
|
|
Episkop Atanasije
|
sreda, 17. februar 2010. |
Ne može se braniti vladika Artemije stvaranjem paracrkvenih grupica koje prete ne samo jedinstvu eparhije, već i cele SPC. Ne može se graditi kult jedne ličnosti, a istovremeno gaziti autoritet patrijarha, Svetog sinoda i sveštenog Sabora SPC.
|
Crkva i politika
|
|
Ana Radmilović
|
ponedeljak, 15. februar 2010. |
Da će Artemije proći slično kao srpski lideri na Kosovu koji su prepoznati kao lopovi koji u ime „odbrane srpstva“ rade svakojake nepojamne marifetluke, trebalo je da bude jasno još od slučaja Crna Reka.
|
Crkva i politika
|
|
Patrijarh Irinej
|
četvrtak, 28. januar 2010. |
Ta deoba između istoka i zapada traje vekovima. Možda je vreme došlo da o tom problemu pristupimo na najozbiljniji način. A kako se može pristupiti ako nema razgovora. Taj događaj i susret je neophodan da bi počeli da se rešavaju problemi.
|
Crkva i politika
|
|
Đorđe Vukadinović
|
utorak, 26. januar 2010. |
Zato se ponekad komično, a ponekad tragično klatimo čas na jednu, čas na drugu stranu, umesto da budemo to što jesmo, i shvatimo da to treće znači svoje, da znači samostalnost i samosvojnost od koje se – čak i kada se to želi – ne može pobeći, a da se ne prestane biti.
|
Crkva i politika
|
|
Velibor DŽomić
|
ponedeljak, 11. januar 2010. |
Izbor patrijarha žrebom između trojice kandidata sputava ambicije vlastodržaca na ovim prostorima, koji su se, još od Kneza Miloša Obrenovića, uvek trudili da na svoj način i iz različitih potreba u manjoj ili većoj meri utiču na izbor crkvenog poglavara.
|
Crkva i politika
|
|
Mihail Škarovski
|
subota, 09. januar 2010. |
Nemački poslanik u Zagrebu je 2. decembra 1941. u izveštaju Belinu po prvi put pomenuo ideju o stvaranju HPC. Početkom 1942. nemačko poslanstvo je već dobilo zadatak da izvrši pritisak na Pavelića.
|
Crkva i politika
|
|
Episkop Artemije
|
sreda, 06. januar 2010. |
Na Božić je izvršena čudesna tajna: obnovljena je priroda time što je neizmenljivi Bog postao čovek. Neka bi se sveblagi Gospod Hristos rodio danas i u našim dušama kroz našu smirenu veru, kroz našu evanđelsku ljubav, kroz naše molitve, post, milostinje, kroz naše evanđelske vrline.
|
|