Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Konuzinovo ''Slovo ljubve'' srpskim privrednicima
Ekonomska politika

Konuzinovo ''Slovo ljubve'' srpskim privrednicima

PDF Štampa El. pošta
Radojka Tmušić Stepanov   
utorak, 19. jun 2012.

U privrednoj komori Srbije je 15. juna ove godine održana Druga sednica Sekcije za Rusiju, Belorusiju, Kazahstan i Ukrajinu, sa obimnim dnevnim redom koji se ticao privredne saradnje Srbije sa Rusijom i državama bivšim republikama SSSR, a trebalo je izabrati i novog predsednika i potpredsednika Sekcije. Za predsednika je izabran Zoran Bojović, generalni direktor ''Uniprometa'' iz Čačka, a za potpredsednika Milenko Večić, generalni direktor ''Agroproma'' iz Subotice.

Na ovom zasedanju je predsednik Unije poslodavaca Srbije Miodrag Nikolić uputio poziv u ime Unije svim zainteresovanim privrednicima da učestvuju u plasiranju robe ili u izgradnji Trgovačkog centra CASH & CARRY ''Srbija – Moskva'', gde bi se prodavali srpski proizvodi – od hrane, pića, preko robe široke potrošnje do materijala za građevinarstvo.

Uvodno izlaganje na plenarnom zasedanju imao je gospodin Miloš Bugarin, predsednik  Privredne komore Srbije, a nakon njega su nastupili ambasadori Ruske Federacije Aleksandar V. Konuzin, Belorusije Vladimir Čušev, Ukrajine Viktor Nedopas, predsednik privredne komore Republike Srpske Borko Đurić, predstavnik RF u Srbiji Andrej Hripunov i još nekoliko privrednika iz Srbije, čija preduzeća imaju razvijenu saradnju sa nekima od pomenutih država.

Uzimajući reč, gospodin Konuzin je, pre svega, konstatovao da je njegovo obraćanje zapravo poslednje u svojstvu ambasadora Rusije u Srbiji – njegovo službovanje u Beogradu se završava i da će doći novi ambasador. U sali je zavladala neobična tišina, koja nije ničim narušena sve do kraja njegovog izlaganja. To nije bilo ni malo slučajno, jer je nastup ruskog ambasadora u Srbiji, Aleksandra Vasiljjeviča Konuzina, bio do te mere jasan, precizan i ujedno prijateljski – da su njegove reči lako našle put ne samo do uma, nego i do srca slušalaca.

Ambasador Ruske Federacije Aleksandar V. Konuzin, Belorusije Vladimir Čušev i Ukrajine Viktor Nedopas na zasedanju u PKS (Foto: Radojka Tmušić Stepanov)

Nakon uvodnog dela i ukazivanja na mogućnosti privredne saradnje Srbije i  Rusije, gospodin Konuzin se okrenuo najkonkretnijim pitanjima i problemima. Akcentovao je velike moućnosti saradnje kada je u pitanju revitalizacija železničkog saobraćaja u Srbiji i korišćenje već odobrenih kredita, koji će biti realizovani čim budu gotovi projekti za taj posao i napomenuo da se dolaskom ruske ''SBERBANKE'' razvijaju nove mogućnosti kreditiranja, investiranja i privrednog razvoja Srbije. Tada je izgovorio reči ''Denьgi estь, netu proektov"!

Ovo će zasigurno ostati zabeležene i kao svojevrsna opomena i kao odgovor onima, koji uporno provlače falš tvrdnju da ''Rusi samo pričaju, ali pare ne daju''. Izjava ''Para ima! Projekata nema!'' govori sve, a to sve je usledilo u nastavku izlaganja ovog proverenog prijatelja srpskog naroda.

''Smislite kako da se organizujete, kako da vam pomogne Privredna komora. Mi smo  već radili na tome.  Meni su iz ove sale najčešće upućivana pitanja kako naći partnere u Rusiji? Trudili smo se da vam pomognemo i, u nekim slučajevima, pronalazili te partnere, ali nije bilo nikakve povratne informacije! Svaki put kad sam dolazio ovde ponavljali su se jedni te isti problemi. Ne postoji bilo kakav sistemski rad i kao rezultat toga, meni svako leto dolaze seljaci sa gajbama breskvi, povrća, goste me i mole da nađem partnera koji bi kupio njihovu robu. I mi nalazimo partnere, i oni prodaju svoju robu, ali to je najprimitivniji način vođenja poslova!''

Gospodin Konuzin je zažalio što se za četiri godine zajedničkog rada nije uspelo sa stvaranjem određenog mehanizma koji bi priključivao sve veći broj privrednika koji bi trgovali sa Rusijom. U ovom poslu nisu pomogle ni biznis strukture, rekao je u nastavku svog izlaganja: ''Bio je stvoren i 'Biznis dijalog', 'Poslovni savet', ali ja uopšte ne znam čime se oni bave! Ja sam i na prošlom zasedanju Međuvladinog komiteta predložio da te biznis strukture podnesu izveštaj o tome šta su oni realno uradili i kako oni pomažu organizovanju ekonomske saradnje Srbije i Rusije."

Predsednik PKS Miloš Bugarin otvara Drugu sednicu Sekcije za Rusiju, Belorusiju, Kazahstan i Ukrajinu (Foto: Radojka Tmušić Stepanov)

Što se tiče povratne informacije, ambasador Konuzin je još jednom podvukao da ona ne samo što ne postoji – nego njeno odsustvo smeta u daljem poslovanju. Tako se desilo da su određeni problemi koji se tiču transporta robe u Rusiju rešeni – ali se ne zna da li treba još nešto da se uradi.

Činjenica je da nemogućnost nalaženja najoptimalnijih oblika saradnje u okvirima jednog biznis udruženja, nagoni poslovne ljude da formiraju sve veći broj udruženja. Trebalo bi pre da se uradi tako da se realizuje ono što je već planirano i potpisano na papiru, a ne da se stalno osnivaju nova udruženja. 

Aleksandar Vasiljjevič je poseban akcenat u svom izlaganju stavio na ''Sporazum o slobodnoj trgovini'' sa Rusijom. Tonom koji se može više nazvati molbom on je nastavio: ''Treba aktivnije koristiti SST. Sada postoje i dopunske mogućnosti. Tu je sada Ukrajina, Belorusija; Rusija, Kazahstan. Ogroman prostor! Ja nisam samo jednom govorio o tome, ali ću ponoviti još jednom: Potencijal je ogroman, a kako ćete ga iskoristiti zavisi od vas. Na ruskom tržištu je veoma mnogo partnera iz mnogo većih država i od vaše aktivnosti, od vas, od vašeg rada zavisi kako ćete taj potencijal iskoristiti. Čak i Evropska unija koristi vašu teritoriju, vašu radnu snagu, vaše resurse, kako bi plasirala svoje proizvode na rusko tržište. Trećina izvoza Srbije  se proizvodi u preduzećima sa učešćem kapitala EU. Čuo sam da se grade nova preduzeća, koja se otvaraju ovde zbog toga da se proizvede roba, koja bi se direktno plasirala u Rusku Federaciju. Ovaj sporazum treba aktivno da koristite vi. On će još dugo važiti, veoma dugo će biti na snazi i treba koristiti te mogućnosti.''

Duboko sam ubeđen da su mogućnosti za budući razvoj naše trgovinske, ekonomske i investicione saradnje, praktično neograničene i sve zavisi od ljudskog potencijala, od toga kako će raditi konkretni ljudi. Pozivam vas da još jednom razmislite o tome šta da se uradi da naši planovi budu ostvareni, a moje kolege koje će nastaviti da rade u ambasadi i trgovinskom predstavništvu će uvek biti spremni da vam pomognu

Veoma interesantan deo izlaganja se odnosio na saradnju Srbije sa ruskim regionima.  Posao ide veoma sporo, mada su kontakti sa nekolikim oblastima već uspostavljeni. Sledi priča koju je šteta prepričavati jer slobodno može konkurisati za Riplijevu rubriku ''Verovali, ili ne''. Evo je u prevodu: ''U čemu je problem? Ljudi uspostavljaju kontakte, čak potpisuju sporazume, čak stvaraju zajednička preduzeća, a ona ipak ne rade, kao na primer preduzeće 'Beograd- Kursk'. Dve i po godine mi pokušavamo da to preduzeće počne sa radom. Ne polazi za rukom. To znači da pre svega loše radi menandžment. Sa obe strane. Ne želim da kažem da samo Srbi loše rade, i sa ruske strane su odabrani ne baš iskusni ljudi. Nedavno je bila video konferencija i mi smo direktno razgovarali sa predstavnicima Kurske oblasti. Šta me je začudilo? Jedni drugima su pokušavali da prodaju krompir!!! Prošlo je dve i po godine, a oni ne znaju kome šta treba! Niti Rusiji treba krompir iz Srbije, niti Srbiji treba krompir iz Rusije...''

Nisam istražila na čijem je platnom spisku ovo preduzeće, ali se bojim da nije možda na platnom spisku poreskih obveznika Srbije, to jest – srpskog naroda!

U svom daljem izlaganju, ruski ambasador se složio sa konstatacijom predsednika PKS, gospodina Miloša Bugarina, da su se pojavile nove mogućnosti saradnje, koje su u direktnoj vezi sa potpisivanjem novih protokola i sporazuma u okviru SST. To je proizvodnja nameštaja i građevinarstvo. Srpski građevinari su svesni da ih najbolja zarada čeka u Rusiji, ali ni ovde nema potrebne organizacije i pravilnog prilaza problemu. Neophodno bi bilo da se udruže slože i zajedno nastupe, na primer, građevinci i isporučioci nameštaja!

Kada je reč o saradnji u zdravstvu, ambasador je podvukao da je još odavno i o tome govorio. Kao slušalac sam imala utisak da je gospodin Konuzin zavapio: ''Ne treba samo govoriti da treba sarađivati u oblasti zdravstva, u oblasti stvaranja nekakvih banjskih objekata! Dajte analize vode onih izvora, oko kojih se formiraju banje, a mi ćemo te analize poslati ljudima koji se razumeju u taj posao i oni će reći – Da! to nam treba, ili: Izvinite, imamo još bolje na Kavkazu. Potreban je konkretan, rutinski rad!''

Aleksandar V. Konuzin govori na zasedanju u PKS (Foto: Radojka Tmušić Stepanov)

Šta reći? Dokle ćemo biti samozaljubljeni i pričati kako smo mi najbolji, a da radimo, kako se nekad radilo u ovoj državi smo zaboravili.

Na kraju svog izlaganja, ambasador se vratio temi poljoprivrede, prehrambene i lake industrije. Spomenuo je neorganizovanost proizvođača mesa u Srbiji. Kad je Leljingradska oblast zatražila meso iz Srbije, desilo se da je mesa bilo malo: kvalitet je bio dobar, ali su ponuđene količine bile male da bi se posao uopšte  započeo. Srpski privrednici se ne organizuju tako da nastupaju zajedno i time obezbede veće količine robe. Ista je situacija i kod proizvođača voća i povrća. Nedostaje konkretan rad.

Svoje izlaganje u Privrednoj komori Srbije, poslednje u svojstvu ambasadora Ruske Federacije u Srbiji, njegova ekselencija Aleksandar Vasiljjevič je završio rečima: – Još jednom hoću da se zahvalim svima za dobre odnose i bilo mi je uvek drago da se setim kako smo se sretali ovde, i ne samo ovde. Sa mnogima od vas sam se sretao i u drugim situacijama. Ja sam uvek osećao ogromnu simpatiju prema mojoj zemlji, prema mom narodu i ja vas pozivam da čuvate i jačate tu simpatiju, to prijateljstvo, a svima vama veliko hvala!

Nakon izlaganja se razlegao dugotrajan i buran aplauz, koji svakako nije bio odraz kurtoazije, nego iskrenog poimanja i prihvatanja svega izloženog od strane gospodina Konuzina.

Nama preostaje da se uzmemo u pamet i poput Čehovljevog junaka Vojnjickog iz drame ''Ujka Vanja'', kažemo: ''Treba se što pre latiti nekog posla... Raditi, raditi!''. Za početak se pridružiti akciji Unije poslodavaca Srbije i za godinu dana u Moskvi sa ponosom svratiti u svoju kuću. 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner