Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Životni jubilej predsednika Putina
Savremeni svet

Životni jubilej predsednika Putina

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
subota, 06. oktobar 2012.

Sedmog oktobra predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin obeležava jubilej: tog datuma puni 60 godina života. To će biti deveti put da svoj rođendan dočekuje kao predsednik Rusije i četrnaesti put otkako je ušao u ,,veliku politiku’’, postavši predsednik federalne vlade (1999. godine).

Po tradiciji, Putin svoj rođendan dočekuje skromno, u krugu porodice, ali taj datum nije bio, niti je danas nezapažen u ruskoj javnosti i političkim krugovima.

Povodom ovog životnog jubileja, ruski politikolozi izneli su njegov politički portret: dali su ocenu njegove državničke i političke aktivnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni, svrstavši ga među najznačajnije i najuticajnije - u veoma pozitivnom kontekstu - ličnosti savremenog sveta.

Politikolozi smatraju da se uloga Putina na međunarodnoj sceni povećava svake godine, proporcionalno jačanju pozicije Rusije na međunarodnoj sceni, koja od 2000. godine narasta u ekonomskoj i geopolitičkoj oblasti. Pri tome, eksperti zapažaju da se u nizu zapadnih zemalja i dalje oseća uzdržan odnos prema Putinu, pored ostalog i zbog njegove politike nemešanja u unutrašnje poslove. Takve politike Rusija se pridržava u odnosu na ostali svet, ali isto tako kategorično traži da se i drugi ne mešaju u njene unutrašnje poslove. Primera za takvu politiku ima bezbroj i ona nailazi na podršku i simpatije u najširoj međunarodnoj javnosti. Sem, razume se, u onim zemljama i onim krugovima koji bi ne samo da zaviruju u tuđe dvorište nego i da u njemu prave red po sopstvenom nahođenju i u skladu sa sopstvenim interesima. A takvih, nažalost, nije baš malo.

Eksperti, čije mišljenje beleže moskovski mediji, smatraju da je posle brze globalizacije, ključni zadatak lidera bilo stvaranje regionalne grupe podrške iz prijateljski naklonjenih zemalja za sprovođenje svoje politike. Po njihovom mišljenju, Rusija upravo ide tim putem, o čemu svedoči stvaranje Evroazijskog saveza koji se u izvesnom smislu može nazvati strateškim odgovorom na geopolitičke tendencije koje se uočavaju u svetu.

Politikolozi smatraju da je Putin jedan od najiskusnijih šefova država u svetu čije se mišljenje o ključnim pitanjima smatra veoma značajnim. Putin sprovodi nezavisnu spoljnu politiku jačajući svoj autoritet istovremeno sa jačanjem pozicija Rusije i napretkom njene privrede.

Poznati ruski politikog, inače rukovodilac fonda ,,Politika’’, Vjačeslav Nikonov, smatra da od mišljenja Putina, kao jedinog od najiskusnijih političara u svetu, zavisi veoma mnogo u rešavanju savremenih svetskih problema. Ovaj ekspert ocenjuje da mišljenje ruskog predsednika u grupi BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) ima najveću težinu i da je ključno. A ta grupa prerasta u političkog, ekonomskog pa, ako hoćete, i vojno-strateškog džina.

Sličnog je mišljenja i rukovodilac fonda ,,Strategija’’ Mihail Remizov. On smatra da određenu težinu uticaja ruskog predsednika ima zemlja kojoj je on na čelu. Međutim, lični ,,kapacitet’’ Putina je dovoljno visok na međunarodnoj areni nezavisno od toga kako se ko prema njemu odnosi.

Politikolog Vladimir Slatinov ukazuje na ulogu Putina u ekonomskom oporavku Rusije, kao i na stvaranje višepolarnog sveta. U svetu su se pojavili novi centri moći i novi ,,igrači’’. Vladimir Putin se veoma znalački snašao u takvim procesima i to je postalo katalizator porasta njegove uloge, smatra Slatinov.

Ruski politikolozi, gotovo bez izuzetka, smatraju da se zapadni svet, a pogotovo oni krugovi koji bi želeli da svetu diktiraju svoju volju i uslove, ne odnose prema Putinu blagonaklono. Tako se odnose i prema Rusiji u celini. Neki zapadni političari to i javno govore. U Moskvi se podseća da je potpredsednik SAD DŽo Bajden uoči predsedničkih izbora u Rusiji izjavio da bi ponovni dolazak Putina u Kremlj bio ,,štetan po Rusiju’’. Prenebregavajući gostoprimstvo zemlje, on je takvu ocenu izneo studentima Moskovskog univerziteta. Nikonov kaže da je Bajden očigledno imao u vidu pre svega interese sopstvene zemlje. ,,Ranije gospodin Bajden nije ispoljavao neku veliku zabrinutost prema Rusiji’’, kaže sarkastično Nikonov.

Hteo to neko da prizna ili ne, Rusija, a posebno njen lider, jesu trn u oku nekim zapadnim političkim krugovima, pa i liderima. A zašto ga demonizuju, zašto ga opisuju kao diktatora, samovoljnika, čoveka koji navodno guši prava i slobode građana, sputava jačanje demokratije? Pa zato što sve što radi - radi u interesu sopstvene zemlje i naroda, jačanja njene ekonomije, socijalne sigurnosti građana, jačanja stabilnosti društva, jačanja bezbednosti zemlje, očuvanja njene celovitosti, nezavisnosti, odbrambene sposobnosti, očuvanja svetskog mira i ravnopravne međunarodne saradnje. Citiraću samo jednu u nizu izjava tokom svih ovih godina: partneri da, vazali ne. Time je uputio jasnu poruku zapadnim, ali i drugim državama i njihovim liderima na kojim osnovama njegova zemlja može i želi da sarađuje. Naravno, to se ne sviđa onim krugovima i snagama koje žele da u međunarodnim odnosima nametnu stil ponašanja u skladu sa sopstvenim interesima i ciljevima.

Neki eksperti u Moskvi su mišljenja da ima i iskakanja iz ovakvog klišea. Politikolog Jevgenij Minčenko kaže da se u Evropi ocenjuje da je ruska privreda snažna, da u zemlji nije u velikom stepenu izražena ekonomska kriza i da ne postoji velika nezaposlenost. Mi, međutim, znamo koje probleme imamo. Pomalo čudno izgleda: ali i pored tendencije da se Rusija oslikava u negativnom svetlu, njen imidž se vezuje za pojam relativno stabilne evropske zemlje.

Suviše daleko bi me odvelo nabrajanje svih dostignuća i uspeha poslednjih dvanaestak godina otkako se Vladimir Vladimirovič nalazi u samom vrhu državne vlasti. Umesto cifara, tabela i procenata, navešću konstataciju koja sve to zajedno sadrži. Rusija je izašla iz ćorsokaka u kome se nalazila devedesetih godina. Daleko se udaljila od ivice ponora i opasnosti građanskog rata. Putin kaže da će u dogledno vreme Rusija biti zemlja u kojoj će se komforno živeti i da će njeni podanici moći njome da se ponose.

Sve to ne znači da u Rusiji cvetaju ruže. To znaju i to javno govore Vladimir Putin i drugi rukovodioci. Veoma oštar demografski problem, zatim separatističke tendencije na Severnom Kavkazu i drugde, povezani sa terorizmom, nacionalnim i verskim sučeljavanjima, korupcija, alkoholizam, narkomanija, društvena raslojavanja i druge teškoće zadaju glavobolje rukovodiocima zemlje. Globalna ekonomska kriza zahvatila je i Rusiju iako možda u blažoj formi nego neke druge zemlje.

U Rusiji više neće biti ni revolucije ni kontrarevolucije, poručuje Putin sugrađanima, ali i međunarodnoj javnosti. On kaže da je raspad Sovjetskog Saveza bio najveća geopolitička katastrofa 20. veka, ali da od obnavljanja te države više ne može biti reči. Poznata je njegova krilatica: ko ne žali zbog razbijanja Sovjetskog Saveza, taj nema dušu, a ko misli da se ta država može obnoviti, nema pameti.

Iako je 7. oktobar životni jubilej ruskog predsednika, nije mi namera da iznosim njegovu biografiju. Smatram da se o njegovom životu dosta zna u srpskoj javnosti. Navešću samo par konstatacija, citirajući samog Putina iz knjige ,,Ot pervogo lica’’ (što bi se moglo prevesti: ,,Iz prve ruke’’). On u intervjuu za tu knjigu kaže: Završio školu, pošao na univerzitet; završio univerzitet, otišao u KGB; posle KGB opet na univerzitet; sa univerziteta ka Sobčaku (gradonačelnik Lenjingrada); od Sobčaka u Moskvu u državnu upavu; zatim administracija predsednika; odatle u FSB (Federalna služba bezbednosti); zatim sam naznačen za premijera. Slede funkcija predsednika države u dva mandata, pa premijera, pa od marta ove godine ponovo predsednik države. Putin u jednom intervjuu kaže da se nije otimao za predsedničku fotelju. ,,Sudbina me je odvela tamo gde se nalazim već više godina’’, kaže Putin.

Američki časopis ,,Forbs’’ već nekoliko godina svrstava Putina među najuticajnije ličnosti sveta, a prošle godine nalazio se na drugom mestu, odmah iza američkog predsednika Obame. Moglo je i obratno: Putin pa Obama, kaže mi ruski kolega.

Rekao bih da biografija Vladimira Putina nije biografija običnog ruskog čoveka. Ona je puna činjenica koje govore o jednoj posebnoj ličnosti, njegovoj sposobnosti, upornosti, znanju, inteligenciji. Biografija govori o jednoj vanserijskoj ličnosti koja je znala šta hoće i postigla mnogo, veoma mnogo. I za sebe i za zemlju na čijem se čelu nalazi.

Putin se još uvek amaterski bavi sportom; svojevremeno je bio majstor u džudou, a i danas se ponekad popne na strunjaču. Leteo je nadzvučnim avionom, plovio podmornicom, vozio trkački automobil na putevima ruskog Dalekog istoka, spuštao se na dno Bajkalskog jezera.

Ipak, najuspešniji je, kako mi kaže jedan ruski kolega, kada u rukama čvrsto drži upravljač broda koji se zove- Ruska Federacija. 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner