Početna strana > Debate > Istina i pomirenje na ex-YU prostorima > Popis stanovništva za Srbe u Hrvatskoj - biti ili ne biti!
Istina i pomirenje na ex-YU prostorima

Popis stanovništva za Srbe u Hrvatskoj - biti ili ne biti!

PDF Štampa El. pošta
Milojko Budimir   
četvrtak, 20. januar 2011.

Ako je suditi po rezultatima popisa stanovništva u Hrvatskoj, počev od prvog, održanog 1948. pa sve do poslednjeg 2001. godine, može se zaključiti da se Srbi u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici nisu ni rađali!

Ukupan broj Srba i drugih pripadnika nacionalnih manjina, zabeležen popisom iz 1991. godine, identičan je onom iz 1948.

Prema popisu iz 1991. godine, Hrvatska je imala 4.784.265 stanovnika, od toga broja kao Srbi izjasnilo se 581.663 stanovnika ili 12,15 odsto. Taj broj je sigurno daleko veći, jer se više od 106.000 lica izjasnilo kao Jugosloveni, a poznato je da su većinu od toga broja sačinjavali Srbi koji su se u značajnom broju nalazili i u rubrici "ostali" u kojoj je bilo upisano 316.736 stanovnika. Tako se pouzdano može tvrditi da je tada u Hrvatskoj živelo više od 800 000 Srba.

Zatim je većina Srba u dva velika talasa napustila Hrvatsku. Prvi talas bio je 1991. godine, što je predstavljalo početak politike koju je provodila Hrvatska demokratska zajednica i njen predsednik Franjo Tuđman, a čiji cilj je bio da se broj Srba u Hrvatskoj svede na tri do četiri odsto. Ovo je postignuto posle drugog talasa koji je bio 1995. godine, tokom operacije `Bljesak` i `Oluja` kada je gotovo sve stanovništvo proterano sa područja Republike Srpske Krajine koja je bila pod međunarodnom zaštitom UN. A evidentiran je i treći talas – to su oni koji nisu želeli dočekati završetak mirne reintegracije Istočne Slavonije i Baranje u sastav Hrvatske.

Posle svega iznova će morati srpske organizacije da ulože poseban napor kako bi animirali građane srpske nacionalnosti da se izjasne kao Srbi, jer će popis biti i indikator trenda povratka srpskog stanovništva, a poslužiće i kao odgovor na pitanje koliko su Srbi u današnjem hrvatskom društvu slobodni da javno iskažu svoju nacionalnu pripadnost. Prema Ustavnom zakonu, od rezultata tog popisa zavisiće zastupljenost pripadnika manjina u organima regionalne i lokalne samouprave, ravnopravna upotreba jezika i pisma kao i drugih prava. Sem toga predstojeći popis stanovništva u Hrvatskoj za srpsku zajednicu imaće mnogo veći značaj od puke statistike, budući da će u narednih deset godina predstavljati temelj za ostvarivanje prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Uočavajući izuzetan značaj rezultata popisa stanovništva, Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" iz Zagreba pokrenulo je inicijativu u kojoj se traži da se u dogovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Srpskim narodnim većem i ostalim srpskim institucijama u Hrvatskoj donese zajednička platforma uoči predstojećeg popisa stanovništva.

U svojoj Božićnoj poslanici, episkop gornjokarlovački Gerasim pozvao je vernike da se na predstojećem popisu stanovništva izjasne kao Srbi po nacionalnosti, pravoslavni vernici i pripadnici SPC, jer je to, kako je poručio, za sadašnja i buduća pokolenja Srba od presudne važnosti. Koliko je prilikom popisa 2001. godine u nekim segmentima bila loša metodologija pokazuje to da u dve ponuđene rubrike broj onih koji su se izjasnili samo kao `pripadnicima pravoslavne crkve` iznosi 196.000, dok je broj onih koji se smatraju `pripadnicima Srpske pravoslavne crkve` 40.400. Ostaje otvoreno pitanje da li je ovo učinjeno slučajno ili se i tu mogu kriti pokušaji stvaranja još jedne pravoslavne crkve, ovaj put na prostoru Hrvatske.

Prema Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Hrvatskoj koji je Hrvatski sabor, doneo na sednici 15. jula 2010. godine, popisivaće se hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira nalaze li se u vreme popisa u Hrvatskoj ili u inostranstvu.

Popisom, koji je planiran od 1. do 28. aprila ove godine, neće biti obuhvaćene osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali su odsutne duže od jedne godine. Neće biti obuhvaćeni ni oni koji imaju boravište u Hrvatskoj kraće od jedne godine i ne nameravaju duže od toga ostati, kao i studenti koji studiraju u inostranstvu.

Još u vreme donošenja Zakona, a i kasnije pokušava se problematizovati, istina ne dovoljno glasno, zakonska odredba da se popisom obuhvaćaju samo osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj uz uslov da godinu dana nisu bile odsutne iz zemlje. Opravdanje za ovo Hrvatska nalazi u uredbama Evropske unije u kojima se osobe izbegle iz zemlje ne navode kao iznimka pa se na njih primenjuje kriterijum odsutnosti od 12 meseci i biće uključeni u ukupan broj stanovnika zemlje u kojoj se nalaze. Taj kriterijum, sem zemalja Evropske unije, primenjivaće i zemlje u regionu, a time se osigurava da te osobe budu uključene u ukupan broj stanovnika samo jedne zemlje. To će naneti najveću štetu, prvenstveno, srpskoj manjinskoj grupaciji koja je pred naletima rata, spasavajući goli život, morala napustiti Hrvatsku.

Iako još Hrvatski sabor nije usvojio Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana, uglavnom iz razloga jer bi to moglo imati posledice za položaj i opstanak Hrvata u BiH, posledice će biti pogubne za izbegle i prognane Srbe iz Hrvatske. Tako će uglavnom svi oni biti sprečeni da se popišu, sem onih na koje se odnosi Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbeglica i raseljenih lica, Program obnove ili Program stambenog zbrinjavanja ili koji još uvek imaju status izbeglice. Tako će više od 100 000 onih kojima su oduzeta stanarska prava i koji se ne vraćaju po restriktivnim i diskriminatorskim odredbama o stambenom zbrinjavanju biti brisani iz evidencije prebivališta u Hrvatskoj.

Komentarišući rezultate popisa iz 2001. godine prof. dr Žarko Puhovski iz Hrvatskog helsinškog odbora izjavio je tada da "smanjenje jedne etničke grupe u jednoj deceniji skoro za trećinu ne može biti rezultat prirodnih migracija, već je to odlazak pod pritiskom, što se obično naziva etničkim čišćenjem".

Već sada sigurno možemo zaključiti da je broj Srba manji nego u vreme tog popisa. Područja od posebne državne brige (bivša RSK) su i dalje depopulizirajuća. Njihova demografska struktura velikim delom je poremećena ratnim dešavanjima. Nema vitalne, potencijalne autohtone demografske obnove. U dugoročnoj perspektivi, ukoliko ne dođe do radikalnih imigracionih zaokreta, ova će područja opusteti i to ne samo ruralni dio već i gradovi kojima ova seoska naselja gravitiraju.

Politolog prof. dr Jovan Mirić smatra da Hrvatska "nastavlja politiku etničkog čišćenja", kao i da je takva politika "normalna za hrvatske demografe, koji nisu izrazili čak ni žaljenje što su mnogi hrvatski krajevi opustjeli i što su nastali demografski gubici". Prema Mirićevom mišljenju, ono što nije napravila politika, napraviće biologija.

Krajiški prostori su opusteli, oni koji su ostali kao da ih nema jer nemaju komunikaciju sa ostatkom sveta, a sa raseljenom rodbinom pokidane su im veze.

Autor je generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u narednih godinu dana u Srbiji biti održani novi parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner