Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Teška vremena, prijatelju moj, za Srbiju tek nailaze
Ekonomska politika

Teška vremena, prijatelju moj, za Srbiju tek nailaze

PDF Štampa El. pošta
Živan Lazić   
nedelja, 24. jul 2022.

Smederevska železara je zbog pada tražnje za čelikom zatvorila veću od dve peći.

Minus u spoljnotrgovinskoj razmeni za pet meseci je za 109 odsto veći nego lane, a investitori praktično i ne kupuju srpske obveznice.

Međutim, tu nije kraj lošim vestima o prilikama na ovdašnjim prostorima - poslednjih dana su se baš zaređale. Počnimo redom.

Ni iz petog izlaska na tržište hartija od vrednosti, država nije uspela u celosti da proda planirani obim dvogodišnjih obveznica. Mada je za prodaju 12. juna preostalo još samo u vrednosti, kada je reč o finansijskim trgovcima, preskromnih četiri miljarde dinara, interesovanja je bilo tek za trećinu.

Ni iz petog izlaska na tržište hartija od vrednosti, država nije uspela u celosti da proda planirani obim dvogodišnjih obveznica. Mada je za prodaju 12. juna preostalo još samo u vrednosti, kada je reč o finansijskim trgovcima, preskromnih četiri miljarde dinara, interesovanja je bilo tek za trećinu.

Takođe, kamata, odnosno cena po kojoj Srbija zajmi novac, ponovo je porasla, na 4,1 odsto, ali ni primetno veći prinos za državne hartije na relativno kratak rok nije bio dovoljan podsticaj ulagačima. Podsetimo se, kamata je marta prošle godine bila 1,64, u januara je već iznosila 2,75, da bi u maju dostigla 3,59 odsto. Sada je ponovo uvećana, svejedno finansijeri su ostali uzdržani.

Kamate neprekidno skaču

Srbiji svake godine na naplatu pristiže obveznica vrednih između 1,4 i 1,7 milijardi evra i veliko je pitanje hoće li država uspevati da reemituje pristigle hartije od vrednosti

Država Srbija je za ovu godinu najavila još dva izlaska na berzu: emisijom vrednom 25 milijardi dinara na petogodišnji rok i po procenjenoj kamati od 5,85 odsto, te emisijom u iznosu 350 miliona evra na 12 meseci po procenjenoj kamati od 2,4 odsto. Kako sada izgleda, teško da će biti uspeha, kamata na tržištu je već poprilično nadmašila one po kojoj država Srbija pokušava da zajmi novac.

Nisu u pitanju samo novi krediti. Srbiji svake godine na naplatu pristiže obveznica vrednih između 1,4 i 1,7 milijardi evra i veliko je pitanje hoće li država uspevati da reemituje pristigle hartije od vrednosti.

Još nepovoljnija vest stigla je dan-dva ranije iz Smedereva. Kineski vlasnik tamošnje železare je odlučio da na duže vreme zatvori veću od dve peći, čiji je kapacitet oko 1,2 miliona tona čelika. Razlog je sve manja potražnja za čelikom, što je slučaj u celoj Evropi, pa proizvodnju naglo smanjuju i nemačke i britanske čeličane. Svakako će biti i otpuštanja radnika.

Cena bakra pada

Za sada Borski kombinat bakra dobro funkcioniše, ali na berzi cena bakra, tradicionalni pokazatelj svetske konjukture, neprekidno opada već godinu dana. Sa 10.000 evra spustila se na nepunih 8.000 po toni sa trendom daljeg pada. I stranih drektnih investicija je u prva četiri meseca skoro 33 odsto manje nego lane u isto vreme. 

Srbija već muči muku sa izvozom. Za prvih pet meseci spoljnotrgovinski minus je iznosio neverovatnih 4,7 milijardi evra

Sve ukazue da u narednim mesecima sledi pad privredne aktivnosti, kao i pad izvoza, s obzirom na to da su i smederevski i borski kombinat veliki izvoznici, među tri-četiri najveća u Srbiji.

Problem je u tome što Srbija već muči muku sa izvozom. Za prvih pet meseci spoljnotrgovinski minus je iznosio neverovatnih 4,7 milijardi evra i spram prošlogodišnjeg je uvećan za čak 109 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je sa lanjskih 77,5 pala na 68 odsto.

Jun mesec nam je doneo dalji rast inflacije na 10,4 odsto, pa je jasno da rast plate od 5,6 odsto zapravo znači pad kupovne moći. Mada je uobičajeno da država prvih meseci kalendarske godine troši minimalno iznad prihoda, ove sezone tokom prvog kvartala budžetski deficit je već dostigao 650 miliona, što nam ukazuje da bi do kraja godine lako mogao da dostigne i dve milijarde evra.

Javni dug

Zbog trenutne globalne situacije sa strujom i gasom, EPS će do kraja godine možda da se zaduži za još 800, Srbijagas sa 250 miliona

Tako nam se otvara pitanje javnog duga. Mada sadašnjih 30,7 milijardi evra, kada se posmatra kao 53,5 odsto BDP-a, izgleda prihvatljivo, podaci o velikim dugovima javnih preduzeća relativizuju navodnu neveliku zaduženost države Srbije. Kako EPS, Srbijagas i Telekom zbirno duguju više od 3,5 milijardi evra i svako od njih se nalazi u lošoj situaciji, velika je opasnost da se njihova obaveza, delom ili u celini, prelije na državu Srbiju.

Dodatna nevolja je što će, zbog trenutne globalne situacije sa strujom i gasom, EPS do kraja godine možda da se zaduži za još 800, Srbijagas sa 250 miliona.

Pretnja je dakle da se javni dug Srbije do kraja godine uveća za budžetski deficit i deo duga ili ceo dug tri velike javne kompanije, što ukupno može dostići i sedam milijardi evra, odnosno oko 4.650 evra novog nameta za svaku srpsku porodicu. Zaista, ovih dana pristižu nam samo crne vesti, teška vremena nailaze. 

(021)

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner