Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Srpske zastave i selektivna tolerancija montenegrinskih i beogradskih "multikulturalista"
Komentar dana

Srpske zastave i selektivna tolerancija montenegrinskih i beogradskih "multikulturalista"

PDF Štampa El. pošta
Nenad Pivaš   
utorak, 08. decembar 2020.

Nakon što je na ulicama u nekoliko crnogorskih gradova 4. decembra održano slavlje zbog izbora nove vlade[1], ubrzo se tim povodom oglasio nekakav „Patriotsko komitski savez Crne Gore“ sa saopštenjem kako vidi problem u „barjačenju zastava Srbije“[2]. Imajući na umu da je reč o nedavno formiranoj organizaciji neki bi pomislili da je reč o običnim marginalnim ekstremistima koji nisu vredni analize. U suštini to je dobrim delom tačno, ali je stvar u tome što taj stav o tome da je u Crnoj Gori problematično isticati srpske zastave ne dele samo oni, već se on čuo nemalo puta – često i od strane doskorašnjih nosilaca celokupne moći u toj državi.

Tako je 6. septembra, nedugo nakon održavanja parlamentarnih izbora u Crnoj Gori na kojima je opozicija odnela pobedu, na tkz. „patriotskom skupu“ u Podgorici Nemanja Batričević, saradnik u nastavi na crnogorskom Fakultetu političkih nauka i doktorand na Centralnoevropskom univerzitetu, poručio kako je glavni problem što pristalice opozicije nisu slavili sa državnim zastavama. Takođe je zapretio Dritanu Abazoviću i rukovodstvu pokreta URA da će ostati upamćeni kao „najgori izdajnici svojega roda“ ako „predaju Crnu Goru u ruke četničkim vojvodama“[3]. Ubrzo nakon ovoga pojavila se peticija podrške, koju su potpisali između ostalog i Nenad Čanak, Aleksandar Olenik, Dinko Gruhonjić i mnogi drugi samozvani „borci za toleranciju” iz Srbije, koji su prilično osetljivi kada se reč „izdajnik“ koristi kao klasifikacija u državi u kojoj oni žive[4].

Isto tako, crnogorska policija je zbog isticanja srpskih zastava na autolitijama u Beranama u junu ove godine podnela devet prekršajnih prijava[5]. Naravno, pošto je bilo reči o partijskoj državi, identično mišljenje kao i policija imali su i u do skora vladajućem DPS-u, koji je pre više godina osudio što su pristalice opozicije, nakon lokalnih izbora u Beranama, slavili sa srpskim zastavama[6].

 Mislim da je situacija kada se u ime „multietničnosti“ grde pripadnice neke nacionalne zajednice zato što slave uz svoje simbole ipak originalan fenomen koji se može naći samo kod Crnogoraca montenegrinskih provinijencije

Postoje mnogi licemerni borci za toleranciju i ljudska prava koji su ovaj plemeniti poziv pretvorili u vlastiti biznis i time ga izvrgli ruglu. Tako je nažalost u velikom delu sveta. Međutim, mislim da je situacija kada se u ime „multietničnosti“ grde pripadnice neke nacionalne zajednice zato što slave uz svoje simbole ipak originalan fenomen koji se može naći samo kod Crnogoraca montenegrinskih provinijencije i naravno kod njihovih podržavalaca u regionu.

U Srbiji je, sa druge strane, sasvim normalno da pripadnici nacionalnih manjina na svojim mitinzima i okupljanjima nose poglavito svoje nacionalne simbole, kombinovane sa partijskim obavezama, dok su zastave Srbije prava retkost ukoliko ih uopšte ima. Tako pristalice Ugljaninove[7] i Zukorlićeve[8] stranke na svojim mitinzima redovno nose i zastave na kojima su grbovi sa ljiljanima i polumesecima – što su simboli bošnjačke nacionalne zajednice. I to nije tako samo u privatnoj upotrebi, pomenuta zastava je, zajedno sa državnom zastvom Srbije, istaknuta i na zgradi skuštine grada Novog Pazara[9]. A 11. maja se organizuje čak i Dan bošnjačke nacionalne zastave[10].

Isto tako je i sa Albancima u Srbiji. Oni na svojim događajima redovno nose „zastave druge države“ – da se izrazim u montenegrinskom stilu – i to vrlo često ne budu samo zastave države Albanije, već i zastave SAD, pa čak i „Kosova“. Isto tako i oni obeležavaju svoj Dan zastave 28. novembra i tada i na zgradama oština Preševo i Bujanovac bivaju okačena crvene zastave sa crnim dvoglavim orlovima[11], [12]. I tako je već godinama.

Verujem da i u Srbiji ima pojedinaca kojima smeta što pripadnici nacionalnih manjina nose svoje zastave. Međutim teško je zamisliti situaciju u kojoj bi zbog istih policija pisala prijave, a vladajuća partija krenula da grdi one koji ih nose i da ih proglašavala za „izdajnike“, „antidržavne elemente“ ili „baliste“. Ukoliko bi se tako nešto slučajno omaklo i nekom mnogo manje bitnom, tada bi Čanak, Gruhonjić, Olenik i drugi njihovi istomišljenici munjevito reagovali. I bili bi potpuno u pravu! Jer zaista, pravo pripadnika svih nacionalnih zajednica da koriste svoje simbole ne treba posmatrati kao nekakav ekskluzivitet, već kao nešto što se podrazumeva. Međutim, sama činjenica da oni u slučaju Crne Gore imaju potpuno drugačiju stav i da tamo podržavaju sve oblike montenegrinskog šovinizma čini ih nepodobnim da bilo šta popuju za eventualne slične pojave u Srbiji. Kojih na svu sreću i nema.

Ali ima još nekoliko stvari koji su specifične za pitanje zastave u Crnoj Gori. Montenegrinski pokret uveliko zamera Srbima što nisu skloni da na svojim okupljanjima u većoj meri koriste državne zastave Crne Gore. No i državne zastave imaju svoj istorijat. Crveno-plavo-bela trobojka u Crnoj Gori uvedena je sredinom XIX veka za vreme knjaza Danila. Ona je bila državna zastava kneževine, a zatim i kraljevine Crne Gore. Nju su koristili i partizani, a to je bila i zastava SR Crne Gore za vreme SFRJ – naravno tada na njoj više nije bio dvoglavi orao, već petokraka. Početkom 90-ih, za vreme SRJ, sa crnogorske, kao i sa srbijanske trobojke, skinuta je petokraka.

Međutim, separatistički pokret, koji se tih godina pojavio u Crnoj Gori u vidu LSCG i SDP, i njihove pristalice na svojim mitinzima uopšte nisi koristile trobojku tj. tadašnju državnu zastavu! Na njihovim mitinzima tih godina mogao je da se vidi jedino krstaš-barjak i alaj-barjak[13] koji je bio vojna zastava crnogorske monarhije. Tada očigledno nisu sledili svoju kasniju logiku da treba da pokažu „poštovanje prema državi u kojoj žive“ na taj način što će nositi njene državne zastave.

Nakon što je Milo Đukanović 2000. godine obznanio da mu je cilj nezavisnost Crne Gore, od njegovih tadašnjih koalicionih partnera iz SDP-a je sledeće godine predloženo donošenje nove državne zastave koja neće biti trobojka. DPS je na to pristao, tako da je 2004. Crna Gora dobila državnu zastavu kakvu ima danas.

 

U datom periodu srpske i projugoslovenske stranke su predlagale neko kompromisno rešenje kojim bi, ukoliko se već menja zastava, bila uvedena neka koja je više u skladu sa crnogorskom tradicijom, ali su svi njihovi predlozi i inicijative odbijani. To je bio deo jednog šireg projekta u kojem je Milov režim menjao tradicionalni identitet Crne Gore. Tako je 2004. uvedena i sadašnja verzija himna „Oj svijetla majska zoro“ u kojoj je autor treće i četvrte strofe Sekula Drljević. Isto tako u novom Ustavu iz 2007. godine za zvanični jezik proglašen je crnogorski, iako se na popisu 2003. tek 21.53% stanovništva izjasnilo da im je to maternji jezik, dok se 63.5% opredelilo za srpski.

Od Srba se traži da srcem prihvate ne tek bilo koju zastavu, već onu koja je ustanovljena protiv njihove volje i to sa namerom da bude diskontinuitet u odnosu na dotadašnji identitet Crne Gore. Zastavu koja je na izvestan način negacija njih samih!

Od Srba se dakle traži da srcem prihvate ne tek bilo koju zastavu, već onu koja je ustanovljena protiv njihove volje i to sa namerom da bude diskontinuitet u odnosu na dotadašnji identitet Crne Gore. Zastavu koja je na izvestan način negacija njih samih! Zašto? Pa zato što je u planovima Crnogoraca montenegrinske provinijencije i za Srbe bila namenjena sudbina trobojke, jer su i oni po toj zamisli trebali nestati tj. asimilovati se.

Kako je porazom DPS-a na izborima 30. avgusta zadat snažan udarac jednom takvom projektu, Srbi, ali i svi drugi građani Crne Gore kojima je stalo do demokratije i ljudskih prava, imaju razloga da slave i da se raduju. U tome svi imaju pravo da koriste one simbole i ona obeležja za koje su vezani i koje osećaju kao svoje. Ne treba uopšte da se obaziru na hirove onih koji se zbog toga ljute na njih, naročito kada imaju na umu da se ta druga strana nikada nije obazirala na srpske želje i interese.

 

*****

 

[1] https://www.republika.rs/svet/region/245866/video-crnoj-gori-slavlje-povodom-izbora-nove-vlade

[2] https://www.antenam.net/politika/180822-pks-krivokapicu-i-abazovicu-jurisnike-uputite-ka-kosovu-da-tamo-rjesavaju-srpske-probleme

[3] https://www.youtube.com/watch?v=29jwDywtTmc&ab_channel=CdMPortal

[4] https://www.portalanalitika.me/clanak/peticija-podrske-nemanji-batricevicu

[5] https://www.portalanalitika.me/clanak/zbog-isticanja-zastave-druge-drzave-prekrsajne-prijave-protiv-devet-osoba

[6] https://www.kurir.rs/planeta/1272523/dps-snp-i-df-pobedu-u-beranama-slavili-uz-srpske-zastave-i-klicanje-srbiji

[7] https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sda-sand%C5%BEaka-pozvala-me%C4%91unarodnu-zajednicu-da-zaka%C5%BEe-konferenciju-o-sand%C5%BEaku-/1655330

[8] https://sanapress.info/2020/06/15/zavrsni-skup-spp-a-sloboda-krece-iz-tutina/

[9] https://www.kurir.rs/vesti/srbija/662325/sadiju-plojovic-novi-predsednik-skupstine-grada-novog-pazara

[10] https://www.trt.net.tr/srpski/kultura-turizam-i-umetnost/2020/05/12/sandzak-obiljezen-11-maj-dan-bosnjacke-nacionalne-zastave-1415629

[11] https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=79005

[12] http://rs.n1info.com/Vesti/a547712/Dan-zastave-Albanije-obelezen-i-u-Bujanovcu-i-Presevu.html

[13] https://www.youtube.com/watch?v=hxA_vH55pcA&ab_channel=LSCG1989

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner