Početna strana > Hronika > Svako ko je primio mito mogao bi da ostane bez staža i imovine?
Hronika

Svako ko je primio mito mogao bi da ostane bez staža i imovine?

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 04. april 2011.

Dragutin Radosavljević, direktor Poreske uprave

BEOGRAD - Poreska uprava će predložiti Ministarstvu finansija da svakome za koga se utvrdi da je primao mito država oduzme imovinu i izbriše radni staž, kaže u intervjuu za „Blic” direktor Poreske uprave Srbije Dragutin Radosavljević, uz očekivanje da će zakoni koji bi trebalo da spreče korupciju biti doneti do kraja ove godine. Radosavljević kaže i da su ukupna dugovanja za doprinose dostigla 166 milijardi dinara.

Ko su najveći poreski dužnici?

- Danas se događa da i javna preduzeća ne uplaćuju doprinose svojim zaposlenima, što je nekada bilo nemoguće. To nisu veliki sistemi, ali ima firmi koje po ovom osnovu imaju velike dugove, protiv jednog iz Novog Sada smo podneli i krivičnu prijavu. Ukupna dugovanja za doprinose dostigla su 166 milijardi dinara, od toga je polovina zakonski nenaplativa jer su firme u stečaju ili u postupku privatizacije. Prošle godine smo zbog utaje poreza podneli više od 2.000 krivičnih prijava, budžet je po tom osnovu oštećen za 16 milijardi dinara. Poreze ne plaćaju ni političari, biznismeni i estradne zvezde.

Koji porez najčešće izbegavaju političari i estradne zvezde?

- Podnosili smo krivične prijave i protiv takvih ličnosti. Na skorašnjem sajmu nautike prodate su sve jahte i mi ćemo vrlo brzo izvršiti kontrolu ko su kupci i da li su podneli poreske prijave. Vrlo brzo ćemo završiti i elektronski sistem komunikacije i tada ćemo imati jasnu imovinsku kartu svakog pojedinca. Tamo gde imovinski potencijal bude odskakao od prijavljnih prihoda imaćemo signal za poresku policiju.

Prošle godine Poreska uprva je podnela oko 300.000 opomena. Šta očekuje one koji ne odgovore na opomenu?

- Druge opomene neće biti, a posle prve se ide na prinudnu naplatu i sve radnje koje predviđa rešenje kako bi se naplatio poreski dug. Ranije se dešavalo da veliki broj naših prijava ne bude procesuran, a sada to nije tako.

Kada su političari podnosili imovinske karte, Agencija za borbu protiv korupcije se žalila da ih ne može proveriti jer nemaju dovoljno stručnjaka?

- Sada se radi na zakonima koji treba da spreče korupciju. Predlažem američki model, gde svakome u privatnom i javnom sektoru za koga se utvrdi da je primao mito bude zaplenjena imovina. Takođe, brisao bi mu se i celokupan radni staž. To ću predložiti Ministarsvu finansija i, uz podršku javnosti, možda to možemo očekivati i ove godine.

Svojevremeno ste pominjali da bi banke, umesto ranijeg SDK, trebalo da vode računa o tome da se uz zarade isplaćuju i doprinosi. Ko je zakočio ovakvu ideju?

- Mislim da banke ne žele da prihvate takvu ulogu. I u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, platni promet ide preko banaka, ali one kod suseda imaju i ulogu da upozoravaju poslodavce da s računa s kojeg isplaćuju zarade, u roku od osam dana, moraju isplatiti i doprinose. Ako to ne urade, banka automatski signalizira Poreskoj upravi, koja istog trenutka pokreće postupak protiv poslodavca. A u Srbiji je problem ozbiljan - iznos koji ide za PDV nije dovoljan da administrira primanja za 1,6 miliona penzionera. Zato država za penzionere izdvaja preko 25 odsto prihoda iz budžeta i jedino Italija izdvaja više.

Da li ste razgovarali s bankama?

- To pitanje sam inicirao na kolegijumu Ministarstva finansija i sve se na tome i završilo. Pojavljivao se nekoliko puta generalni sekretar Udruženja banaka, ali su ovakvu ideju banke odbacile, rekao bih, s jednim gnušanjem. Treba, međutim, imati u vidu da je bankama NBS dala dozvolu za rad, a da pravila igre određuje država i da se po njima mora igrati. Srbija može da utvrdi takva pravila igre, a mislim da volja postoji.

Znači li to da država ima maćehinski odnos prema zaposlenima kod privatnika?

- Da. S druge strane, radnici u javnom sektoru su privilegovani, primaju redovne plate, zbog sigurnosti zarade i posla mogu da puste čekove, da se zaduže karticom...

Najavili ste i oštrije mere za privrednike?

- Poreska uprava ima 750 inspektora, a imamo 117.000 PDV obveznika i jasno je da ih sve fizički ne možemo kontrolisati. Cilj našeg inspektora je partnerski odnos i on se nikako neće ponašati kao dželat. Za privrednike, ipak, neće biti grejs perioda i prolongiranja rokova. To ne bi bilo ni fer prema onima koji redovno plaćaju obaveze.

Poreski prihodi čine više od 70 odsto bužeta. Postoji li strah da se ove godine budžet neće puniti po planu?

- Ne, jer smo u prva tri meseca ove godine čak prebacili plan. Ali treba znati da ako želimo kvalitetne puteve i zdravstvo, moramo i da plaćamo poreze.

Koliko je država izgubila novca zbog toga što naši najveći biznismeni posluju preko of-šor kompanija?

- Teško je reći, ali se zna da će sa ulaskom Srbije u EU kontrola tokova novca biti sređenija.

Obavezna prijava imovine
Nedavno ste izjavili da će svi morati da plaćaju porez na imovinu. Šta ćete preduzeti protiv onih koji ovaj porez nisu plaćali godinama?
- Porez na imovinu je u nadležnosti opština, a niko vas ne može i neće osloboditi poreza. Ko nije plaćao ovu obavezu godinama, moraće da plati sve zaostatke, plus godišnju kamatu od 23 odsto. Sada će se ažurnije utvrđivati i ispravnost prijava, i to zahvaljujući Republičkom geodetskom zavodu, koji završava katastar svih nepokretnosti.
A šta ako nikada nisam dobila poresku prijavu?
- Svi koji imaju stan dužni su da sami prijave svoju imovinu.
(Blic)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner