Početna strana > Hronika > Rusija i Kina ojačali strateško partnerstvo
Hronika

Rusija i Kina ojačali strateško partnerstvo

PDF Štampa El. pošta
petak, 07. januar 2011.

Zajednička inicijativa o koncepciji azijske bezbednosti, proboj u energetici i bum ruskog malog i srednjeg biznisa u Kini. To su glavni rezultati razvoja odnosa između Rusije i Kine 2010. godine, izjavio je u invervjuu za Glas Rusije zamenik direktora Instituta za Daleki Istok RAN Sergej Luzjanjin.

Naučnik smatra da su 2010. Moskva i Peking u duhu strateškog partnerstva jasno formulisali opšte interese i zadatke u globalnoj politici. Između ostalog, predložili su partnerima iz Azijsko-Tihookeanskog regiona da razmotre zajedničku koncepciju bezbednosti. Rusija i Kina polaze od nedeljivosti regionalne bezbednosti. Tačnije smatraju nedopustivim osiguranje bezbednosti jedne grupe zemalja na račun oštećenja interesa druge, istakao je Sergej Luzjanjin:

Međukorejski sukob, napetost oko Tajvana, sporovi Kine i Japana, Rusije i Japana o teritorijalnim problemima stvaraju vrlo složenu atmosferu u Azijsko-Tihookeanskom regionu. Ovde nema dovoljno poverenja. I, naravno, rusko-kineska inicijativa o zajedničkoj bezbednosti u Aziji usmerena je na jačanje mera poverenja. A takođe na stvaranje prvobitnih, zajedničkih strukutra za sprečavanje regionalnih i širih konflikata. Ova inicijativa Rusije i Kine ozbiljan je i još dug i složen put za dostizanje opšteg konsenzusa.

2010. godina je izvela Rusiju i Kinu na novi nivo energetske saradnje, smatra Sergej Luzjanjin. Pri tome on se ne slaže sa radikalnom tačkom gledišta o tome da Rusija postaje benzinska pumpa za Kinu pošto je prva nafta iz Istočnog Sibira cevovodom krenula u susednu zemlju.

To nije prosto izvoz ruske nafte. Za minulu godinu Rusija i Kina su bitno napredovale u energetskoj saradnji. Reč je o novim koracima u atomskoj i elektroenergiji, isporukama komprimovanog gasa, izgradnji gasovoda. Postoji nekoliko važnih ugovora o zajedničkoj razradi energetske opreme. A to je već sfera visokih tehnologija i mašinogradnje. Najvažnije je što postoji dogovor o mogućem uključivanju značajnih kineskih investicija u razradu nalazišta u Sibiru i na Dalekom Istoku zajedno sa ruskim kompanijama.

Po mišljenju Sergeja Luzjanjina, 2010. godina ojačala je investicione veze između Rusije i Kine.

Ova godina je pokazala novu tendenciju: ruski mali i srednji biznis Sibira i Dalekog Istoka aktivno je krenuo u Kinu. Iznajmljuju se kineske teritorije, kupuju se preduzeća, započinju manji projekti. Ruski biznismeni ulažu novac u Kinu, pošto tamo postoji jasan sistem vođenja biznisa. To je nova pojava.

Glavni zadatak obe zemlje u 2011. godini je kvalitativna diverzifikacija ekonomskih veza u prvom redu na račun visokotehnološke saradnje. Sergej Luzjanjin smatra da Rusija i Kina još nisu iskoristile čitav postojeći potencijal u toj sferi.

(Glas Rusije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner