Rojters: Da li Putin može da pobedi Obamu?

Manje od tri mjeseca nakon što je Vladimir Putin na posljednjem velikom sastanku svjetskih lidera označen kao parija, ruski predsjednik sada ima priliku da vidi Baraka Obamu u toj poziciji. Dilema američkog predsjednika o vojnom odgovoru na navodni napad otrovnim gasom u Siriji znači da je upravo Obama taj koji će pod većim pritiskom prisustvovati samitu G20 u Sankt Peterburgu u četvrtak i petak. Obama je u subotu odložio neposredan napad kako bi tražio odobrenje od američkog Kongresa. Ipak, na saitu G8 u Sjevernoj Irskoj u junu, Putin je jedini podržao sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Putin je stao uz Asada, odbacujući Obamine navode da su sirijske vladine snage 21. avgusta izvršile napad hemijskim oružjem. Ohrabren sve većim pritiskom na američke, francuske i britanske lidere zbog Sirije, bivši špijun KGB-a uputio je ironične komentare koji se odnose na Obamu kao laureata Nobelove nagrade za mir i predstavio američku globalnu politiku kao neuspješnu.

- Moramo da zapamtimo šta se desilo u prethodnoj deceniji, koliko su puta Sjedinjene Američke Države pokrenule oružane sukobe u različitim djelovima svijeta. Da li su riješile ijedan problem – upitao je Putin novinare u Vladivostoku.

- Avganistan, kao što sam rekao, Irak… Uostalom, tamo nema mira, nema demokratije, koju su naši partneri navodno tražili – rekao je prilikom obilaska ruskog Dalekog istoka. Nazivajući „potpuno besmislenom“ ideju da bi Asadove snage koristile hemijsko oružje u građanskom ratu, Putin je bio pun samopouzdanja. Nakon višemjesečnog pritiska da ne podržava Asada, on šalje poruku Zapadu da je spreman za bitku nad Sirijom u Sankt Peterburgu i vidi mogućnost da prikaže SAD kao negativca.

- Naravno da G20 nema formalno pravni autoritet. Ona nije zamjena za Savjet bezbjednosti UN, ne može da donosi odluke o upotrebi sile. Ali, da li je to dobra platforma za razgovor o problemu? Zašto da ne iskoristimo prednost toga? Da li je u američkom interesu da ponovo uništi međunarodni sistem bezbjednosti, osnovna načela međunarodnog prava? Da li će to ojačati međunarodni položaj Sjedinjenih Država? Teško – dodao je.

Jedan od Putinovih ciljeva jeste da spriječi kritiku na ovonedjeljnom sastanku 20 razvijenih sila i onih u razvoju, uključujući svih pet stalnih članova Savjeta bezbjednosti, na kojem će tema Sirije vjerovatno zasjeniti razgovore o globalnoj privredi. Putin izgleda ima namjeru da napadne Obamu, koji je otkazao dolazak na samit Rusije i Amerike planiran za ovu sedmicu nakon što je Moskva prkosila Vašingtonu pruživši jednogodišnji azil bivšem saradniku američkih špijunskih službi Edvardu Snoudenu. Putin bi mogao da se nađe na meti kritika zbog zakona kojim se zabranjuje „gej propaganda“. Osim toga optužuju ga za suzbijanje opozicije kako bi ponovo uspostavio svoju vlast nakon najvećih protesta otkada je prvi put izabran za predsjednika 2000. godine.

Na samitu G20 biće riječi i o pitanjima kao što su ekonomski rast, nezaposlenost i finansijska regulacija. Sve nade na Zapadu da će Rusija promijeniti stav zbog upotrebe hemijskog oružja su potonule. Ruski zvaničnici su ponovili da Moskva, Asadov važan dobavljač oružja, ima pravo da dostavi oružje i da prodaja istog ne krši međunarodno pravo. Moskva, koja je blokirala ranije napore u Savjetu bezbjednosti UN da se Asad osudi i da se pooštre sankcije protiv njegove vlade, takođe je jasno stavila do znanja da neće podržati poteze protiv Damaska u Ujedinjenim nacijama.

Putin kaže da je napad možda bio provokacija pobunjenika koji se bore protiv Asada, sa namjerom da ubrzaju američku vojnu intervenciju. On je takođe iskoristio kritiku na račun Vašingtona da pobudi antiameričko raspoloženje i poveća podršku među ruskim biračima.

- Od ruskih zvaničnika i svakako ruskih medija dolaze navodi da Sjedinjene Države imaju plan usmjeren na promjenu režima (u Siriji) i da Sjedinjene Države izazivaju pometnju na Bliskom istoku zbog svojih ciljeva – rekao je viši američki zvaničnik u Vašingtonu.

Putin je ohrabren Obaminim problemima i time što neki od njegovih saveznika imaju poteškoće zbog Sirije. Britanski premijer Dejvid Kameron je pod pritiskom nakon što je parlament odbio da podrži vojnu akciju, dok je Obamina odluka da od Kongresa traži odobrenje za napad stavila francuskog predsjednika Olanda pod pritiskom da dozvoli poslanicima da donesu odluku.

Putin je rekao da je odluka britanskog parlamenta znak da čak i ljudi iz zemalja bliskih Sjedinjenim Državama izvlače zaključke na osnovu onoga što je označio kao greške spoljne politike Vašingtona.

- Čak i tamo ima ljudi koji se rukovode nacionalnim interesima i zdravim razumom, ljudi koji cijene svoj suverenitet – rekao je Putin.

- Nemam osjećaj da je Rusija pretjerano zabrinuta zbog svog međunarodnog imidža po tom pitanju. Rusija nije plašljiva ili rezervisana kada je u pitanju podrška Siriji – rekao je jedan američki zvaničnik.

(Pobjeda)