Početna strana > Hronika > Politika: Male šanse da će Savet bezbednosti usvojiti saopštenje o osudi Prištine
Hronika

Politika: Male šanse da će Savet bezbednosti usvojiti saopštenje o osudi Prištine

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 29. avgust 2011.

Šanse da se na današnjoj sednici Saveta bezbednosti nađe Nacrt predsedničkog saopštenja koji je podnela Rusija, a u kome se osuđuje jednostrana akcija Prištine 25. jula i njen pokušaj da promeni realnost na terenu, minimalne su. Tokom prethodnih nekoliko dana intenzivne diplomatske aktivnosti na Ist riveru ovakvom stavu Rusije i Srbije oštro su se usprotivile one zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova. A pošto ne može da se postigne dogovor veliki su izgledi da se danas o ovom aktu uopšte ne raspravlja, saznaje „Politika” u diplomatskim izvorima. Po svemu sudeći, sve će se završiti na govorima predstavnika petnaest država, članica ovog tela UN. Srbija je intenzivno lobirala prethodnih dana kako bi se bar u izlaganjima članica SB osudilo nasilje Prištine na administrativnim prelazima Brnjak i Jarinje.

Stav Srbije i Rusije da bi jednim predsedničkim saopštenjem SB trebalo da osudi Prištinu, kako je rekao ministar Vuk Jeremić, podržale su Kina, Brazil, Indija, Južna Afrika, Liban i Gabon. Pored njih, među zemljama, članicama SB koje nisu priznale Kosovo su i Bosna i Hercegovina i Nigerija. Na drugoj strani su SAD, Francuska, Nemačka, Velika Britanija, Portugalija i Kolumbija.

Ova sednica SB biće specifična i po tome što zemlje koje su se protivile stavljanju na dnevni red predsedničkog saopštenja Rusije, mimo dosadašnje prakse, nisu htele same da predlože neko drugačije saopštenje, kaže izvor „Politike” u diplomatskim krugovima u Njujorku. One su jednostavno odbacile mogućnost da se o jednom takvom aktu raspravlja iako nije reč o dokumentu koji bi imao obavezujuću snagu.

Predsednička saopštenja, kako predviđaju propisi UN su akti blažeg karaktera, takoreći „opomene” i donose se konsenzusom, za razliku od rezolucija koje su mnogo „ozbiljniji” akti i za koje mora da glasa devet od petnaest članica SB. Uz to, neka od pet stalnih članica SB može, ukoliko se ne slaže sa rezolucijom da spreči njeno izglasavanje stavljanjem veta. Kako kaže izvor „Politike” blizak Vladi Srbije cilj onih koji su priznali nezavisnost Kosova je da tonovi na sednici SB budu takvi da se u krivici izjednače Priština i Beograd. Odnosno da istu težinu dobije odluka Prištine da pošalje naoružane specijalce na administrativne prelaze i paljenje Jarinja grupe huligana koji to nisu uradili uz blagoslov Beograda.

Osim dešavanja na prelazima, prema mišljenju nekih analitičara, na današnjoj sednici mogla bi da se povede diskusija i o statusu severa Kosova. U Vladi Srbije, međutim, kažu da nema šanse za tako nešto jer SB UN nije telo koje bi o tome moglo da raspravlja.

Trgovina organima otetih Srba takođe je jedna od tema koje će se dotaknuti učesnici današnje rasprave u Njujorku. U UN još „čami” srpska rezolucija u kojoj se traži da se osim Euleksa u istragu, makar kao supervizor, uključe i UN. Ali isti oni koji se protive predsedničkom saopštenju Rusije, protive se i ovom predlogu Srbije, a Beograd ne želi da on dođe na dnevni red dok ne dobije podršku koja bi garantovala izglasavanje rezolucije.

J. Cerovina

(Politika)