Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Supervizija kao trajna kategorija
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Supervizija kao trajna kategorija

PDF Štampa El. pošta
Stefan Dragičević   
utorak, 26. jul 2011.

Od početka funkcionisanja supervizije u distriktu 2000. godine sve se počelo posmatrati u kontekstu „dolaze stranci, 100% investicije“, a budžet te godine premašuje normalan razum bilo koje druge lokalne zajednice u BiH.

Međutim, malo ko se zapitao šta znači suština supervizije koje su njene nadležnosti  i čija je ta kancelarija produžena ruka. U procesu obnove i „renoviranja“ BiH/RS/FBiH Brčko je otišlo predaleko. Slivale su se investicije, indirektni porezi sa već standardno utvrđenom raspodjelom za distrikt od 3,5% ; jedinstveni porezi od „Luke Brčko“ i ostalih javnih preduzeća; opština sa najvećom stopom povratka prijeratnog stanovništva... Sve je to odavalo utisak da je Brčko temelj i primjer suživota i dobrih odnosa konstitutivnih naroda.

Od Suzi DŽonson  i slavnijeh dana

Na početku, pa sve do  neke sredine 2008. Godine, kada je supervizor bila Suzan DŽonson, Brčko kao opština je imala najmanju stopu nezaposlenosti u cijeloj BiH, poljoprivreda je imala dobre podsticaje od Vlade distrikta, radili su se i planirali kapitalni projekti, stabilne cijene za električnu energiju, u distriktu se nije osjećala neka vrsta animoziteta među narodima i mogu slobodno reći da je Suzan DŽonson poslijednji supervizor koji je timski radila sa izvršnim, zakonodavnim i sudskim tjelima; i koja je više boravila u Brčkom nego u Sarajevu.

Za razliku od njenih naslijednika, Gregorijana i Mura, žena je živjela sa Brčacima, a njena vrata su uvijek bila širom otvorena za sve građane, civilne organizacije i ostala udruženja kome je ona lično mogla pomoći. Čak se sjećam da je ona lično insistirala radi bezbjednosti građana distrikta, da svaka stambena zgrada dobije nova vrata sa interfonom, jer je tada bilo mnogobrojnih žalbi građana da se u hodnicima i na stepeništima skupljaju narkomani „i da zalivaju podrume“. Suzan DŽonson je ustvari bila kao drugi gradonačelnik, jer se upuštala u konkretne probleme i njihovo riješavanje, te su je građani cijenili i poštovali.

Supervizor sa „rafa“ međunarodnog supermarketa

Dolazak Gregorijana je naprosto promjenilo krvnu sliku Brčko distrikta. U gradu je bilo više politike, nego konkretnih realizacija. Mrak mi padne na oči kada znam da će gostovati kod Neđe Đurovića i da u svemu tome pomislim da će nešto konkretno reći, a on neharizmatičan i demagoški parafrazer, da ga slušati ne možeš. Da ne budem nedorečen, zahvaljujući našem Rafiju formirana je koncentraciona Vlada 2008., koja je kulminirala 2011. godine  i bacila u ambis sve te silne želje i priče „o Brčacima kako se svim srcem vole“.

I sad, Brčacima ljubav odjednom nestade, jer je zahvaljujući Gregorijanovoj inicijativi Brčko upalo u najveću političku krizu od kada postoji. Projekat zaobilaznice oko grada stoji, stadion još nije dobio tribine, grad nema zatvorene bazene, zdravstvo u nezabilježenoj krizi (zaostajemo čak i za Orašjem), poljoprivrednicima nema podsticaja jer je Vlada blokirana, mnoge mjesne zajednice nemaju vodovodnu mrežu, a žive u ovom grotlu vrućina gdje kante vode moraju da nose najmanje 4 kilometra... Problemi se nagomilavaju, a politika blokira sve normalno i nenormalno.

Roderik Mur – čovjek za sva (ne)vremena

Roderiku Muru ne pada napamet da nešto pokuša razriješiti; jer ga srce veže za Sarajevo, a ne za Brčko – gdje po nekoj logici ima itekako značajnu ulogu u cijelokupnom brčanskom društvu.  Očigledno da je pod velikim pritiscima centrale iz OHR-a pa mu je retorika slična Gregorijanu, a realizacija „tanka“.

Ono što je poražavajuća činjenica jeste da mnogi stranci izgube kompas kada sjednu na neku poziciju tipa OHR, jer su predhodno bili negdje ambasadori gdje su bukvalno lupali saopštenja i izjave medijima „samo da ih se otarase“. Oni ne shvataju kakav su status i odgovornost dobili kada dođu na neku poziciju u OHR; i zato je više nego jasno da je njima stalo samo do „smještaja“, a za ostalo će se naći neko vrijeme. Dakle, ciljani haos u društvu da bi se zadržale pozicije.

Šta je čije, a šta ničije?

To potvrđuje i nedavno održani saziv Savjeta za provođenje mira (SPM) u kome je jasno naznačeno „da je Brčko interesna zona Republike Srpske“ i da je zato supervizija neophodna. A sad se ja pitam, a gdje je ona stavka iz konačne arbitražne odluke „u kome je Brčko distrikt ZAJEDNIČKA TERITORIJA Republike Srpske i Federacije“? To tako piše i  nikakvog kršenja nema, ako se teritorija Republike Srpske, odnosno Federacije, produžava na distrikt.

Oko onih otuđivanja teritorija u Dejtonu tradicionalnih 49% (RS) i 51% (FBiH) neću ni da govorim. Vjerujem da stranci vrlo dobro znaju za arbitražnu odluku, a ako pojedini ambasadori Savjeta za provođenje mira ne znaju te stvari onda se sa situacijom moraju upoznati pa da kažu „slažem se“ ili „ne slažem se“. Ovako, Inckov kabinet suvereno vlada sa SPM, pa pošto i SPM donosi odluke u BiH onda se slobodno on  može preimenovati u OHR 2.

Kad smo već kod konačne arbitražne odluke, bio je određeni „tihi“ dogovor da ako se ona ugradi u Ustav BiH, supervizija u distriktu prestaje. Taj tihi dogovor je nekoliko puta i jasno naglašen od strane Miroslava Lajčaka, koji je navodio da je rješavanje statusa Brčkog jedan od ključnih razloga za zatvaranje i čitave kancelarije OHR u Sarajevu.

To je nedavno potvrdio i predsjednik SDS, Mladen Bosić. Nažalost, pošto je Republika Srpska prihvatila ovaj amandman na Ustav BiH, računajući na ozbiljnost OHR i međunarodnih zvaničnika, „upecala“ se na novi predznak „pretenzije“ na distrikt, a obećanje OHR-ovaca ostade konstatacija kao iz serije „Bela Lađa“ – nismo mi to rekli niti obećali.

Gregorijanov čvor

Uvijek sam smatrao da ako ima neko veći od „lokalnih domorodaca“, sa širokim ovlaštenjimai moćima; onda taj isti mora da reaguje kako bi razrješio Gordijev čvor, a to je upravo koncentraciona vlast u Brčkom, koja je velikom problemu. Ne krivicom gradonačelnika, ministara, poslanika... već supervizora i to predhodnog – Gregorijana.

Duboko sam uvjeren da ovakvu vlast niko nije htio da prihvati nego je to bilo nametnuto riješenje koje su politički faktori morali prihvatiti. Inače, da to neko nije prihvatio taj bi bio sklonjen sa političke scene distrikta u kome bi bili zanemareni izborni rezultati. Što reče jedna simpatična moderna poslovica sa Bliskog Istoka - vrijeme  „pravog kalifa“ je prošlo ali kalifisanjem se osladiše stranci.

Mislim da zaista nikome više nije na pameti sklanjanje gradonačelnika sa funkcije, jer u suprotnom mogu isplivati različite stvari u vezi javnih nabavki i raspisanih tendera u nekim drugim sazivima Vlade distrikta, gdje bi se dolazilo i do pojedinačnih imena. Ako do svega toga dođe Brčkom do sledećih lokalnih izbora prijeti socijalno-ekonomski slom i politički mrak. Poljoprivrednici su već na nogama, jer im nisu isplaćeni podsticaji koji su im prijeko potrebni, kako bi zaliječili velike probleme zbog suša i propalih proizvoda; bolnica i zdravstvo zbog neusvajanja odluke o pravljenju porodilišta ogorčeni na skupštinu;gubitak javnog preduzeća „Luka Brčko“ 205.000 KM...  Šta je sljedeće?

 OHR-ov totalitarizam duboko u podsvijesti

Treba jasno staviti do znanja, da svako onaj ko se bavi trivijalnim stvarima i pitanjima, i zato blokira rad institucija, treba to konkretno obrazložiti; a ako se već toliko ne slažu sa nekim načelima, jedina mogućnost jeste izlazak iz koncentracione vlasti i prelazak u opoziciju. Tada borba postaje legitimna i normalna, a sadašnja je nenormalna.

U svim ovim problemima, supervizora nema ni u priči, a upravo on treba da da konkretan prijedlog za prevazilaženje statusa kvo. Zašto uvijek svako bježi od odgovornosti, kada je svjesno prihvatio?

Mur neki dan reče „ukoliko do kraja avgusta političari ne riješe novonastale probleme, OHR neće sjediti skrštenih ruku“, što u prevodu znači: Sad ćete raditi cijeli avgust, a od godišnjih odmora nema ništa do septembra.  Opet OHR-ovci u sijenci kažnjavanja, naprosto se ne može bez toga.

DŽaba demokratija i šalabajziranje... totalitarizam je u podsvjesti svakog čovjeka.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner