Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Sastavljanje nove vlasti u RS - Dodikovo rešavanje srpske političke nejednačine i potkresivanje DNS i SDS
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Sastavljanje nove vlasti u RS - Dodikovo rešavanje srpske političke nejednačine i potkresivanje DNS i SDS

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
utorak, 13. novembar 2018.

Iako se odmah posle izbora činilo da, uprkos svojoj i pobedi svojih kandidata Željke Cvijanović i Milorada Dodika, Savez nezavisnih socijaldemokrata(SNSD), neće tako lako formirati novu Vladu Republike Srpske(RS), situacija se mesec dana kasnije velikim delom izmenila u korist SNSD-a i predsednika te stranke Milorada Dodika. Do izmena je došlo usled slabosti u suparničkim redovima , te Dodikovom veštinom da slabosti suparnika okrene u svoju korist. Što, istini za volju, i nije bilo teško kada se zna da Dodik drži sve poluge moći u RS u poslednjih 13 godina.

Elem, u novom sazivu Narodne skupštine RS sedeće 28 poslanika SNSD-a, 16 Srpske demokratske stranke(SDS), 12 Demokratskog narodnog saveza(DNS), 9 Partije demokratskog progresa(PDP), 7 Socijalističke partije(SP), po 4 poslanika Narodnog demokratskog pokreta(NDP) i koalicije stranaka sa centralama u Federaciji BiH pod nazivom "Zajedno za BiH", te 3 poslanika Ujedinjene Srpske(US). Odmah nakon izbora bilo je jasno da će okosnicu vladajuće koalicije sigurno činiti 38 poslanika SNSD-a, SP-a i US-a, dok je DNS pokušao da svoju dalju podršku SNSD-u uslovi zahtevom da funkcija premjera RS pripadne DNS-u, pozivajući se na predizborni sporazum SNSD-DNS-SP. Po tom sporazumu, svi potpisnici su bili dužni da podrže kandidate SNSD-a za predsednika RS i srpskog člana Predsedništva BiH, Željku Cvijanović i Milorada Dodika, a zauzvrat bi drugoj stranci među potpisnicima, prema broju osvojenih glasova, pripalo pravo da bira jednu od sledećih funkcija: premijera RS, predsednika NS RS ili predsedavajućeg Saveta ministara BiH. Tako su to tumačili u DNS-u, vođa te stranke Marko Pavić tvrdio je da će tako i biti, ali je Dodik insistirao i, evo, istrajao na svom tumačenju da će mesto premijera RS pripasti SNSD-u.

Dodik se pritom poslužio polugama vlasti koje čvrsto drži u svojim rukama, i to na dva načina: s jedne strane počeo je da smenjuje kadrove DNS-a sa funkcija (među kojima i DNS-ovog ministra prosvete Daneta Maleševića) i otvoreno najavio da je to tek početak, uz objašnjenje da "nisu radili u interesu koalicije", sve nazivajući ih mangupima; s druge strane, MUP RS podneo je krivičnu prijavu protiv DNS-ovog potpredsednika na funkciji direktora "Puteva RS" Nenada Nešića za kriminal, čime je nagovestio da bi takve krivične prijave mogle da bude podignute i protiv drugih funkcionera DNS-a. Nakon takve kombinacije upotrebe poluga sile, Pavić više nijednom nije pomenuo da će novi premijer biti iz DNS-a, a Dodik je ubrzo obelodanio i ime budućeg premijera, dosadašnjeg šefa poslaničkog kluba SNSD-a u NS RS Radovana Viškovića. Takođe, Dodiku je na ruku išao i slabo prikriveni sukob unutar DNS-a između grupe bliske potpredsedniku DNS-a Nedeljku Čubriloviću - koja slovi za čvrstog zagovornika koalicije sa SNSD-om - i grupe okupljene oko dvojice stranačkih potpredsednika , Milana Radovića i Nenada Nešića, koja je upravo Radovića videla na mestu budućeg premijera RS. Iako se činilo da je Pavić naklonjen ovoj drugoj grupi, pogotovo nakon veoma dobrog izbornog rezultata DNS-a, Dodikove smene nekoliko funkcionera DNS-a učinile su da Pavić svoju političku sigurnost pronađe u ćutanju, valjda u strahu da se Dodikovi siloviti manevri ne pretvore u otvoreni politički rat protiv DNS-a, što bi moglo dovesti do cepanja DNS-a.

Pavić se i u ranijim političkim razmimoilaženjima sa Dodikom uglavnom držao maksime "u ćutanju je sigurnost", vodeći se svojom taktikom da učešće u izvršnoj vlasti u RS donosi DNS-u više koristi negoli štete. Takva taktika je donela najbolji izborni rezultat DNS-u do sada, ali je, s druge strane, ogolila postojanje interesnih grupa/frakcija unutar te stranke. Dodik je to iskoristio da "pojeftini" Pavićeve zahteve, očigledno nudeći grupi naklonjenoj koaliciji sa SNSD-om neke druge benefite za odustajanje od funkcije premjera RS; a, s druge strane, nagoveštavajući da će iskoristiti sve poluge moći protiv svih onih koji se tome budu suprotstavili. 

Kada se tome dodaju i previranja u SDS-u, čiji je najjači odbor na ovim izborima - u Doboju - praktično već odlučio da podrži Vladu RS koju bude vodio SNSD, postalo je više nego jasno da će Dodik imati sigurnu poslaničku većinu u NS RS, i to uz mnogo manje ustupaka nego da je sa druge strane pregovaračkog stola imao homogeni DNS ili SDS. Kada se tome doda da je SDS već isključio zvorničkog poslanika Kostadina Vasića, koji je zagovarao saradnju sa SNSD-om i koji se potom približio US-u, te da u SDS-u ima još funkcionera koji manje-više otvoreno zagovaraju saradnju/koaliciju sa SNSD-om - preostalo je još samo nekoliko neoduomica, mahom tehničke prirode. Tačnije, ostalo je da se prebroji koliko će osovina SNSD-SP-US dobiti pridruženih poslanika iz DNS-a i SDS-a za podršku novoj Vladi RS, te šta će oni zauzvrat dobiti u "dubinskoj" podeli funkcija u izvršnoj vlasti u RS i na nivou BiH.

U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, SNSD-ovih pet poslanika zajedno sa šestim, vođom US-a Nenadom Stevandićem, imaće društvo vođe dobojskog SDS-a Obrena Petrovića i verovatno oba poslanika DNS-a - od kojih je jedan već pomenuti Nešić - ukoliko Pavić i njegovi najbliži saradnici procene da će im članstvo u koaliciji sa osovinom SNSD-SP-US na svim nivoima doneti više političke i stranačke koristi nego u slučaju da ostanu u opoziciji. Paviću se, svakako, biti mnogo lakše da objasni biračima DNS-a da je toj stranci lagodnije da bude u vlasti, ali je pitanje da li će uspeti da namiri sve stranačke apetite, narasle nakon rasta izbornog rejtinga. Od uspeha u rešavanju te nejednačine, dobrim delom će i zavisiti budući rejting DNS-a.

Na mnogo većim mukama su u SDS-u, koji je zabeležio najlošiji izborni rezultat u poslednjih 12 godina, a sada prolazi kroz unutrašnje razmirice o tome da li treba razgovarati/koalirati sa SNSD-om ili ne. Dodik je uspeo da iz SDS-a "izvuče" već pomenutog Obrena Petrovića, uprkos, recimo, i Petrovićevom "soliranju" oličenom u njegovom davno izrečenom stavu da je "on lično i za ulazak BiH u NATO". Međutim, mimo tog svog stava, Petrović je u poslednje vreme isticao "dobru saradnju" grada Doboja sa Vladom RS koju je vodila Željka Cvijanović, a oba novopečena saveznika su iza sebe ostavila međusobne optužbe za "kriminal" i "izdaju", kao da nikada nisu ni izrečene. Ostalim "buntovnicima" u SDS-u ostalo je da rešavaju tu vrstu nejednačine u narednim sedmicama, a možda i duže, dok se Dodik "ogradio" tvrdnjom da želi da "sarađuje sa zdravim snagama u SDS-u". Time je, kao i DNS-u, snizio cenu onima u SDS-u koji su za saradnju/koaliciju sa osovinom SNSD-SP-US, pa im sad preostaje da procenjuju da li će od takve saradnje/koalicije imati više štete ili koristi.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner