Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Sarajevsko „događanje naroda“
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Sarajevsko „događanje naroda“

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
subota, 08. jun 2013.

Blokada zgrade zajedničkih institucija BiH u Sarajevu 6/7. juna od strane nekoliko stotina demonstranata dodatno je iskomplikovala ionako komplikovane odnose Srba, Bošnjaka i Hrvata u BiH, a mali politički pomaci za koje je u BiH uvek potrebno puno vremena – najpre zbog prirode dejtonske kompozicije te zemlje – dobrim delom su anulirani tim (polu)dirigovanim „događanjem naroda“. Pokušaj kompromisa srpskih, bošnjačkih hrvatskih političara o izmenama Zakona o jedinstvenom matičnom broju(JMB) građana BiH koji se mukotrpno gradio mesecima - a nije još trebalo puno vremena da bude izgrađen tako da bude dugotrajno održiv – pokušale su da uzdrmaju (ne)formalne NVO poput „Anti-Dejton grupe“, „1. marta“ i sličnih nevladinih organizacija iz Federacije BiH koje sebe nazivaju građanskim, a čiji su aktivisti nastupali u prvim redovima sarajevskog „događanja naroda“, pod parolom neke svoje „bitke za bebe“.

Povod i uzroci okupljanja

„Spontano okupljanje“ građana počelo je nakon vesti da tromesečnoj bebi iz Sarajeva Belmini Ibrišević ne može biti izdat pasoš da otputuje na hitnu operaciju u Nemačku, jer detetu nije izdat jedinstveni matični broj. Ta strašna vest malo koga je ostavila ravnodušnim u BiH, s obe strane međuentitetske linije razdvajanja Republike Srpske i Federacije BiH. Ta vest bila je povod za početak protesta ispred zgrade zajedničkih institucija BiH 5. juna, a istog dana Savet ministara BiH je doneo kompromisnu, privremenu odluku o izdavanju jedinstvenih matičnih brojeva novorođenoj deci. Ostalo je, međutim, nejasno zašto se neko u Sarajevu “poigrao” sa sudbinom Belmine i njenih roditelja, odnosno zbog čega matični broj detetu nije dodeljen malo ranije, tim pre jer je i u Kantonu Sarajevo - kao i prethodno u RS i Brčko distriktu - već bila donesena privremena odluka o izdavanju matičnih brojeva novorođenoj deci[1]. A da je detetu mogla biti izdata putna isprava i ranije – da je ranije izdat “privremeni” matični broj u sarajevskom kantonu - pokazalo se tačnim naknadno: dan nakon privremene odluke Saveta ministara BiH, sve je završeno za jedan dan. Takva praksa se već primenjuje u RS i Brčko distriktu, na osnovu privremenih odluka tamošnjih vlasti: time su, do donošenja konačne odluke/zakona, te vlasti pokazale bar minimum odgovornosti prema svojim građanima. No, to nisu učinile vlasti u preostalih devet kantona u FBiH, sve pravdajući se da čekaju usvajanje Zakona o JMB-u na nivou BiH. Izgleda blesavo, ali to je bilo dovoljno nekome da “upali” fitilj za “spontano okupljanje” demonstranata koji su, onda, svu odgovornost za to što u devet kantona FBiH ne izdaju ni privremene matične brojeve novorođenčadi od 12. februara - svalili na poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH. A onda se, tu i tamo, negde više, a negde manje, to “spontano” pretvorilo u nezadovoljstvo stavovima poslanika iz RS u vezi Zakona o JMB-u. Ati stavovi u FBiH prokazani su kao “diktat RS-a”, stavovi kojima se “učvršćuju etničke podele u BiH” i sl.

Registraciona područja

Situacija je, međutim, znatno drugačija, a za njeno sagledavanje potrebno je da se malo vratimo unazad. Dakle, Zakon o JMB-u na nivou BiH nametnut je 2002. godine odlukom visokog predstavnika u BiH, što je značilo da tekst tog zakona koji je iz OHR-a tada poslat poslanicima Parlamentrane skupštine BiH – svima, dakle, i iz RS i iz FBiH – mora da bude usvojen bez promene ijednog znaka interpunkcije. Tako je i usvojen. Devet godina kasnije, 76 poslanika Narodne skupštine RS od Ustavnog suda BiH zatražilo je ocenu ustavnosti člana 5. ovog zakona, koji se odnosi na registraciona područja. Naime, prilikom usvajanja ovog zakona navedeni su tadašnji dvojni nazivi opština, a iz Srpske su zatražili da se ovaj propis uskladi sa Zakonom o lokalnoj upravi RS, te, umesto dvojnih, ostane po jedan naziv (Gradiška umesto Bosanska Gradiška, Kozarska Dubica umesto Bosanska Dubica itd.)

Ustavni sud BiH je nešto kasnije odlučio da pomenuti član nije u skladu sa Ustavom BiH, pa je Parlamentu BiH naložio da, najkasnije u roku od šest meseci od dana objavljivanja ove odluke u Službenom listu BiH, uskladi član 5. Zakona o JMB-u sa Ustavom. Kako Parlament BiH to nije učinio u zadatom roku, Ustavni sud BiH je 16. januara ove godine stavio odredbe člana 5. van snage. To je, u praksi, značilo da se od 12. februara ove godine nisu mogli izdavati matični brojevi novorođenčadi prema pomenutom zakonu, pa su vlasti RS, Brčko distrikta, a zatim i Kantona Sarajevo donele svoje privremene odluke o izdavanju matičnih brojeva na svojim područjima: da bi se novorođenoj deci mogle izdati zdravstvene knjižice, da bi njihovi roditelji mogli ostvariti pravo na dečiji dodatak, jednokratnu nadoknadu itd.

Paralelno sa tim tekla je rovovska bitka između srpskih, bošnjačkih i hrvatskih političara u institucijama BiH u vezi člana 5. Zakona o JMB-u, a glavni kamen sporicanja ostala su registraciona područja. Elem, prema nametnutom Zakonu, ta područja “preslikana” su iz vremena predratne SR BiH, što će reći da nisu “pratila” međuentitetsku administrativnu liniju između RS i FBiH. Srbi su insistirali da sada registraciona područja budu uokvirena u entitetskim granicama, dok su Bošnjaci ostali za “omeđavanje” tih područja prema predratnom modelu, pri tome neretko optužujući Srbe da insistiranjem na svojim zahtevima “dodatno dele BiH”!?

Međutim, srpski zahtevi nisu nimalo nerazumni kako su ih u Sarajevu najčešće predstavljali: ne samo da srpski predstavnici nisu negirali ovlašćenja države BiH, nego ih je ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović čak potvrdio, trudeći se da to na najjednostavniji mogući način svima pokaže, opisujući izgled i značenje JMB-a u detalje. „Prve tri grupe od sedam cifara definišu datum rođenja. Četvrta grupa od dve cifre definiše registraciono područje. Jedinica je ključ, jedinica je BiH. To je oznaka da postoji država. Ima jedna oznaka kojoj svi pripadamo, evo Bosni i Hercegovini“, rekao je Nović[2].

Uprkos tome, bošnjačkim predstavnicima ostalo je sporno što Srbi insistiraju da se ime RS “uvede” u matični broj kao jedno registraciono područje, bez obzira što je postojanje Srpske zapisano i u Ustavu BiH. Simbolički posmatrano, Bošnjacima je zasmetalo čak i pominjanje RS putem dve cifre u matičnom broju koje označavaju jedno registraciono područje, što su srpski predstavnici shvatili kao pokazatelj da bošnjački predstavnici ne žele da se pomire čak ni sa pominjanjem Srpske kao jednog običnog upravnog područja prilikom određivanja matičnih brojeva. Na kraju su, ipak, u privremenoj odluci Saveta ministara BiH bošnjački ministri prihvatili da Srpska bude jedno registraciono područje (FBiH je drugo, a Brčko distrikt je treće registraciono područje). Ali, to još ne znači da će bošnjački predstavnici pristati na uvođenje takvog modela i u tekst Zakona o JMB-u. A kako pomenuta privremena odluka važi 180 dana, o tome će se još raspravljati, a neće biti neobično ni ako odluka bude ponovo produžena. Tim pre jer su se slične situacije već događale sa budžetom institucija BiH, pa opet nikome ništa nije falilo.

Posledice

Ipak, nikada do sada se nije dogodilo da nadležne policijske agencije dopuste da demonstranti neometano, punih 12 časova blokiraju ne samo izlaz poslanicima iz zgrade Parlamenta BiH, već i da izazovu diplomatski incident blokirajući izlaz čak i bankarima iz nekoliko evropskih zemalja (među njima i iz Srbije, op.a.) koji su se u istoj zgradi našli na nekom međunarodnom skupu. Srpski predstavnici su to shvatili kao prikriveni, (tele)dirigovani pritisak bošnjačkih političara da odustanu i od svojih minimalnih zahteva u vezi Zakona o JMB-u i sada će ih teško bilo ko sada uveriti da se, pod dosadašnjim “garancijama” za slobodno odlučivanje, uskoro vrate u Parlament BiH[3]. Šta više, iz SDS-a su ponudili da se sednice Parlamenta BiH ubuduće održavaju u Istočnom Sarajevu, uz garancije da se njihovim bošnjačkim kolegama tamo neće dogoditi da budu blokirani ili “pritisnuti” nekim sličnim “događanjem naroda”[4]. Istovremeno, Milorad Dodik i drugi srpski predstavnici sumnjaju da je “događanje naroda” osmišljeno u Sarajevu da bi bošnjački političari u zapadnim centrima moći isposlovali da OHR nametne Zakon o JMB-u po bošnjačkom ukusu[5], tim pre što ni sam visoki predstavnik Valentin Incko ne isključuje mogućnost nametanja zakona[6].

Tako nešto bi, naravno, ohrabrilo bošnjačke političare da i ubuduće pokušavaju da realizuju svoje zahteve po sličnom receptu “događanja naroda”, pa zato nije teško zaključiti da bi upotreba tzv. bonskih ovlašćenja najviše doprinela urušavanju ionako skromnih, a mukotrpno građenih demokratskih procesa unutar duboko podeljenog društva u BiH: na štetu RS, a u bošnjačku političku korist.

Uostalom, to se već događalo za vreme vladavine drugih visokih predstavnika – najviše za mandata Pedija Ešdauna – što i jeste jedan od najvažnijih uzroka teškog pronalaska kompromisa: nemilice su nametani zakoni, pri čemu se neretko nije poštovao Ustav BiH, mahom na račun nadležnosti RS. U tome su, istini za volju, manje-više (ne)voljno učestvovali i gotovo svi srpski predstavnici, pa tako, na primer, upravne jedinice u “saveznoj policiji” Sipi ili, pak, u Obaveštajno-bezbednosnoj agenciji(OBA)BiH uopšte ne “prate” teritorijalnu organizaciju BiH.

A pošto su još tada napravljeni “izuzeci”, onda nije ni čudo što i sada - prilikom određivanja registracionih područja za matične brojeve - bošnjački političari žele da Srbi naprave još jedan sličan “izuzetak”. Srpski političari su, pak, rešili da tome pruže otpor, a da se, istovremeno, trude i da ponude konstruktivna rešenja i da ne dozvole da “život stoji” dok se ne dođe do kompromisnog rešenja sa komšijama. Istini za volju, oni su, baš kao i Bošnjaci i Hrvati, za to veoma dobro plaćeni – među najplaćenijima u Evropi u odnosu na prosečne plate svojih građana – pa nikako ne bi bilo loše da se, recimo, i oni i svi drugi zvaničnici RS odreknu dela svojih primanja zarad suzbijanja puzajuće “bele kuge” u Srpskoj. Jer, sa sve manje novorođene dece - iako sva ona dobiju uredne matične brojeve - njihovi politički naslednici jednog dana možda više neće imati mnogo šta u Srpskoj da brane.


[1] http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/utvrdjena-privremena-odluka-o-jmbgu-pristajanje-na-diktat-rsa

http://www.nezavisne.com/novosti/intervju/Sredoje-Novic-Djeca-bila-igracka-u-rukama-politicara-195109.html

[2] http://www.slobodnaevropa.org/content/i-maticni-broj-za-novorodjencad-poligon-za-politicka-nadmudrivanja/24932107.html

[3] http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=89155

[4] http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Dramaticna-blokada-Parlamenta-je-gotova-poslanici-i-stranci-otisli-kuci-195308.html

[5] http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Dodik-Cilj-je-bio-izazvati-intervenciju-medjunarodne-zajednice-195395.html

[6] http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Incko-Moguce-opcije-medjunarodne-zajednice-195467.html

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner