Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Početak predizborne kampanje u Srpskoj
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Početak predizborne kampanje u Srpskoj

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
ponedeljak, 15. septembar 2014.

Predizborna kampanja u Srpskoj zvanično je počela tako što je samo nastavljena razmena žestokih optužbi između glavnih rivala SNSD-a i SDS-a, koja traje bezmalo dve godine. U toj razmeni nije se moglo čuti ništa novo, dočim glavni rivali sada mnogo više govore i o nekim konkretnim rešenjima koja nude u naredne četiri godine, prvenstveno u oblasti ekonomije.

Ekonomske reforme koje najavljuju oslanjaju se, uglavnom, na obećanja o rasterećenju privrede i izvesnim podsticajima privatnom biznisu, uz, je li, zaštitu prava radnika, a ima tu i obećanja o ukidanju raznoraznih „nameta“ građanima.

SDS i ostale opozicione stranke okupljene u okviru „Saveza za promene“ svoju retoriku su bazirali na oštroj kritici poteza SNSD-ove vlasti u proteklih osam godina, najčešće je opisujući kao katastrofalnu sa stanovišta ekonomskog stanja i društvene odgovornosti, ogrezlu u korupciji i kriminalu itd. A ključna sintagma u koju opozicija sažima svoje poruke i obećanja građanima je „izgradnja pravednijeg društva u Srpskoj“, što smatraju glavnim zalogom za razvoj i sigurnu budućnost Srpske.

Milorad Dodik, kao najistaknutija figura SNSD-a, ne poklanja previše pažnje opozicionoj retorici, trudeći se da optužbe opozicije na svoj račun okvalifikuje kao laži, obećanja opozicije biračima naziva praznim, a opozicione protivkandidate nesposobnim. Ključna Dodikova poruka biračima glasi da je „SNSD jedini garant sigurne budućnosti Srpske“ i na unutrašnjem planu i u procesu „rvanja“ sa bošnjačkim i hrvatskim političarima na nivou BiH. S tim da je, za razliku od prethodne dve kampanje (2006. i 2010. godine), Dodik vidno ublažio sopstvenu retoriku dok opisuje „svoj projekat samostalnosti Srpske“, pa sada sasvim određeno kaže da je njegov plan da se „u naredne četiri godine približimo samostalnosti razvijajući Srpsku“.

Poslednja istraživanja raspoloženja među biračima opet su, kao i do sada, data na kašičicu i to samo jednom mediju. Sarajevska „Slobodna Bosna“ objavila je deo istraživanja IPSOS-a sprovedenog od 14. do 23. avgusta na uzorku od 2040 ispitanika „metodom anketiranja dominatno urbanog stanovništva BiH u oba entiteta“[1] . Prema onome što je objavljeno, Dodik vodi ispred kandidata „Saveza za promene“ Ognjena Tadića sa 5 odsto razlike, dok SNSD-ov kandidat za srpskog člana Predsedništva BiH Željka Cvijanović zaostaje za kandidatom „Saveza za promene“ Mladenom Ivanićem za 6 odsto. Kada je reč o trci za Narodnu skupštinu RS, SNSD vodi sa 34 odsto glasova anketiranih ispred SDS-a sa 26 odsto, ali su dva bloka, kada se saberu procenti koalicionih partnera (SNSD, SP, DNS,s jedne strane, te „Saveza za promene“, s druge) gotovo izjednačena: opozicioni blok zaostaje za samo 0,9 odsto.

No, prema ovom istraživanju, izlaznost birača ne prelazi 50 odsto, a broj neopredeljenih i dalje je veoma visok i kreće se oko 25 odsto. Iz onoga što je sarajevski list objavio nije jasno da li se celi taj procenat neopredeljenih nalazi među svim onima koji su rekli da izlaze na izbore ili, pak, ima i nekih nijansi koje su prećutane ili se, pak, istraživanje time nije detaljno bavilo.

Ipak, svaki malo bolji poznavalac kretanja u društvu ubeđeniji je da manja izlaznost (50-55 odsto) donosi bolji rezultat vladajućim strankama nego opozicionim, odnosno da smanjenje broja apstinenata i rast izlaznosti na 60 i više procenata više odgovara opoziciji nego aktuelnoj vlasti.

Naposletku, nikako ne treba gubiti iz vida ono što „Slobodna Bosna“ ne navodi u svom „sažetku“ IPSOS-ovog istraživanja, a to je prelivanje glasova manjih stranaka koje ne pređu cenzus u jednoj od šest izbornih jednica na izborima za Narodnu skupštinu RS, odnosno u tri izborne jedinice na izborima za Parlamentranu skupštinu BiH iz RS. Najveći deo tih glasova otići će velikim strankama, što upućuje na to da se broj poslaničkih mandata velikih stranaka može povećati i sa manjim procentom osvojenih glasova. A možda će baš tih nekoliko mandata, „osvojenih“ rasipanjem glasova manjih stranaka, biti presudno pri izboru nove Vlade RS.


[1] „Slobodna Bosna“, Sarajevo, 11.9.2014. godine, str. 18-20

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner