Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Nedostižna „mapa puta“ BiH ka EU
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Nedostižna „mapa puta“ BiH ka EU

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
ponedeljak, 23. jul 2012.

Iako su se političke vođe Srba, Hrvata i Bošnjaka u BiH krajem juna u Briselu usaglasile o „mapi puta“ koja bi omogućila BiH da do kraja godine podnese verodostojan zahtev za status kandidata za članstvo u EU[1], još uoči odlaska političkih vođa na sastanak sa Štefanom Fileom bilo je jasno da će se teško sprovesti ono što je dogovoreno u zadatim rokovima,  da bi tri sedmice kasnije postalo upitno da li je uopšte moguće sprovesti dogovor političkih vođa.

Elem, već više od mesec dana Federaciju BiH „trese“ velika politička kriza, pošto SDA odbija da se povuče iz Vlade FBiH i Saveta ministara BiH, nakon što je sa tom strankom SDP BiH raskinula koaliciju, te napravila skupštinsku većinu na oba nivoa vlasti sa trećom po snazi bošnjačkom partijom, Savezom za bolju budućnost BiH (SBB BiH), te sa dva HDZ-a. Kako će izbacivanje SDA biti u rukama ustavnih sudova u FBiH i na nivou BiH, izvesno je da će politička kriza u FBiH potrajati još najmanje nekoliko sedmica, što znači da je gotovo nemoguće da do 31. avgusta Parlamentarnoj skupštini BiH bude podnet predlog za izmenu Ustava BiH radi usklađivanja sa sudskom odlukom u predmetu “Sejdić,Finci”.

No, i kada SDA legalno bude izbačena iz vlasti, opet će biti teško doći do pomenute ustavne promene, jer je za to neophodna dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini BiH, koju je teško obezbediti bez SDA, pri čemu ta stranka ima i mogućnost blokade u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Pored toga, ne postoji ni snažno jedinstvo, ni ozbiljan pristup u vodećoj stranci Bošnjaka, SDP-u BiH, o načinu na koji bi bila sprovedena presuda „Sejdić, Finci“, pošto se manji deo stranke predvođen Željkom Komšićem usprotivio[2] zvaničnom predlogu te stranke[3]. Uprkos tome, Komšića je vrh stranke na sednici - koju je Komšić demonstrativno napustio - obavezao da kao član Prededništva BiH na sednici tog tročlanog tela iznese predlog SDP-a[4] !?

No, kako su iz SDP-a istovremeno saopštili da ne odustaju od izbora članova Predsedništva BiH u Parlamentu BiH - umesto direktno na izborima kako se uvek biralo, kao i da ne pristaju na asimetrična rešenja prilikom izbora članova Predsedništva, onda će dogovor biti nemoguće postići sa vodećim srpskim političarima, Miloradom Dodikom i Mladenom Bosićem. Naime, Dodik i Bosić ne odustaju od neposrednog izbora člana Predsedništva BiH iz Republike Srpske, ističući da je maksimum na koji pristaju brisanje etničke odrednice „Srbin“. Time bi se izbegla diskriminacija prilikom kandidovanja za člana Predsedništva BiH u RS. Istovremeno, Dodik i Bosić predlažu da diskriminacija prilikom izbora delegata u Dom naroda u Parlamentu BiH bude izbegnuta tako što bi se formirao četvrti dom u kojem bi jedan predstavnik nacionalnih manjina /ostalih građana bio izabran iz RS, a dva iz FBiH. Srbi, praktično, nemaju razloga za ustupke, pa i ne misle da odustaju od svojih predloga, a njihovim predlozima se ne protive ni dva HDZ-a, ukoliko bi bila izbegnuta politička diskriminacija Hrvata u FBiH.

Tu se, pak, primećuje druga dimenzija predloga SDP-a BiH usaglašenog sa SBB-om BiH i dva HDZ-a: SDP, praktično, pristaje da većina Hrvata izbere posredno „svog“ člana Predsedništva BiH i proporcionalnu većinu svojih delegata u Dom naroda FBiH i BiH, ali taj pristanak otvoreno uslovljava promenom načina izbora Predsedništva BiH iz RS i načina izbora srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH. Čini se, zapravo, da su SDP i SBB svojim predlogom ozbiljno pokušali da pridobiju dva HDZ-a na svoju stranu, trudeći se da vodeće stranke Hrvata okrenu protiv dosadašnjih političkih saveznika iz RS. Uprkos tome, nijedan od dva HDZ-a do sada se nije „upecao“ u ovu zamku, prosto zato što ih zanimaju samo njihovi zahtevi, a svesni su da ih ne mogu ostvariti na uštrb pozicije RS.  

Da cela ova zavrzlama bude još zanimljivija pobrinula se SDA, koja je, takođe, protiv asimetričnih rešenja, ali sada navodi da je, nakon svega, bliža dosadašnjem neposrednom izboru članova Predsedništva BiH[5]. U RS se nisu „upecali“ na tu „zamku“, dok Hrvati u ovoj „ponudi“ SDA nisu dobili nikakve garancije da u njihovo ime neće opet biti izabran neki Hrvat iz bošnjačkih partija. Posle svega, u Banjaluci i u Mostaru čekaju rasplet pravog političkog rata koji se vodi između SDA i nove bošnjačke koalicije SDP-SBB. Od ishoda te borbe zavisiće koliko su bošnjački političari spremni na zajednički kompromis sa Srbima i Hrvatima, pod plaštom „sna“ o približavanju BiH Evropskoj uniji. A kako se približavaju lokalni izbori početkom oktobra, najizvesnijim se čini da će se ta unutarbošnjačka previranja nastaviti do izbora, pa će, najverovatnije, rokovi iz „mape puta“ biti probijeni.

Najveća nepoznanica, ipak, ostaje stavka iz „mape“ maglovito označena kao „definisanje efikasnog mehanizma koordinacije o pitanjima EU”. Ako se uzme u obzir da već godinama traju previranja o primeni presude “Sejdić,Finci” - koja se u poređenju sa “efikasnim mehanizmom koordinacije” čini znatno lakšim zadatkom za sprovođenje - onda će za definisanje ovog “mehanizma” biti potrebno mnogo više vremena od zadatog 31. oktobra. Možda se do tada može pronaći neka “definicija” o tome kako bi trebalo da izgleda pomenuti “mehanizam”, ali će do uspostavljanja “mehanizma” - za koji ni evropski komesar za proširenje Štefan File nije baš načisto kako treba da izgleda u složenoj državnoj zajednici kao što je BiH - proći još puno, puno vremena. To što su vodeći srpski političari u RS ohrabreni rečenicom  da “proces evropskih integracija ne zahteva prenos nadležnosti”[6], nipošto ne znači da bošnjački političari neće to zahtevati, doduše manje otvoreno nego do sada. To, naravno, ne znači da će Bošnjaci u tome i uspeti, ukoliko u RS budu držali “čvrst” gard i uspešno se branili od niskih udaraca, kako “efikasni mehanizam koordinacije” ne bi bio definisan kao modifikovana sarajevska “evropska klauzula”[7] koja podrazumeva suženje ustavnog mehanizma tzv. “entitetskog veta” pomoću koga RS u Parlamentu BiH može da blokira svaku odluku koju smatra nepovoljnom.

Tako je, nakon silnih pokušaja “prilagođavanja” BiH “evropskom modelu” počev od “aprilskog paketa” ustavnih promena pre šest godina do danas, i ova umerena “mapa puta” osuđena na lagano odumiranje. Pokazalo se da su rokovi preambiciozno dati, a da ni Brisel, pa ni sam File, nisu dobro obavešteni o razmerama najnovije političke krize u FBiH. Jer, sve dok bošnjački političari budu pokušavali da svoj problem sa Hrvatima u FBiH reše preko leđa RS na nivou zajedničke države - utoliko će proklamovani put BiH ka EU biti nedostižniji.    

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner