Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

„Bitka“ za Srebrenicu

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
sreda, 22. februar 2012.

Iako je do lokalnih izbora u BiH ostalo oko sedam meseci, pitanje opštinskih izbora u Srebrenici još se drži otvorenim zbog zahteva bošnjačkih političara da i predstojeći izbori u toj opštini budu održani po posebnim pravilima samo za tu opštinu, istim kao pre četiri godine. Srpski političari se tome protive, jer ne vide razlog da petina lokalnih Bošnjaka koji danas žive u srebreničkoj opštini odlučuje u ime preostale četiri petine Srba, tim pre što se lokalni Srbi godinama žale da ih lokalne bošnjačke vlasti zaobilaze u posleratnoj obnovi Srebrenice.

Elem, pre četiri godine vodeći srpski političari su rekli da poslednji put prihvataju da se opštinski izbori održe po posebnim izbornim pravilima, koja su podrazumevala da na izborima mogu glasati svi koji su u Srebrenici imali prebivalište po popisu iz 1991. godine. Tako su Bošnjaci dobili apsolutnu vlast i u poslednje četiri godine, a sada tvrde da imaju moralno pravo da to ponovo zahtevaju. “Za Srebrenicu u kojoj se desio genocid, mora se primeniti izborni proces iz 2008. godine”, izričiti su u SDA[1]. Ukoliko se, pak, dogodi da njihovi zahtevi ne budu uslišeni, i u SDA i u ostalim bošnjačkim političkim partijama i udruženjima bošnjačkih žrtava tvrde da bi time bio “finaliziran projekat koji je imao za cilj uništenje Bošnjaka”. “Bez obzira na to ko bude doneo odluku i kako je doneo ili nametnuo, mi nećemo dozvoliti da vladaju tamo oni koji su počinili zločin i genocid”, kaže Munira Subašić, predsednica udruženja „Majke enklava Srebrenice i Žepe”, ističući da očekuje “intervenciju međunarodne zajednice”[2].

SDA i ostale partije Bošnjaka zatražile su otvoreno od OHR-a da nametnu posebna izborna pravila za Srebrenicu, ukoliko se srpski političari budu opirali njihovom zahtevu. No, u RS odbacuju i zahtev Bošnjaka i mogućnost nametanja. “Nikakve izmene Izbornog zakona RS u tom pogledu neće se desiti i lokalni izbori u Srebrenici biće sprovedeni prema važećem zakonu. Mislim da to ne može niko ni da nametne i da bi bilo iluzorno očekivati da visoki predstavnik može učiniti bilo šta po tom pitanju. Imajući u vidu osetljivost samog pitanja Srebrenice, mi smo na to pristali pre četiri godine poslednji put i sada bi ponovo to bio pokušaj neke nove nedoslednosti u smislu ranijeg dogovora o tome”, poručio je predsednik RS Milorad Dodik[3].

Ubrzo je Dodika i Mladena Bosića, predsednika SDS-a, najjače opozicione stranke u RS, u Banjaluci posetio američki ambasador u BiH Patrik Mun, tvrdeći da su lokalni izbori u Srebrenici i dalje “osetljivo pitanje, ne samo za ljude u ovoj zemlji nego i širom sveta”. “Na sastancima je rečeno da će bošnjački i srpski lideri zajedno raditi da bi omogućili mirne izbore koji će služiti svim građanima Srebrenice”, rekao je Mun[4]. Ali, Dodik i Bosić su opet ponovili da neće biti promena Izbornog zakona RS zbog lokalnih izbora u Srebrenici[5].

Ostalo je, međutim, nejasno da li se time okončavaju pritisci ambasadora zapadnih zemalja na srpske političke vođe da još jednom izađu u susret zahtevima Bošnjaka: za odluku o promeni, iznuđenu ili nametnutu, ostalo je m

anje od mesec dana, jer se nakon toga Izborni zakon RS, prosto, ne može menjati. Ne bi bilo neobično, a ni prvi put da se pritisci u tom smeru nastave do poslednjeg dana, baš kao pre četiri godine, kada je Dodik maltene u poslednji čas pristao na ustupak Bošnjacima.

Ovoga puta, međutim, izgleda da su Srbi jedinstveniji i uporniji nego ikada pre u nameri da na 

izborima istaknu jednog kandidata za načelnika opštine Srebrenica, te da osvoje lokalnu vlast. Sve važnije srpske političke partije u Srebrenici već deluju jedinstveno putem jednog koordinacionog odbora, nudeći ozbiljne argumente za tvrdnju da su u protekle četiri godine, kao i godinama ranije, Srbi bili diskriminisani u procesu obnove Srebrenice[6]. S druge strane, niko među lokalnim Bošnjacima nije osporio te argumente, izuzev što su pojedinci pokušali da odgovornost podjednako rasporede i na bošnjačke i na srpske političare[7], iako je uticaj ovih drugih bio neuporedivo manji.

Lokalni Srbi sada kažu da su rešeni da se izbore za ravnopravan tretman u obnovi svojih srušenih kuća i naselja, ističući da su do sada novac za obnovu dobijali prevashodno od vlasti RS, dok su ih strani donatori uglavnom zaobilazili. Porodice srpskih žrtava takođe očekuju ravnopravan tretman, navodeći da oni ne žele da umanjuju stradanje Bošnjaka. “Srbima nije u interesu da negiraju šta se desilo Bošnjacima u Srebrenici, ali je interes da svi zločini budu predstavljeni istinito i da se pominje i stradanje Srba”, tvrde u srebreničkom odboru Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS[8].

Činjenice da su Haški tribunal i Sud BiH zločine nad Bošnjacima okvalifikovali kao genocid te da su do sada kaznili veliki broj ratnih vođa i pripadnika VRS za te zločine, dok, s druge strane, do sada nije kažnjen ama baš niko za zločine nad Srbima na području Srebrenice – govore u prilog tvrdnjama lokalnih Srba o odsustvu ravnopravnog tretmana žrtava rata na tom području. To bi, napokon, mogao da bude jedan od razloga da se Srbima koji danas žive u Srebrenici ne oduzima pravo da, bez obzira i na to što su ubedljiva većina, budu obeštećeni za pretrpljene ratne strahote, ravnopravno sa Bošnjacima. Politička praksa je pokazala da priliku za to mogu dobiti jedino ako njihovi predstavnici na demokratskim izborima osvoje izvršnu vlast u Srebrenici. Takođe, to je prilika da i njihovi izabrani predstavnici pokažu da su, za razliku od dosadašnjih bošnjačkih lokalnih vlasti, podjednako osetljivi na svakodnevne muke svih stanovnika Srebrenice, i Srba i Bošnjaka. To je, zapravo, istinski moralni ispit srebreničke današnjice i bilo bi antidemokratski da bude odložen stranom intervencijom. Na sudsku istinu o stradanju i na kazne zločincima, porodice srpskih žrtava čekaće, ipak, mnogo duže i pitanje je da li će išta od toga dočekati, imajući u vidu oslobađanje Nasera Orića u Haškom tribunalu i nezainteresovanost Suda BiH da kazni počinioce zločina nad srebreničkim Srbima. Ali, ako i uprkos tome Srbi koji danas žive na području Srebrenice pokazuju volju i otvorenost da pomognu i sebi i komšijama Bošnjacima – bilo bi sasvim pogrešno zabraniti im da dobiju priliku da za to i preuzmu odgovornost.  


[3] Srna, 10.2.2012.

[5] Srna, 21.2.2012.

 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner