Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Prvi put u istoriji, sve stranke francuske levice zajedno imaju manju težinu od "Nacionalnog fronta"
Savremeni svet

Prvi put u istoriji, sve stranke francuske levice zajedno imaju manju težinu od "Nacionalnog fronta"

PDF Štampa El. pošta
Huan Pedro Kinjonero   
nedelja, 02. oktobar 2016.

Po prvi put u istoriji Pete republike, sve stranke francuske levice (socijalisti, komunisti, ekolozi i ekstremna levica) zajedno „imaju manju težinu“ od Nacionalnog Fronta (ekstremne desnice). Marin Le Pen, lider Nacionalnog Fronta može da eliminiše Fransoa Olanda i sve kandidate levice u prvom krugu predsedničkih izbora krajem narednog aprila.

Paskal Perinjo, profesor na Institutu za političke studije u Parizu, rasadniku francuske političke elite, obrazlaže na ovaj način tu analizu tokom ručka sa grupom evropskih novinara: ,,Nacionalni Front je već bila partija koja je dobila najviše glasova na poslednjim evropskim izborima. Prošle zime dostigli su 28,6% glasova u prvom krugu na regionalnim izborima. Marin Le Pen se već kotira kao mogući dobitnik prvog kruga predstojećih predsedničkih izbora, krajem aprila, sa 30% ili 32% onih koji nameravaju da glasaju. Na današnji dan, socijalisti, komunisti, ekolozi i ekstremna levica zajedno imaju manje glasača, imaju manju „težinu“od ekstremne desnice. Radi se o dubinskoj, istorijskoj evoluciji političkog krajolika Francuske“.

Perinjo je jedan od velikana francuske politikologije našeg doba, možda prvi koji je najavio pre dosta godina „nezaustavljiv uspon“ ekstremne desnice, pretvorene u jednu „radničku partiju“ tokom poslednjih petnaest godina. Od pre više od jedne decenije, 30% francuskih radnika glasaju za Nacionalni Front. Već više godina, socijalisti i komunisti, centar i desnica, imaju podršku među radnicima koje je manja od one koju ima Nacionalni Front porodice Le Pen.

Kako je Francuska dospela u takvu situaciju?

Perinjo objašnjava ovaj proces na sledeći način: „tokom mnogih godina, nezaposlenost je bila prva velika briga Francuza. I nastavlja da to bude. Međutim, imigracija, nesigurnost i islam su zauzeli prva postolja među brigama prosečnog Francuza. Reč je o klasičnim temama Nacionalnog Fronta“.

21. aprila 2002. godine, Žan Mari Le Pen eliminisao je socijalističkog kandidata Lionela Žospena u prvom krugu predsedničkih izbora sa 16,86% glasova. Petnaest godina kasnije, Marin Le Pen, ćerka osnivača Nacionalnog Fronta, ima sad između 30% i 32% onih koji nameravaju da glasaju u prvom krugu predsedničkih izbora.

Po prvi put u istoriji Pete republike, kandidat ekstremne desnice ima veću „težinu“ od svih kandidata levice kojima preti sa eliminacijom u prvom krugu izbora. Prema mišljenju Paskala Perinjoa, francuska levica je pala na kolena u jednoj istorijskoj krizi: „Oland je doslovno sam. Ako odluči da se ponovo kandiduje na izborima, izlaže se riziku da ostane na trećem ili četvrtom mestu iza Marin Le Pen, Alena Žipea ili Nikole Sarkozija, zajedno sa drugim kandidatima levice poput Arnoa Montbura i Žan-Lik Melanšona“.

Prema poslednjim istraživanjima, Marin Le Pen bi pobedila u prvom krugu predsedničkih izbora protiv bilo kojeg kandidata levice. Le Penovu bi jedino „lako“ mogao da eliminiše Alen Žipe gradonačelnik Bordoa, rival Nikole Sarkozija za kandidaturu konzervativaca na primarnim izborima krajem novembra.

Paskal Perinjo ovako analizira te perspektive: „Sarkozi vodi jednu konzervativnu kampanju što, za sada, ide u prilog Le Penovoj. Žipe nastavlja da vodi sa značajnom prednošću. U pogledu predsedničkih izbora, Žipe bi mogao „lako“ da nadvlada kandidatkinju Nacionalnog Fronta. Duel Sarkozi – Le Pen bio bi mnogo dramatičniji i neizvesniji“.

(List ABC)

Preveo sa španskog: Nebojša Vuković

Izvor: http://www.abc.es/internacional/abci-todos-partidos-izquierda-francesa-juntos-pesan-menos-frente-nacional-201609280101_noticia.html