Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Šta je EU donela Makedoniji
Savremeni svet

Šta je EU donela Makedoniji

PDF Štampa El. pošta
Dejan Mirović   
nedelja, 02. septembar 2012.

Krajem avgusta 2012. godine makedonski ministar inostranih poslova Nikola Popevski je izjavio da će Skoplje odbaciti izveštaj Evropske komisije ako u njemu ne bude korišćen pridev ''makedonski''.[1]

Ovako oštro reagovanje makedonskih zvaničnika pokazuje da nisu rešeni svi problemi u odnosima između Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije i EU.

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija je u aprilu 2001. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU (''prva od zemalja u regionu'' kako se često isticalo od strane zvaničnika u Skoplju). Godine 2005, Makedonija je dobila status kandidata za članstvo u EU (ali kao i Srbija, bez otpočinjana pregovora). Šta je tih 7 godina ''prednosti'' na evropskom putu donelo Makedoniji u ekonomskom i pravnom smislu?

Stopa nezaposlenosti u Makedoniji je još uvek veća nego u Srbiji. Godine 2011. ona je iznosila skoro neverovatnih 31.4% [2].

Takođe, u periodu nakon potpisivanja SSP 2001. i dobijanja kandidature za članstvo u EU 2005. povećao se i broj ljudi koji žive ispod linije siromaštva u Makedoniji. Sledeća tabela to pokazuje.

Rast siromaštva/ populacija ispod granice siromaštva u Makedoniji pre i posle dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU;[3]

Godina

U procentima

2001.

24

2010.

30,9

Takozvani evropski put Makedoniji je doneo i rast spoljnog duga nakon potpisivanja SSP-a i dobijanja kandidature za EU. Tačnije, od 2001. godine kada je Makedonija potpisala SSP sa EU(EZ) spoljni dug ove države je porastao za nekoliko puta (nastavio je da raste i nakon dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU 2005 godine).

Rast spoljnog duga Makedonije u milijardama dolara u pre i posle dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU;

Godina

U milijardama dolara

2001.

1,3

2011.

6,2

Industrijska proizvodnja u Makedoniji je još uvek na skoro istom nivou kao 2001. godine.Takođe, čak ni proizvodnja struje u Makedoniji još uvek ne može da dostigne nivo pre potpisivanja SSP sa EU (Ova pojava je inače slična onoj koja je zadesila susednu Bugarsku na EU putu) .

Proizvodnja struje u Makedoniji pre i posle dobijanja statusa kandidata

  

 

Godina

U milijardama kilovat-sati (kWh)

1999.

6,3

2006.

5,9

 

Takođe, ukidanje i smanjivanje carina u trgovini sa EU nakon potpisivanja SSP-a i Prelaznog trgovinskog sporazuma je dovelo do porasta spoljnotrgovinskog deficita Makedonije. (Prelazni trgovinski sporazum između EZ i Makedonije je stupio na snagu u junu 2001. godine, dakle , nije bilo ''zamrzavanja'' ili jednostrane primene, kao u slučaju Srbije). Primena Prelaznog trgovinskog sporazuma je dovela i do promene na listi vodećih spoljnotrgovinskih partnera. Nemačka je postala glavni spoljnotrgovinski partner Makedonije. Tako je istisnula Srbiju i Rusiju koje su bile glavni partneri u spoljnoj trgovini Makedonije. Na primer, godine 2000. na tržište SRJ plasirano je 25% makedonskog izvoza. Godine 2005. 22, 5 %. Dakle, SRJ i SCG su bile glavno izvozno tržište za Makedoniju pre dobijanja kandidature za članstvo u EU i primene Prelaznog trgovinskog sporazuma.

Međutim, već 2011. godine Nemačka je na prvom mestu sa 28,5 % kao glavno izvozno tržište makedonske privrede.

Sličan proces se dešavao i kada se radi o uvozu. Godine 2005. iz Rusije je dolazilo 13,5 % od ukupne uvezene robe. Ali, nakon dobijanja kandidature i primene Prelaznog trgovinskog sporazuma, Nemačka je preuzela prvo mesto na ovoj listi. Ili, već godine 2011. iz Nemačke je uvezeno 13,1%. ukupnog uvoza Makedonije .

Sledeća tabela pokazuje te tendencije. Ili rast spoljnotrgovinskog deficita koji je pratio ''evropski put'' Makedonije (i izbijanje Nemačke na prvo mesto spoljnotrgovinskih partnera).

Rast spoljnotrgovinskog deficita Makedonije u američkim dolarima pre i posle dobijanja kandidature za EU i primene Prelaznog trgovinskog sporazuma

Godina

U dolarima

2001.

3oo miliona

2011.

2,6 milijarde

U prethodno analiziranom periodu je porastao i budžetski deficit Makedonije. Ili, sa 100 miliona dolara u 2001. godini, budžetski deficit dostigao je 245 miliona dolara u 2011. godini. Dakle, nakon dobijanja statusa kandidata za EU i primene Prelaznog trgovinskog sporazuma, makedonski budžetski deficit se povećao za nekoliko puta . Sledeća tabela to pokazuje.

Rast budžetskog deficita Makedonije u američkim dolarima pre i posle dobijanja kandidature za EU i primene Prelaznog trgovinskog sporazuma

Godina

U dolarima

2001.

100 miliona

2011.

245 miliona

Takođe, makedonsku nezavidnu ekonomsku situaciju nije izmenila ni činjenica da je ova zemlja još od decembra 2000. godine uključena u program /fond pomoći CARDS. (Makedonija se uključila u program /fond pomoći CARDS za period 2000-2006). Ovaj program /fond pomoći je bio prethodnica IPA fonda. IPA fondu je Makedonija pristupila 2007. godine. Preciznije, Makedoniji je kao zemlji kandidatu za EU bilo obećano oko 500 miliona evra iz IPA fonda u periodu od 2007-2013. U prvoj godini oko 58 miliona evra, zatim 70 miliona evra, 2009. godine oko 80, prošle godine 92 miliona, a za 2011. i 2012. godinu oko 100 miliona evra. Međutim, ta ukupno obećana (ne i realizovana u potpunosti) suma je još uvek manja od jednogodišnjeg spoljnotrgovinskog deficita Makedonije.

U pravnom smislu, Makedonija je (slično kao i Srbija posle nje) dopustila da proces usvajanja prava EU u praksi vodi Evropska komisija, iako u SSP-u piše da se radi o procesu zasnovanom na dogovoru dve strane potpisnice. Makedonski državni eksperti za pregovaranje sa EU poput mr Malinke Ristevske-Jordanove, priznaju tu činjenicu: ''Državama u Procesu stabilizacije i pridruživanja ostaje da preko mehanizma dijaloga, uspostavljenim sporazumom, izlože svoje argumente i reše eventualne sporove. U stvarnosti, ocena Evropske komisije se prihvata...'' priznaje makedonski državni funkcioner dominantnu ulogu EK .[4] (Takođe, makedonski ekperti za EU pravo zapažaju da je takav način nametanja zakona od strane EK već uobičajen u istočnoj Evropi: ''Takav je bio slučaj i sa implementacijom Europa ugovora sa državama centralne i istočne Evrope'').

Ili, kao što to navode makedonski eksperti za pravo EU Evropska komisija je (kao i u Srbiji) skoro sama određivala zakonsku regulativu pre svega u oblastima javnih nabavki, državne pomoći, prava konkurencije.

Takođe, u pravnom smislu, Makedonija je predala (nekoliko godina pre Srbije) u februaru 2005. godine, odgovore na Upitnik Evropske komisije (treba se setiti euforije koja je izazvana u Srbiji povodom tog u suštini,tehničko/pravnog čina). Konačno, krajem 2009. godine usvojen je i Nacionalni progam za primenu evropskog prava za 2010. godinu. Dakle, Makedonija je mnogo pre Srbije postupila u skladu sa zahtevima EK u oblasti evropskog prava.

Ipak, treba istaći da je čak je i Makedonija u procesu primene evropskog prava pokazala više odlučnosti i principjelnosti od Srbije. Ona je (formalno) odredila da ne može biti direktne primene EU prava u Makedoniji. Nažalost, ništa slično ne postoji u Srbiji.

Takođe, u političkom smislu, Makedonija je slično kao i Srbija (dolazak misije EULEKS-a) prihvatila da na njenoj teritoriji od marta 2003. godine deluje vojna misija EU ''Konkordija''. Vojnu misiju EU ''Konkordija'' je zamenila policijska misija EU pod nazivom ''Proksima''. Međutim, ni ti veliki politički i pravni ustupci nisu promenili lošu ekonomsku situaciju u Makedoniji.

Takođe, godine 2009. Slovenac Zoran Taler je (slično kao i njegov zemljak Jelko Kacin za Srbiju) imenovan za izvestioca Evropskog parlamenta za Makedoniju.

Konačno, Makedonija (slično kao i Srbija) u odnosima sa EU ima spoljnopolitički problem koji joj ne dozvoljava (već 7 godina) da započne pregovore o članstvu. To je spor sa jednom (jedinom) članicom EU (Grčkom) oko imena države. Sa druge strane, Srbija ima mnogo veći spoljnopolitički problem u odnosima sa 22 zemlje EU. One (što je opšte poznato) smatraju da je južna srpska pokrajina Kosovo i Metohija samostalna država.

U tom kontekstu, nije teško predvideti da će Srbija na takozvanom EU putu imati još veće probleme i izazove nego BJR Makedonija. U pravno,političkom i u ekonomskom smislu.


[1] http://www.24online.mk Pre svega se misli na jezik ali i na obeležja nacionalnog indentiteta , spor oko izostavljanja prideva ''makedonski'' u izveštajima EK traje već dve godine .

[2] www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook

[3] isto

[4]Ristevska–Jordanova M. ''Harmonizacija sa pravom EU i implemnatacija sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – iskustva Republike Makedonije'', zbornik ''Harmonizacija zakonodavstva Republike Srbije sa pravom Evropske unije'', priredili Dimitrijević D., i Miljuš B., Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd, 2010. str. 55-93 i 210-215.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner