Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Kako će Venecuela ukloniti svog predsednika?
Savremeni svet

Kako će Venecuela ukloniti svog predsednika?

PDF Štampa El. pošta
Stratfor   
petak, 04. mart 2016.

Analiza

Sa svakim danom koji prolazi postaje jasnije da mandat venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura može doći do kraja. I opoziciono kontrolisano mnjenje i Madurova sopstvena partija pozivaju ga da se povuče da bi izbegao gnev javnosti, koji može biti usmeren ka vladi. Sudeći po Stratforovim izvorima, opozicija je već diskutovala sa vladajućom Ujedinjenom socijalističkom partijom Venecuele (PSUV) o mogućnosti formiranja ujedinjene postmadurovske hunte koja bi vladala zemljom.

Tokom proteklih nekoliko meseci Maduro i njegova frakcija (PSUV) očigledno su postale izolovane od ostatka vlade. U venecuelanskoj politici u kojoj preovlađuje vojska Maduro reprezentuje samo manjinsku civilnu frakciju otkad je imenovan za predsednika 2013, nakon Čavesove smrti. Konsekventno, Maduro se oslanjao na lojalnost vojske, ali te veze sada blede.

Progres svake diskusije o hunti zavisi od toga da li će moćni vojni lideri, kao što je ministar odbrane Vladimir Padrino Lopez, razmotriti da li će hunta ili neka druga tranziciona vlada biti u interesu zemlje. U ovom trenutku čini se da najmanje važan segment vojnih snaga uključujući penzionisane i oficire sa srednjim činom podržava tranziciju; na vojsci je da se izbori sa bilo kakvim socijalnim nemirima koji su stvoreni kolapsom ekonomije zemlje.

Sudeći po Stratforovom izvoru, Padrino Lopez podržava uklanjanje Madura uprkos činjenici da to čini na način na koji bi sačuvao predsedničko dostojanstvo. Nacionalni predstavnik Henri Ramos Alup takođe tvrdi da frakcija bivših i trenutnih vojnih lidera prevođenih guvernerom države Zulije Franciskom Arijasom Kardenasom razmatra Madurovu ostavku kao mogući način da se država izbori sa političkom i ekonomskom krizom.  

Promena u vladi omogućiće novoj administraciji da započne strukturalne ekonomske reforme kojima se Maduro dugo protivio. To bi takođe utišalo bes javnosti protiv vlade, koji bi mogao da eruptira u ulične proteste. Pitanje je zapravo kako bi se dogodila promena rukovodstva. Događaji u nekoliko meseci odrediće koji će se od mogućih scenarija odigrati. Rizik od socijalnih nemira će ostati bez obzira na to kako Maduro bude smenjen.  

Scenario 1: Maduro ostaje na vlasti sve do izbora 2019.

Ovo je malo verovatno s obzirom na to da su brojni članovi (PSUV) i opozicione koalicije počeli pregovore o uklanjanju predsednika. Čak i ukoliko Maduro uspe da izbegne pokušaje da ga uklone i (PSUV) frakcija koja je protiv njega promeni kurs, izgledi o još nekoliko godina perzistentne inflacije, gladi i vladine nemoći da izvede reforme mogu inicirati velike proteste.

Scenario 2: Maduro je uklonjen referendumom ili ustavnim promenama

Trenutno postoje dve inicijative koje prete Madurovoj vladavini. Jedna je predloženi ustavni amadman koji će skratiti predsednički mandat na četiri godine i sprovesti nove izbore u decembru 2016. Drugi je predloženi referendum za povlačenje predsednika s vlasti. Oba mogu biti predložena venecuelanskoj javnosti na glasanje. Nacionalni komitet je započeo diskusiju o amandmanima; nije napravljen progres ka referendumu.

Opoziciona koalicija tek treba da obznani konačne planove za smenu Madura, verovatno zbog toga što je to deo interne diskusije i potencijalnih pregovora između opozicije i vlade. Oba referenduma - ustavni i referendum za smenu - jesu stvarne pretnje po vladu i pokazaće stepen javnog nezadovoljstva Madurom. Više je izgleda da će proći ova procedura, a i veća je verovatnoća da će opozicija i (PSUV) lideri raditi zajedno.

Međutim, sprovesti referendum za smenu biće više problematično za opoziciju nego ustavni amandman. Referendum može biti opovrgnut Vrhovnim sudom ili Nacionalnim izbornim konzilom, od koga su oba još uvek pod kontrolom (PSUV).

Scenario 3: Maduro je prisiljen da se povuče

Prisiljavanje predsednika da se povuče može voditi do formacije hunte ili druge tranzicione vlade. Ono će gotovo morati da uključi opozicione civile ili će biti manjka legitimiteta od strane stranih vlada. To će takođe otvoriti direktan put opoziciji. Na osnovu venecuelanskog ustava novi izbori moraju biti održani u roku od 30 dana od smene predsednika. Nacionalni predstavnik će upravljati zemljom dok se izbori ne održe.

Uz strani dug zemlje, i nepopularni domaći politički potezi mogu započeti nasilnu ostavku. Ovaj scenario će takođe inicirati supstancijalne pregovore između vlade i opozicije.

Tajming predsedničke ostavke će takođe biti krucijalan. Ukoliko predsednik bude uklonjen pre januara 2017, opozicija može učiniti snažan legalni pritisak na vladu da održi nove izbore. Ali ako predsednik bude uklonjen posle tog datuma, ko god da okupira potpredsedničko mesto biće predsednik sve do 2019. Članovi političke elite mogu mogu poželeti da odlože tranziciju u sledeću godinu, ali rizik od socijalnih nemira kao rezultat ekonomske krize može ih motivisati da potraže bržu tranziciju.

Scenario 4: vojni puč menja Madura

Konačno, vojska može pokušati puč protiv predsednika, ali ova opcija je najmanje verovatna. Ona bi se desila ukoliko Maduro odbije pozive za ostavku ili se vojna frakcija pobuni protiv svojih komandanata i sprovede puč. Ipak, Padrino Lopez je protiv opcije uklanjanja Madura silom i radije će diskutovati o predsedničkoj smeni umesto puča.

Preveo sa engleskog Vladimir Jevtić

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner