Početna strana > Prenosimo > Nema dobrih signala iz Srbije
Prenosimo

Nema dobrih signala iz Srbije

PDF Štampa El. pošta
Haris Silajdžić   
nedelja, 12. jul 2009.

(Danas, 10.07.2009)

Haris Silajdžić, član Predsedništva BiH, u ekskluzivnom intervjuu povodom obeležavanja 14 godina od masakra u Srebrenici kaže da se Ratko Mladić se krije u postmiloševićevskoj Srbiji znatno duže nego što ga je krio sam Milošević.

Istina je da je predsjednik Srbije Boris Tadić došao u Srebrenicu i da, uglavnom govori prave stvari, kada je u pitanju genocid u Bosni i Hercegovini. Nisam, međutim, siguran koliko snage ima da se odupre pritiscima retrogradnih snaga, koje zajedno i dalje dobivaju većinu glasova u Srbiji. U tom smislu, Srbija je još uvijek daleko od Vilija Branta, a takav čin će u konačnici biti neophodan.

Ohrabruje me, međutim, što u Srbiji postoje ljudi, poput Čedomira Jovanovića, Nataše Kandić, Sonje Biserko, uz snage koje ih podržavaju, i mislim da je to dobro za budućnost Srbije ali i cijelog regiona - kaže u intervjuu za Danas član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, osvrćući se na odnos Bosne i Hercegovane i Srbije.

Sudija Haškog tribunala Kristof Flige rekao je nedavno da bi pojam genocid kojim se označava zločin u Srebrenici, trebalo zameniti masovnim ubistvom.

- Ja razumijem pravne nedoumice i razmišljanja sudije Fligea. Genocid je teško dokazati, jer pored dokazivanja da se akt genocida desio, mora se dokazati i namjera da se u potpunosti ili djelomično uništi neka grupa kao takva. To nekad dovodi do apsurda, poput činjenice da imamo niz presuda MSP i onu glavnu koje kažu da je genocid počinjen, a da za to bude osuđeno samo nekoliko ljudi. Presuda eksplicitno kaže da su genocid počinili „javni organi Republike Srpske,“ a posebno „Vojska i Policija Republike Srpske.“ To nužno uključuje jedan jako širok broj osoba i ogromnu državnu ili paradržavnu mašineriju. Ne mogu, stoga, tražiti izgovore za sudiju Fligea. MSP ima mogućnosti da svojom praksom omogući ispravljanje tog paradoksa.

Verujete li, poput većine zemalja članica EU i SAD, da Srbija čini sve kako bi uhapsila Mladića?

- Ne vjerujem, jer vidim da Srbija čini sve kako bi uhapsila branioce BiH, od kojih neki nikada nisu ni bili u Srbiji. Ne vjerujem i jer vidim da su aktivnosti i izjave uperene protiv tih branilaca puno intenzivnije i oštrije nego bilo šta upereno protiv Mladića. Uostalom, pođite od činjenice da se Ratko Mladić krije u postmiloševićevskoj Srbiji znatno duže nego što ga je krio sam Milošević. Konačno, znam da ni većina zemalja EU ne vjeruje da Srbija čini sve da Mladića uhapsi, ali su jednostavno spremni ignorisati tu činjenicu. Jedino su Holandija i dijelom Belgija iskreni oko tog pitanja i nadam se da će tako i ostati.

Kako ocenjujete odnos zvaničnog Beograda prema RS i Miloradu Dodiku?

- Dodikovi motivi su jasni - kontinuirano slabljenje države i jačanje entiteta do transformacije Bosne i Hercegovine u apsurdnu državnu zajednicu poput SCG. Ako se to desi, samo je pitanje dana, i kako Dodik kaže, „momentuma“, kada će neko opet krenuti u avanturu poput one koja je početkom devedesetih odnijela stotine hiljada života. Uloga Tadića u svemu tome ne doprinosi boljim odnosima. Umjesto da se jasno odredi na način kako je to uradio zvanični Zagreb, prije skoro deset godina, Tadić plasira tezu da je Srbija „garant Dejtonskog sporazuma“ i „garant suvereniteta BiH.“ To je apsolutno netačno - Srbija je samo jedna od potpisnica Dejtona i to upravo zbog svoje uloge kao agresora. Tadić svojim izjavama narušava međunarodnopravne instrumente za garanciju mira. Takvo postavljanje najmanje ide u prilog interesima Tadića i Srbije.

Šta ćete vi lično uraditi u cilju poboljšanja odnosa dve zemlje?

Isto što smo moji prethodnici i ja u vezi sa odnosima sa Hrvatskom i Crnom Gorom učinili, kada su signali iz tih zemalja jasno ukazivali da je želja za dobrim odnosima obostrana. Mi te signale iz Srbije nažalost ne vidimo.

Tomislav Nikolić?

- Nisam sklon vjerovanju u „preobražaje.“ Tomislav Nikolić radi isto što je svojevremeno radio Koštunica - pokušava se predstaviti kao „racionalan“ političar. S političke tačke gledišta, to jeste racionalan potez, ali će trajati samo do trenutka kada ocijeni da zagovaranje fašizma nosi veću političku korist. Evropa, nažalost, prečesto zatvara oči pred tim činjenicama, ali to nije novina - to u manjoj ili većoj mjeri traje od Minhena 1938. godine. Dobro je što su SAD i dalje uticajne u Evropi i što tradicionalno ne upadaju u takve zamke.

(Razgovarala Snežana Čongradin)