Početna strana > Rubrike > Politički život > Vučićeva retorička "odbrana RS" kao medijska kompenzacija za kosovsku kapitulaciju
Politički život

Vučićeva retorička "odbrana RS" kao medijska kompenzacija za kosovsku kapitulaciju

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
sreda, 23. decembar 2020.

Pred početak perioda od naredne dve godine u kojima predsednik Srbije Aleksandar Vučić namerava da finišira svoje briselske sporazume sa Kosovom* - da li kroz Sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine ili nekako drugačije – Vučić je u poslednjih nekoliko dana veoma upečatljivo pokazao jedan od načina kojim će se, izgleda, sve više služiti da sa sprovođenja tih sporazuma odvuče pažnju onog dela javnosti koji se protivi pomenutim sporazumima. Taj Vučićev način predstavljaće, izgleda, neprestano ukazivanje na izazove/pretnje sa kojima (će) se suočava(ti) Republika Srpska(RS), pri čemu će se Vučić obilato truditi da sebe prikaže što kao zaštitnika, što maltene kao spasioca RS.

Samo nekoliko dana nakon što je odaslao saopštenje sa decembarskog sastanka sa srpskim članom i predsedavajućim Predsedništva BiH Miloradom Dodikom u Beogradu u kome “zahteva da se prekine sa pretnjama ukidanjem i nestankom RS”1 , Vučić je u svega dva dana još što-šta ispričao o pretnjama opstanku RS, a da ništa novo nije rekao i još je pritom ostao nedorečen. Drugim rečima, obilato se poslužio spinovanjem. 

“Promenom Dejtonskog sprazuma traži se da RS nema entitetska ovlašćenja”, rekao je Vučić, ističući “pitanje za sve koji se time igraju u regionu i svetu: šta će se menjati i da li je to eufemizam za oduzimanje nadležnosti RS?”2 . Pomenuo je i da je “to bar tri puta pitao i nemačku kancelarku Angelu Merkel”, a šta mu je Merkelova odgovorila – od Vučića nismo čuli. Što, u najmanju ruku, čudi, imajući u vidu da se Vučić svako malo hvalio odnosom sa Merkelovom, proglašavajući je u pojedinim situacijama maltene za svog političkog učitelja. „Funkcionalna BiH je, zapravo, eufemizam za suštinsko smanjenje kompetencija i prerogativa vlasti RS”3 , odgovorio je sam Vučić. Pritom nas je ostavio u nedoumici: da li je to sam najednom “otkrio” ili je to zaključio iz direktnih odgovora Merkelove lično njemu, ili, pak, iz njenog ćutanja posle pomenuta tri kruga pitanja sa kojima je Merkelovu  prosto razoružao, kako nam to sam Vučić sugeriše u nameri da se pokaže kao izuzetno hrabar i vešt diplomata.

Naravno, izraz “funkcionalna BiH” skovan je u Briselu i Vašingtonu, a gotovo svi zvaničnici zemalja EU i SAD ga koriste prilikom davanja svojih „sugestija“ za reformu dejtonskog Ustava BiH. To nije ništa novo i traje gotovo dve decenije, uz (ne)voljnu asistenciju i/ili neubedljiv otpor kako svih vodećih političkih partija u RS(SNSD, SDS, PDP), tako i vlasti u Beogradu u celom tom dvadesetogodišnjem periodu. Kao što nije ništa novo ni kada Vučić „stručno“ objašnjava da ukidanje RS traži vodeća bošnjačka stranka SDA, pa citira delove iz deklaracije SDA sa njenog poslednjeg stranačkog kongresa o „uspostavljanju multietničkih regija u BiH“, tj. o ukidanju entiteta4 . Pritom, Vučić „zaboravlja“ da obavesti sve neobaveštene posmatrače prilika u BiH da SDA te svoje programske zahteve ističe već 25 godina, od jednog do drugog stranačkog kongresa, ali da se ti zahtevi nikada nisu ozbiljno ni približili Parlamentarnoj skupštini BiH(PS BiH), kroz koju su do sada „provučene“ sve druge ustavne promene uz nametanje iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH(OHR) i (ne)voljni pristanak vodećih političkih partija u RS.

Isto tako rečenica koju Vučić izgovara samo dva dana kasnije da „ne može da prihvati ideju o ukidanju RS“5  ponajpre služi za isticanje sopstvene tobožnje političke hrabrosti – busanju u prsa junačka onda kada se to od njega i ne traži, niti je ikome potrebno. Srbima u RS to nije potrebno jer više nego dobro znaju da nijedna od vodećih stranaka u RS ne bi pristala - kao ni do sada što nije pristajala - da predlozi SDA o „multietničkim regijama“ dođu u Parlamentarnu skupštinu BiH, a kamoli da o njima raspravljaju u parlamentarnoj proceduri. A ovi iz SDA to dobro znaju, kao što znaju da svaka promena Ustava BiH ne može proći u tom istom parlamentu bez dvotrećinske poslaničke većine iz RS u Predstavničkom domu PS BiH. To, zapravo, svi veoma dobro znaju, a priliku da „utvrde gradivo“ imali su baš nedavno, 9. decembra, kada je opoziciona Socijaldemokratska partija(SDP) BiH uputila u PSBiH redizajnirani predlog „aprilskog paketa“ ustavnih promena iz 2006. godine, kojima se i tada i sada predviđalo oduzimanje dela nadležnosti RS. Za razliku od pre 14 godina kada su „aprilski paket“ podržali SNSD, SDS i PDP – a tada nije prošao samo zbog nedovoljne podrške u Federaciji BiH(FBiH)  - današnji SDP-ov predlog nije dobio čak ni pozitivno mišljenje nadležne parlamentarne komisije. A ako ga nekim slučajem i dobije u narednom krugu – u Predstavničkom domu PS BiH postoji mnogo više od potrebne dvotrećinske većine poslanika iz RS da odbiju taj predlog6

Vučić u svojim istupima „otkriva toplu vodu“ u FBiH koja, evo, „teče“ već dvadeset godina, ali se u svojoj „hrabrosti“ ne upušta u razotkrivanje onoga što postoji kao stvarni ozbiljan ustavni i politički izazov pred RS, koji je na političkoj površini još od prošle godine

Dakle, Vučić u svojim istupima „otkriva toplu vodu“ u FBiH koja, evo, „teče“ već dvadeset godina, ali se u svojoj „hrabrosti“ ne upušta u razotkrivanje onoga što postoji kao stvarni ozbiljan ustavni i politički izazov pred RS, koji je na političkoj površini još od prošle godine. A reč je o jednom od 14 prioriteta koje je Evropska komisija(EK) postavila pred BiH u svom Mišljenju o zahtevu za članstvo BiH u EU, iliti o jednom od uslova da BiH dobije od EU kandidatski status. “Da bi se unapredilo funkcionisanje institucionalnog okvira BiH, potrebna je pravna sigurnost o raspodeli nadležnosti na različitim nivoima vlasti. Šta više, da bi se osigurala pravna sigurnost i pre pristupanja EU, BiH će morati usvojiti supstitucijsku klauzulu koja će državi omogućiti da privremeno vrši nadležnosti drugih nivoa vlasti u slučaju da isti deluju u suprotnosti sa propisima EU” - tako je upotreba “supstitucijske klauzule” formulisana u Mišljenju EK još u maju prošle godine7 . 

Pritom, opet valja podsetiti da su ovaj predloženi mehanizam pre desetak godina u Briselu i Sarajevu nazivali "evropskom klauzulom", ali pošto su u Banjaluci protumačili da bi uvođenje te "klauzule" moglo poslužiti za stvaranje ključa-kalauza kojim bi bilo moguće razvaliti/suspendovati mehanizam entitetskog glasanja u Parlamentarnoj skupštini BiH - kompromisno rešenje je pronađeno u stvaranju mehanizma koordinacije. No, od maja prošle godine mehanizam koordinacije u BiH očito više nije dovoljan za EK, već se traži “supstitucijska klauzula”. Vlasti RS su do sada u svega par navrata isticale sumnju da je tu reč o uslovu EK kojim bi se okrnjio mehanizam entitetskog glasanja u PS BiH – koji, praktično, predstavlja poslednju liniju ustavne odbrane dejtonskih nadležnosti RS – a ni iz EK se nisu previše trudili da razveju pomenute sumnje u RS. 

Možda je svesrpski vođa, sveznadar i superstar i o pomenutom uslovu EK već tri puta pitao Merkelovu, ali odgovora još nije dobio ili je, pak – u ćutanju sigurnost. Pa ćemo o tome biti obavešteni tek kada na red dođe nova epizoda Vučićevog “kosovskog junačenja” sa početka ovog teksta ili kada na red, posle Kosova*, dođe Republika Srpska? 

No, Vučić ovaj uslov EU uopšte ne pominje dok se diči svojim sveznanjem, analitikom i saznanjima o “promeni Dejtona”, a teško je poverovati da o pomenutom uslovu nije obavešten, kada se već uveliko predstavlja kao glavni zaštitnik, branilac i spasilac RS iliti “predsednik svih Srba”, kako bi to rekao Vučićev raniji ministar odbrane, a sada unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin. Možda je svesrpski vođa, sveznadar i superstar i o pomenutom uslovu EK već tri puta pitao Merkelovu, ali odgovora još nije dobio ili je, pak – u ćutanju sigurnost. Pa ćemo o tome biti obavešteni tek kada na red dođe nova epizoda Vučićevog “kosovskog junačenja” sa početka ovog teksta ili kada na red, posle Kosova*, dođe Republika Srpska? 

Kao, na primer, u slučaju produbljivanje svog savezništva sa NATO alijansom, kada je Vučić najpre prihvatio garancije NATO-a za bezbednost srpskog stanovništva na severu Kosova*, a zatim, pre nešto više od godinu dana, zajedno sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom „zamolio“ članove Predsedništva BiH da što pre postignu kompromis o jačanju saradnje BiH i NATO-a. Ubrzo nakon te „zamolnice“, Predsedništvo BiH „kompromisom“ je usaglasilo „Program reformi BiH“ u kome se „ne prejudicira članstvo BiH u NATO-u“, ali se, recimo, preuzima obaveza da se nastavi knjiženje vojne imovine i na teritoriji RS na ministarstvo odbrane BiH .8 “Čestitam predsedniku Dodiku na kompromisu koji je postigao sa partnerima u BiH”, napisao je tada Vučić 9. I tada i sada on je, očigledno, smatrao da u njegovoj ulozi u celom tom političkom aranžmanu nema ama baš nijednog elementa prenosa dela nadležnosti RS na nivo BiH: ni kada je reč o pomenutom preknjižavanju dela imovine sa RS na BiH, a ni kada je, recimo, reč o stavu iz “Programa reformi BiH” da će “BiH nastaviti sa revizijom svog zakonodavstva kako bi se obezbedila njegova kompatibilnost sa NATO pravilima i propisima koji se odnose na ovaj dokument” !? Tako je NATO postao garant vojne neutralnosti i Srbije na severu Kosova* i BiH u RS, pa sad Vučić u miru može da nastavi sa svojim “kosovskim junačenjem” u svojoj retoričkoj odbrani RS od zahteva za promene Dejtonskog sporazuma.

1) https://bit.ly/3nJqZzB

2) https://bit.ly/2JdvDH0

3) https://bit.ly/3rhjcv7

4) https://bit.ly/3aCdspN

5) https://bit.ly/3aC1i0c

6) https://bit.ly/2WGF5WE

https://bit.ly/3mNuXFT

https://bit.ly/3nPTbRy

7) https://europa.ba/?p=63841

8) https://bit.ly/38ruGnb

9) https://bit.ly/3ruPKlx

https://www.instagram.com/p/B5DRqfQJV9_/

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner