Početna strana > Rubrike > Politički život > Cenzura se širi - Obama, Oland i Putin mogu da uče od Vučića
Politički život

Cenzura se širi - Obama, Oland i Putin mogu da uče od Vučića

PDF Štampa El. pošta
Smiljana Vidić   
utorak, 04. februar 2014.

"Istina i sloboda su zahtevne ljubavnice pošto imaju malo ljubavnika", napisao je Alber Kami uoči Drugog svetskog rata. Kako stvari stoje, njih dve će 75 godina kasnije u Srbiji umreti nevine, jer s kim će istina i sloboda u atmosferi jednoumlja i cenzurisanih medija?

„Kako ukidate ove video klipove o Vučiću? Ja kad sam prijavio neke, dugo sam čekao odgovor?“, upitao je jedan korisnik tvitera - „Um caruje, a i masa ljudi čini svoje“, pohvalio se vođa onlajn tima SNS Mario Maletić kako stoji iza uklanjanja snimka „Supermen u Feketiću“ sa Jutjuba, kojim je na satiričan način prikazano učešće Aleksandra Vučića u spasavanju deteta iz snežne oluje u Feketiću.

Snimak RTS-a sa montiranim titlom koji prikazuje fiktivni razgovor Vučića i vojnika koji su učestvovali u akciji spasavanja zavejanih ljudi je, naime, bezbroj puta od različitih korisnika postavljan na Jutjub i isto toliko puta ubrzo sklanjan. Naprednjački hakeri nisu uspeli da obore snimak jedino sa ruskog sajta Veterok (veterok.tv). Fejsbuk profil autora klipa „Supermen u Feketiću“ glumca Srđana Miletića je oboren, a sajt koji je objedinio fotografije koje su karikirale akciju u Feketiću je hakovan.

Ovo cenzurisanje obilo se o glavu „internet delatnicima“ SNS-a. Pojavila se gomila fotomontaža na temu „spasitelja“[1], ispevan je deseterac o podvigu PPV i napravljena video-igrica „Vučić spasava Srbiju“[2] . Zbog masovnog deljenja - po naprednjačkom principu „masa ljudi čini svoje“ - cenzura na internetu nije uspela, zbog čega je i sam Vučić demantovao da ima veze sa lažnim prijavljivanjem „Supermena u Feketiću“ Jutjubu. Da bi to dokazao, postavio je sporni snimak na svoj fejsbuk i tviter profil.

Deseterac o PPV

Bože mili, čuda golemoga

Kad zaveja po zemlji Srbiji

Po Srbiji, zemlji da zamrzne,

I da drugi postane sudija.

Svu Srbiju, Feketić najviše.

Tu ti skoči Vučić Aleksandre,

Te razdvoji šake spasilačke,

Te dohvati lopatu za ugalj,

Te polete Feketiću ravnom,

Vojsku sklanja, decu sam spasava.

Za njim stiže Đokoviću Nole,

Rekete je na stopala vez’o,

Trči Nole kano vjetar britki,

Da razveje što je zavejano,

Što bekhendom, što forhendom silnim,

Srbija se feketit’ ne može!

„Video sam da je jučerašnjem snimku spasavanja ljudi zavejanih u kolonama, na putu kod Feketića, dodata šaljiva nota, i veoma mi je drago što je taj video nasmejao Srbiju, mada smatram da nije dobro kada se, makar i u svrhu šale, deca neumesno nazivaju pogrdnim imenima. Takođe, rekli su mi da navodno ja imam veze sa nekakvom cenzurom ovog videa, što je potpuna besmislica.“

Cenzura i autocenzura u tradicionalnim medijima ovde su stara vest, ali pritisci i napadi na sajtove i društvene mreže sa slučajem „Feketić“ dostigli su kulminaciju, jer u atmosferi medijskog jednoumlja internet postaje jedino mesto gde je moguće slobodno misliti.

Nakon odlaska Borisa Tadića, na medijskoj sceni opstaje model jednoobraznih obaveštavanja štampanih i elektronskih medija, a njihova nesloboda najplastičnije se ogleda po onome što ne smeju da objave. Nedavno se desio senzacionalan događaj iz života najmoćnijeg čoveka u vlasti, za koji bi se svaki tabloid bilo gde u svetu polomio da ga objavi na naslovnoj strani. I ne samo tabloid, jer je reč o, načelno, javno dostupnom podatku biografije javne ličnosti broj jedan. Niko nije objavio da se Vučić oženio po drugi put i da će, navodno, po treći put postati otac. Nijedan medij nije objavio ni da se on razveo od prve žene.

Da stvar bude frapantnija, na tom događaju su bili urednici i vlasnici nekih medija, kojima je očigledno vrhunac „profesionalizma“ da služe vođi, a merilo časti da budu među njegovim „prijateljima“ i zvanicama.

Primera radi, baš ovih dana Francuzi čitaju o ljubavnoj vezi njihovog predsednika Olanda i glumice Žili Gaje[3], a Amerikanci o tome da je njihov predsednik Obama pred razvodom zbog neverstva[4]. Čak je i Vladimir Putin povremeno povezivan sa čuvenom ruskom gimnastičarkom Kabajevom, a i svoj razvod je javno objavio pred medijima. Naš vođa, međutim, očigledno ima na medije uticaj kakav nemaju ni Putin, Oland, ni Obama. 

Slučaj sa klipom iz Feketića nije prvi put da je PPV direktno prozvan za cenzuru. Voditeljski par, poznat kao Dar-Mar, koji se poigrao saznanjima o tajnoj ženidbi u svojoj satiričnoj emisiji „Mentalno razgibavanje“ na Radiju B92, poslat je na „odmor“, zbog čega su se oni putem Tvitera obratili prvom potpredsedniku Vlade: „Poštovani, mi se bavimo humorom, možda nekad preteramo, ali da li je priča o vašoj biografiji razlog da nas sinoć skinu sa programa?“[5] Dobili su zvanično objašnjenje da im se emisija s programa sklanja privremeno zbog praznične šeme. Međutim, emisija nije vraćena ni nakon praznika. Ovim povodom je reagovao i NUNS, pa je i sam Vučić izdao saopštenje u kojem je rekao da „nema veze sa skidanjem ove emisije“. Najzad, pitanje zašto je emisija ukinuta je za Verana Matića, ne za Vučića. Autocenzura je krajnji oblik u policijskim državama, a ne u demokratskim i evropskim.

O cenzuri i autocenzuri u tradicionalnim medijima ne treba puno trošiti reči. Danas je nesloboda medija daleko izraženija nego u Miloševićevo vreme jer nema opozicionih glasila koja su tada žestoko kritikovala režim, poput Naše borbe, Demokratije, Srpske reči, Pogleda, B92, NTV STB ili Radio Indeksa. Među štampanim medijima retki izuzeci od opšteg pravila dodvoravanja naprednjacima su list Danas i nedeljnik Vreme.

Kada je internet zaživeo u ovom delu sveta, delovalo je da smo dobili medij koji, zbog široko rasprostranjene mreže, niko neće moći da kontroliše. Međutim, i veb-novinarstvo trpi sve veće pritiske, a ako se ne spreči širenje ingerencija ministarstva, RRA i uvođenje „nezavisnog regulatora“ preko najavljenog zakona o elektronskim komunikacijama, ista nesloboda zavladaće i na internetu.

Kada je reč o uklanjanju politički nepodobnog sadržaja na internetu “Feketić“ takođe nije izuzetak. Uveliko se širi trend da se sa veb-portala brišu već objavljene priče, nakon intervencije i pritisaka aktuelnih moćnika. Vest da je ćerka Jorgovanke Tabaković dobila „privatnog šofera”, koji je na račun državnog zdravstvenog fonda vozi na fakultet iz Novog Sada u Beograd, zadržala se na sajtu Radija 021 svega nekoliko sati[6]. Istovremeno je skinuta sa 021 i sa portala koji su je preuzeli - Krstarice, Aloa, E-izbora[7], dok je Centar za istraživačko novinarstvo NUNS-a objavio da je vest blokirana hakerskim upadom na sajt[8].

Takođe, sklonjen je članak koji se pojavio na sajtu Kurira, u kojem je pisalo da je novopostavljena konzulka Srbije u Minhenu Snežana Miljanić, inače bivša direktorka „Beogradskog sajma“ i prijateljica supruge lidera SPO Danice Drašković, otpočela karijeru pozirajući obnažena na omotu ploče Olivera Mandića[9]. Nestao je i tekst u kojem su objavljeni detalji novih rigoroznih zahteva Nemačke prema Srbiji, prilikom otpočinjanja pregovora sa EU 21. januara, sa internet izdanja lista Politika[10]...

Ipak, zahvaljujući društvenim mrežama, cenzura na internetu se najmanje uspešno sprovodi, ali ako je tačno da je Srbija, kako je izjavio predstavnik fondacije Šer Vladan Joler, uvezla određene softvere za masovno nadgledanje interneta, i ovaj prostor za širenje nepodobnih vesti i uopšte slobodu misli, biće sužen. Naime, Joler je na tribini o cenzuri i autocenzuri u medijima[11] rekao da se do tih saznanja došlo na osnovu istraživanja “Sitizens laba” i podataka objavljenih na Vikiliksu.

„Upotreba sistema za nadgledanje je velika opasnost po privatnost korisnika interneta i rad nezavisnih istraživačkih medija“, rekao je Joler. Nacrt zakona o elektronskim medijima[12] (član 24, stav 3) predviđa kontrolu nad onlajn izdanjima kroz uvođenje „nezavisnog regulatora“ i širenje ingerencija ministarstva nadležnog za informisanje. Ima razloga za sumnju da bi pod izgovorom zabranjivanja „govora mržnje“ mogli da se cenzurišu politički nepodobni sadržaji i komentari na netu. Uvođenje ovakvog dodatnog nadziranja je naročito nejasno ako se ima u vidu da je Savet za štampu, nadležan za praćenje poštovanja novinarskog kodeksa, nedavno proširio nadležnost i na informativne veb-portale, kao i da postoji sudska zaštita za zloupotrebe i neistinito informisanje.



[1] http://www.teleprompter.rs/najsmesnije-vucic-spasitelj-fotomontaze-na-internetu.html

[2] http://samo1klik.com/vucic/

[5] https://twitter.com/razgibavanje/status/416103644702834688

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner