Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Manastir Gračanica kao "kosovska kulturna baština"
Kosovo i Metohija

Manastir Gračanica kao "kosovska kulturna baština"

PDF Štampa El. pošta
Janja Gaćeša   
petak, 28. oktobar 2011.

''Predsednik Srbije Boris Tadić pozvao je UNESKO da učini sve kako bi bili sprečeni pokušaji da se nesporni spomenici kulture na Kosovu i Metohiji učine ''kosovskim'', preneo je RTS. Na terenu to izgleda ovako gospodine predsedniče! Svakodnevno gledamo kako se na primer manastir Gračanica predstavlja kao ''kosovska'' kulturna baština, a Albanci u porti dočekuju od strane zaposlenih u takozvanoj decentralizovanoj opštini Gračanica. Konkretno, nedavno je dočekana grupa od nekoliko desetina albanskih biciklista tako što su na kapiji manastira bile okačene i zastave koje prate pomenutu trku. U velikom stilu! Deo parkinga ispred manastira pripadnici Kosovske policijske službe su od ranog jutra ogradili žutom trakom čuvajući na taj način mesta za parkiranje bicikla. Njima je vodič manastir Gračanicu predstavio kao ''KOSOVSKU'' kulturnu baštinu. Doslovce! To su čuli mnogi meštani i danima ogorčeni prepričavali. Zastave i tolika gungula u porti probudila je njihovu znatiželju, pa su prišli da vide o čemu se radi. Imali su šta da čuju! Njihovo glavno pitanje bilo je; ''da li će za koju godinu ispasti da je Gračanicu podigao Skenderbeg''?

Kako je Srpska pravoslavna crkva dozvolila tako nešto? Koja je njena ''crvena linija''? Zašto svojim postupcima dovodi narod u situaciju da takva pitanja postavlja? Jer, oni su u manastiru imali najavljen i odobren dolazak, sve što se tog dana dešavalo u i oko manastira nam to jasno poručuje. Sada, Srbe u Gračanici, i u drugim mestima, više niko ne može ubediti da sve ostale grupe što stranaca, što Albanaca iz različitih krajeva pokrajine, pa i Albanije i Makedonije ne slušaju istu priču. Zanimljivo je da autobus tiranskih registarskih tablica doveze u obilazak manastira Gračanica grupu Japanaca. Šta da mislimo, kako njihov vodič njima predstavlja manastir? Posete su bukvalno svakodnevne, a selom se posle ti isti Albanci šetaju, dok ih Srbi uznemireni gledaju iz obližnjih kafića i pitaju se mogu li oni tako prošetati Đakovicom? Mnogi od njih to smatraju čistom provokacijom, ali oni jednostavno moraju da budu mirni. Mislite li da nisu ljuti i ogorčeni? Sedite, a otkucaji srca se ubrzavaju i pred očima imate slike martovskog pogroma kada je gorela Bogorodica Ljeviška, Devič, crkve Svetog Đorđa, Svetog Spasa i još mnogo drugih širom pokrajine. Setite se u tom trenutku crkve Svetog Andreja Prvozvanog na brdu kod Podujeva, gde je albanski mladić sa neviđenom mržnjom lomio krst. Znamo da se ne treba vraćati u prošlost, ali potrudili su se da nam ostave upečatljive slike, pa ne možemo tako na prečac da zaboravimo.

Znači, na terenu iz različitih krajeva sveta dolaze ljudi i razgledaju ''kosovsku'' kulturnu baštinu, vrata na njima im ne otvaraju Albanci već predstavnici naše crkve, ništa se tu ne radi tajno, uvijeno, zamršeno, nego jasno i glasno. Za koju godinu, deceniju možda, još otvorenije će se prisvajati sve naše, sve što nam je sveto i biće kriv UNESKO ali najviše mi sami. Prvo oni što im vrata otvaraju i olako sve zaboravljaju, mi što nismo zaboravili a što nemo posmatramo, političari koji prećutno sve odobravaju obraćajući se instituciji koja očito na terenu radi kao deo jedne veće mašinerije a svakako protiv naših interesa, svi ćemo biti krivi. Jesu naši manastiri kroz istoriju pretvarani u konjušnice, ali su onda bili okupirani od strane osvajača i zlikovaca. Onda su se vrata nogom lomila da se u portu uđe, sada su ta vrata širom otvorena, a to je velika razlika. Ono što je nekada smatrano okupacijom sada je mirovna misija. I oni onda su hteli da unište u njima sve što na Srbe podseća. Želja i cilj današnjih posetilaca, odnosno onih koji ih dovode, potpuno su isti. Ono što je srpsko sada je ''kosovsko'', sutra ''albansko'', danas je crkva, sutra možda džamija, muzej. Novo je doba, pa su nove i metode uništenja postojanja jednog naroda. Naš i samo naš je problem što se zbog puta u Evropsku uniju mi pravimo da to ne vidimo! I ne samo to, predstavnici naše crkve su im se na žalost pokorili.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner