Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Makedonija - izbori u senci dvoglavog orla
Komentar dana

Makedonija - izbori u senci dvoglavog orla

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Kostić   
sreda, 27. mart 2013.

Makedonija, koja je pored Srbije najdirektnije ugrožena novim uzletom albanskog nacionalizma, nalazi se poput naše zemlje u akutnoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj krizi, čijem rešavanju nisu doprineli ni upravo održani lokalni izbori, koji su umesto pomirenja dve vodeće makedonske partije, između njih iskopali još veći jaz.

Izbori su održani uz snažan međunarodni pritisak na opozicioni SNSD Branka Crvenkovskog, koja posle nereda u Sobranju 24. decembra prošle godine i tuče u skupštini nije želela da učestvuje u daljem radu parlamenta. Crvenkovski je tada pozvao svoje pristalice i na građansku neposlušnost, ali je nakon snažnih sugestija tzv. međunarodne zajednice i posredovanja predstavnika EU ipak prihvatio da izađe na izbore. Na sastanku održanom početkom marta, na kome su pored premijera Nikole Gruevskog učestvovali i Crvenkovski i evropska trojka predvođena komesarom za proširenje EU Štefanom Fileom, dogovoreno je da se sve stranke vrate u parlament i učestvuju u lokalnim izborima, a da se posle njih pokrene izborna reforma. Sporazum je predvideo i mogućnost raspisivanja prevremenih izbora, što je opoziciju i prelomilo da prihvati učešće. 

Izbori su međutim održani ne samo u znaku velikih tenzija između VMRO-DPMNE i SNSD, već i u znaku hronične etničke napetosti između Makedonaca i Albanaca i povremenog nasilja na ulicama, koje je ponovo buknulo početkom marta na ulicama glavnog grada žestokim obračunom mladih Albanaca sa specijalnim snagama policije. Sukobi su izazvani prethodnim protestima Makedonaca zbog izbora bivšeg gerilca terorističke OVK, Talata DŽaferija za ministra vojnog, i serijom incidenata albanskih nasilnika samo nedelju dana posle.

Pojačani etnički sukobi doprineli su da VMRO-DPMNE i SDSM zajednički nastupe u Kičevu i Strugi, kako ne bi izgubili te delove zemlje u naletu albanskih stranaka, dok su s druge strane partije Albanaca, posebno Demokratska unija za integraciju (DUI), koja je u vladajućoj koaliciji sa VMRO–DPME, nastojale da pridobiju glasače nacionalističkom retorikom i podsećanjem da su članovi te stranke 2001. za vreme sukoba bili pripadnici terorističke ONA, dok je lider DUI Ali Ahmeti preko društvenih mreža pozivao birače uz stare fotografije na kojima su lideri DUI sa kalašnjikovima i u uniformama ONA.

Na izborima je trijumfovala vladajuća koalicija “Za bolju Makedoniju”, predvođena VMRO-DPMNE, premijera Nikole Gruevskog, osvojivši 54, od ukupno 80 opština u zemlji, dok su kandidati opozicionog bloka “Savez za budućnost” na čelu sa SDSM pobedili u sedam komuna. U svim većim opštinama zapada zemlje, sa većinskim albanskim stanovništvom, pobedila je albanska DUI. Ostalo je da se obavi i drugi krug glasanja u 28 opština u kojima kandidati nisu osvojili više od 50 odsto glasova birača, i u gradu Skoplju. Ali, iako je premijer Nikola Gruevski ocenio je da su izbori bili fer i demokratski, Branko Crvenkovski je uzvratio da su oni bili sve samo ne fer, i zapretio bojkotom drugog kruga izbora ukoliko se „ne raščiste sve pretnje, ucene, pritisci i neregularnosti“.

Rezultati izbora potvrdili su da Makedonija ostaje gotovo nepopravljivo podeljena, uz mogućnost daljeg zaoštravanja međupartijskih i međuetničkih odnosa. EU je upozorila Makedoniju, zemlju kandidata za pristup od 2005, da jedino demokratski izbori mogu uputiti zemlju prema pregovorima o zbližavanju s Briselom, ali reakcija Crvenkovskog je izborni proces odmah dovela u pitanje, i potvrdila hroničnu nestabilnost političkog sistema zemlje. Ispostavilo se tako da ni lokalni izbori nisu mogli biti održani bez pritiska Evropske unije. Za aktuelnu vlast izlaz iz obilja problema nalazi se u priključivanju Makedonije evroatlantskim integracijama, koje su međutim baš zbog istih problema u zastoju. Analitičari procenjuju da Skoplje na leto verovatno opet neće dobiti datum za početak pregovara s Briselom, što će dovesti do novih frustracija građana, a da će permanentna politička kriza ciklično dobijati na intenzitetu, što sve može da izazove dalekosežne i tragične posledice ne samo po Makedoniju, već i po ceo region.  

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner