Početna strana > Hronika > Vladimir Božović: Srbi u Crnoj Gori žive u zoni aparthejda - nalazimo se pod stalnim pritiskom državnog aparata
Hronika

Vladimir Božović: Srbi u Crnoj Gori žive u zoni aparthejda - nalazimo se pod stalnim pritiskom državnog aparata

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 12. februar 2017.

 Nije u pitanju puka diskriminacija, mi maltene živimo na ivici ili u zoni aparthejda, istakao je predsjednik IO Matice srpske, dr Vladimir Božović, govoreći o statusu Srba u Crnoj Gori. Prilog TV IN4S-a, koji večeras objavljujemo, prikazan je u emisiji RTS-a „Srbija na vezi“ koja se bavi problemima Srba u regionu ali i širom svijeta.

„U današnjoj Crnoj Gori najteže je biti Srbin“ – ovu konstataciju nije izrekao Srbin već Albanac iz Crne Gore i poslanik Dritan Abazović.

Srbi u Crnoj Gori su nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine diskriminisani u svim oblastima javnog života. Srba u Crnoj Gori ima blizu 30 odsto, a u organima državne uprave zaposleno je svega 7% . U aktuelnoj Vladi Duška Markovića nema nijednog pripadnika srpskog naroda. Srbi su izloženi asimilaciji u Crnogorce, i to tako što ih predstavnici režima ucenjuju na razne načine. Nepisano pravilo je da izjasniti se kao Srbin znači gubitak posla.

„U Evropi danas ne postoji ugroženije nacionalne zajednice nego što su to Srbi u Crnoj Gori,“ kazao je lider NSD i član Predsjedništva DF-a Andrija Mandić.

On je naveo da je diskriminacija srpske zajednice  priprema za nasilnu asimilaciju koju namjerava da sprovede režim Mila Đukanovića i naglasio:

„Nama je potrebno da u Beogradu ne postoji samo vlada Srbije nego da postoji srpska vlada koja će voditi računa o svim Srbima ma gdje oni živjeli.

Mi ne možemo da izgubimo ovu bitku, jer ovu bitku nisu izgubili ni naši preci pa nećemo ni mi.“

Na djelu je i aktivan obračun sa srpskom tradicijom – jezikom, vjerom i nacionalnim simbolima. Srpski jezik izbrisan je kao službeni jezik iz Ustava Crne Gore i tretiran je kao nižerazredni, uprkos tome što se na popisu stanovništva najveći broj građana izjasnio da govori srpskim jezikom. Pomenućemo samo slučaj otpuštanja grupe profesora iz Nikšića, koji su u taj položaj dospjeli jer su branili tadašnje ustavno pravo na srpski jezik.

Situacija je povodom ovoga gora nego u Hrvatskoj, u kojoj cvjeta ustaška ideologija. Srpska djeca nemaju pravo da uče na svom jeziku, dok su iz školske lektire izbačeni srpski pisci. Čak ni Njegoševo djelo ne može ugledati svjetlo dana, osim kada je poželjno za ostvarivanje što veće etničke distance između Srba i muslimana.

Pomenimo primjer od prošle godine, kada je Ministarstvo prosvete tražilo da se sankcionišu gimnazijalci u Danilovgradu samo zato što su obilježili godišnjicu NATO agresije na SRJ, ili onaj poslednji: kada je jedan učenik u Podgorici dobio jedinicu iz istorije jer je kazao da je Crna Gora stara srpska država.

Konstantna je i golgota SPC, protjerivanje srpskih sveštenika, a stalno su prisutni nasrtaji na imovinu Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih eparhija SPC u Crnoj Gori.

Srbi u Crnoj Gori ugroženi su i sankcionisani prilikom isticanja svojih nacionalnih simbola, pa je zabilježeno više slučajeva da se svatovi novčano kažnjavaju ukoliko koriste srpsku trobojku.

Kulturne i informativne institucije srpskog naroda u Crnoj Gori takođe su izložene diskriminaciji i nasilju. Matica srpska u Podgorici je u više navrata bila meta napada, na način što je pokušano da joj se uskrate prostorije za rad.

„Nebrojeno puta do sada je konstantovano da se srpski narod u Crnoj Gori nalazi pod jednim sistematskim pritiskom, represivnog državnog aparata,“ kazao je dr Vladimir Božović i naglasio:

„To više nije utisak pojedinca ili neke organizacije koja reprezentuje srpske interese već je to vrlo statistički utemeljno i opipljivo tako da oni koji uzmu u obzir brojke, kakvo je učešće srpskog naroda u institucionalnom životu Crnog Gori, nedvosmisleno dolaze do zaključka da to više nije u pitanju puka diskriminacija nego maltene: mi smo na ivici ili u zoni aparthejda.“

Takođe, mediji koji informišu o Srbima u Crnoj Gori pod konstantnim su finansijskim, ali i policijskim pritiscima. Tako imamo više primjera da ih policija prisluškuje, a nažalost nijesi rijetki bili ni slučajevi da policija privodi i prebija novinare srpskih redakcija.

(IN4S)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner