Veljko DŽakula: Srpska zajednica u Hrvatskoj ne postavlja pitanje o legitimnosti vojne operacije Oluja

Zvanični Beograd i Zagreb nisu želeli da odgovore na pitanje Danasa da li će trijumfalizam koji Hrvatska ispoljava obeležavanjem dvadesetogodišnjice Oluje uticati na srpsko-hrvatske odnose, dok naši sagovornici iz Hrvatske imaju različita gledišta o tome. Pojedini konstatuju da proslavljanje ove vojne akcije u Zagrebu neće predstavljati remetilački faktor, a drugi tvrde da obe države koriste temu Oluja u unutrašnjopolitičke svrhe.

Drago Hedl, novinar zagrebačkog Jutarnjeg lista, navodi za Danas da obeležavanje Oluje u Hrvatskoj, "uz koju je ove godine, s obzirom da je reč o jubilarnoj godišnjici, organizovana i vojna parada", neće poremetiti odnose sa Srbijom.

- Iako Srbija ove godine 5. 8. proglašava danom žalosti i sjećanja, takav stav prema Oluji postojao je i ranije. Za Zagreb Oluja je legitimna vojna operacija kojom je Hrvatska oslobodila svoj teritorij, za Beograd zločin kojim su Srbi protjerani iz Kninske krajine, a više stotina njih je ubijeno. Takav stav nije nov, on postoji već 20 godina, tijekom kojih su odnosi susjeda imali svoje uspone i padove. Na odnose Zagreba i Beograda utječe cijeli niz faktora, od kojih je odnos prema Oluji samo jedan, nipošto najvažniji. On je međutim zgodan za unutrašnjopolitičku upotrebu, kako vlastima u Zagrebu, tako i vlastima u Beogradu. Upravo toga svjedoci smo ovih dana. Ali kad proslava godišnjice Oluje prođe, doći će do drugačijih vjetrova i pokušaja da se odnosi poprave - smatra Hedl.

U Udrugi slobodarskih aktivista, inače jednom od organizatora protesta protiv "državno organizovanog poricanja zločina iz Oluje", održanog prekjuče u Zagrebu, za Danas kažu da će odnosi između naših država ostati upravo "idealni za vlasti obje zemlje".

- Budimo realni, i našima i vašima ovo savršeno odgovara jer nemaju što drugo ponuditi osim nacionalizma! Proslava Oluje -  što se tu točno slavi? Jedni to vide kao pobjedu, drugi kao zločine, a većina samo želi dostojanstven život u miru gdje će prošlost ostaviti povijesti sa težnjom boljoj budućnosti. Možemo li govoriti o miru kada se zločini ne priznaju i ne procesuiraju? Jesmo li uopće imali mogućnosti za stvarni mir kada se obje strane svojski trude održavati taj žar mržnje na životu? Za mir je potreban trud obje strane, a za rat očito tako malo. Dok god će ovdje glavna tema biti rat, nažalost za mir nema mjesta. U kakvom su stanju današnje države nakon raspada Jugoslavije?

Opljačkane, porobljene kreditima i uskoro kreće rasprodaja ovo malo resursa što nam je ostalo. U takvoj situaciji lakše je iskapati neke stare ratne sjekire i dizajnirati povijest u svrhu propagande za postizanje "viših ciljeva" vladajućih.  Običnim ljudima u obje zemlje dodjeljuje se status promatrača...

Paradu u Zagrebu podržava manjinska skupina, onih koji su zaglavili u prošlom tisućljeću i onih neobrazovanih kojima je lako manipulirati. Što se tiče obilježavanja u Kninu, ujutro će biti politički domoljubni protokol uz poneku "domoljubnu" propovijed crkvenih velikodostojnika, a navečer ultranacionalistički dernek uz glavnu zvijezdu proustašku ikonu Tompsona, koji će privući vjerovatno više od sto tisuća ljudi - zaključuju naši sagovornici.

Komentarišući obeležavanje Oluje u Hrvatskoj, Veljko DŽakula, predsednik Srpskog demokratskog foruma, kaže za Danas da Srpska zajednica u Hrvatskoj, pa tako ni SDF, ne postavljaju danas pitanje o legitimnosti vojne operacije Oluja, koju Hrvatska slavi kao svoju veliku vojnu pobjedu, "nego zahtijevaju da se i žrtve ove zajednice tretiraju ravnopravno kao i sve druge ratne žrtve".

- U tom zahtjevu nikad nismo nailazili na puno i iskreno razumijevanje politike u Hrvatskoj, ali su nam institucije civilnog društva iskreni saveznici u tom poslu. Bez istraživanja Hrvatskoga helsinškog odbora, provedenih odmah nakon Oluje, kojima su imenom i prezimenom popisane žrtve Oluje među srpskim civilnim stanovništvom i "inventarizirana" paljevina i uništavanje imovine, naša nastojanja imala bi manje temelja i uvjerljivosti. Pokušavali smo sve kako bismo hrvatsku javnost senzibilizirali za pitanje stradanja srpske zajednice, ali i za pitanje izostanka poratnog oporavka područja koja su bila zahvaćena ratom - konstatuje naš sagovornik.
DŽakula poručuje da je tragično da taj prostor danas ima samo polovinu predratnog stanovništva, da je Srba samo trećina predratnog broja, "ali da je radnih mjesta na tom području samo četvrtina u odnosu na stanje prije rata".

- Predstavnici srpske zajednice sudjelovali su u komemoracijama žrtvama Vukovara, a i u Kninu smo prisutnošću na proslavi obljetnice Oluje željeli podsjetiti na pitanje stradanja Srba. Upozoravali smo na propuste politike povratka, na izostanak razvojne strategije za ova područja, pa i na to da propuštanjem definiranja takve politike Hrvatska ne ispunjava jedno od načela Europske unije: načelo ravnomjernoga i održivoga društvenog razvoja. U civilnom društvu u Hrvatskoj u tome nismo sami, ali utjecaja našeg djelovanja na politiku još uvijek nema - konstatuje predsednik SDF.

Podsetimo, 2012. je odluka Veljka DŽakule da se odazove pozivu tadašnjeg predsednika Hrvatske Ive Josipovića i da prisustvuje proslavi Oluje u Kninu izazvala oprečne komentare u Beogradu i Zagrebu.

"Selektivno saosećanje"

U Ženskoj mreži Hrvatske za Danas kažu da političke elite i institucije i dalje "izražavaju selektivno suosjećanje sa žrtvama rata u Hrvatskoj". "Zahtijevamo da RH prekine politiku diskriminacije i veličanja odgovornih za ratne zločine nad civilnim stanovništvom. Pozivamo na odgovornost i na distanciranje od zločina počinjenih u ime Republike Hrvatske. Zahtjevamo da institucije vlasti prestanu podržavati mitove već u potpunosti podrže proces suočavanja s prošlošću", ističu u ovoj organizaciji.

(Danas)