Početna strana > Hronika > Uglješa Mrdić: „Spasi Srbiju Putine!“
Hronika

Uglješa Mrdić: „Spasi Srbiju Putine!“

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 27. mart 2011.

Poseta Srbiji predsednika Vlade Ruske Federacije Vladimira Putina potvrdila je koliko voli i poštuje srpski narod, koji ga smatra jednim od svojih najvećih prijatelja. Putin nije krio emocije prilikom posete Srbiji

„Srbija, Srbija, Rusija, Rusija“, „Spasi Srbiju Putine, Putine, Putine“, odzvanjala je Marakana rečima poštovalaca i obožavalaca lika i dela ruskog premijera Vladimira Vladimiroviča Putina, jedne od najpopularnijih ličnosti u srpskom narodu. Rečima publike na Marakani, kao i uzvicima i skandiranjem građana Beograda širom gradskih ulica srpske prestonice, najbolje se mogu opisati utisci jednodnevne posete 23. marta predsednika Vlade Ruske Federacije Vladimira Putina.

Opšti utisak je da je Srbija dugo čekala taj dan – 23. mart – posetu jednog od najvećih prijatelja srpskog naroda, koji je svojim postupcima, izjavama i iskrenom borbom za srpske interese pokazao daleko više nego čitava aktuelna srpska vlada zajedno.

Posle deset godina Putin je ponovo stigao u Srbiju, a glavni razlog ove posete, nadamo se da će ih biti još u narednom periodu, bili su jačanje političke, ekonomske, privredne i energetske saradnje. Ali svakako jedan od najvećih utisaka Putinove posete je njegova bliskost sa srpskim narodom, što je pokazano i dokazano na zapadnoj tribini stadiona Crvene zvezde. Nije to važno na čijem stadionu je Putin bio, jer srpski narod u ovim trenucima ne treba da se deli na crveno-bele i crno-bele, već na one koji vole ili ne vole Srbiju. Putin je na stadion „Marakana“ došao oko 19.35 časova i posle nekoliko trenutaka pojavio se u svečanoj loži Zvezdinog stadiona.

U iskren odnos prema srpskom narodu od strane Putina uverio se lično potpisnik ovih redova, koji je uspeo da se na dva metra primakne ruskom premijeru. Ispred mene nalazio se prvi stepen obezbeđenja koje su činili najelitniji pripadnici srpskih i ruskih bezbednosnih snaga. Prema dopuštenju Putinovog okruženja dozvoljeno je da građani za vreme drugog poluvremena utakmice (Putin je stigao na početku drugog poluvremena prijateljske utakmice omladinaca Crvene zvezde i Zenita iz Sankt Petersburga, kluba za koji ruski premijer navija od malih nogu) fotografišu sa svojim fotoaparatima i mobilnim telefonima ruskog premijera, da mu daju postere i knjige sa njegovim likom da ih potpiše. Svakako jedan od prizora koji je izazvao ogromno oduševljenje prisutnih građana je kada je Putin na pitanje jednog mladića da li bi mogao da mu potpiše knjige, ruski premijer odgovorio: „Posle. Čim se završi utakmica“.

Potom je Putin uzeo zvezdin šal na poklon, koji mu je dao petogodišnji dečak koga je otac držao na svojim ramenima.

Usledilo je skandiranje: „Volimo te, volimo Putine, Putine, Putine“ i pevanje ruskih pesama.

Najčešće reči koje su izgovorene na stadionu bile su: „Pomozi Bože, pomozi Bože, spasi nas Putine“, „Srbija, Rusija“, „Rusija, Rusija“, „Kosovo je srce Srbije, srce Srbije“, „Stariji brate, poljubi majku našu i kaži joj, kaži, da smo je dostojni, i da se borimo i da ćemo se boriti, i da je volimo“.

Posle tih rečenica Putin je petnaestak minuta pred kraj utakmice ustao iz prvog reda svečane lože i poklonio se gledaocima. Tada je nastala erupcija oduševljena na stadionu, koja se mogla meriti sa onom kada je spiker rekao da je Putin stigao u ložu Marakane, na kojoj je bilo oko 20.000 gledalaca.

Pored reportera „Pečata“, na dva metra od premijera Rusije mogli su se primetiti ljudi različite dobi, ali svakako jedan od utisaka koji se ne može zaboraviti je grupa srpske dece sa roditeljima, proterana sa Kosmeta, a koja su sa suzama u očima skandirala Putinovo ime i pevala srpske i ruske pesme.

Najbolji primer Putinovog odnosa i poverenja prema srpskom narodu je što je mogao prema protokolu, u skladu sa bezbednosnom procenom poseta svetskih zvaničnika prvog ranga, da prilaz njemu bude hermetički zatvoren i da ga građani mogu videti najviše na deset, dvadeset metara ili da se dogodi ko u slučaju posete američkih zvaničnika DŽozefa Bajdena i Hilari Klinton, kao i ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva, da ga ne vide uživo, nego na malim ekranima ili uz pomoć dvogleda na 200 metara ispred Palate federacije na Novom Beogradu.

I time je Putin pokazao svoju veličinu. Inače o bezbednosti Putina brinulo je oko 4.000 pripadnika MUP, BIA i drugih bezbednosnih službi, kao i ruski bezbednjaci. Obezbeđenje je besprekorno odradilo svoj deo posla.

Takođe, treba istaći da je za vreme utakmice na Marakani Putin tražio da sedi u prvom redu svečane lože koja je tik uz gledaoce, a ne u gornjim redovima gde su se nalazili brojni srpski zvaničnici.

Utisak je da se srpskog naroda plaše domaći državni funkcioneri, ali ne i Vladimir Putin.
Ali su zato paralelno sa skandiranjem ruskom premijeru tokom celog dana, duž čitavog Beograda, državni funkcioneri bili glavni takmičari u trci zvanoj „Dobijanje političkih poena zbog dolaska Putina“. E, zbog toga je ceo stadion na Topčiderskom brdu uzvikavao: „Dole Vlada“, „Hoćemo promene“, „Podnesi ostavku Borise, Borise“.
No, da se vratimo na protokolarna dešavanja i te kako bitna za Srbiju, naročito kada je u pitanju broj i sadržina potpisanih sporazuma.

Predstavnici vlada Rusije i Srbije potpisali su više sporazuma, u oblastima turizma, energetike, naučne saradnje i međunarodnog drumskog saobraćaja. Sporazum o saradnji grada Beograda i ruske elektroenergetske kompanije „Inter rao“ potpisali su gradonačelnik Dragan Đilas i Boris Kovaljčuk, predsednik ruske kompanije.

Ruske kompanije će pomoći Srbiji u izgradnji železničkih pruga, a srpski građevinari učestvovaće u pripremi Olimpijskih igara u Sočiju i Svetskog prvenstva u fudbalu 2018. godine, najavio je Putin. Potpisano je više bilateralnih sporazuma.

Pošto je većina medija preplavljena time šta su govorili srpski funkcioneri, mi ćemo ovom prilikom istaći ono što je govorio ruski premijer Vladimir Putin. On je naveo da se spisak zajedničkih ekonomskih projekata dve zemlje stalno širi i da Rusija drži poziciju jednog od vodećih trgovinskih partnera Srbije.

„Razmatramo paket od 800 miliona dolara za finansiranje konkretnih projekata. Ruske kompanije pomoći će Srbiji u izgradnji železničkih pruga, a sa druge strane, želeli bismo da iskoristimo veliko iskustvo srpskih partnera u izgradnji turističkih objekata. Pažljivo ćemo pratiti i zajedno raditi da evropska integracija ne bi izazvala štetu po rusko-srpske odnose. Rusija je bila i ostaće saveznik Srbije kada je reč o Kosovu i Metohiji i ne treba objašnjavati razloge za to. Oni proizilaze iz istorijskih veza i bliskosti dve zemlje.

Ruski premijer posetio je Skupštinu Srbije. Prilikom susreta sa predsednicom Skupštine Slavicom Đukić-Dejanović i šefovima poslaničkih grupa, Putin je rekao da u Rusiji nema nijedne političke stranke koja nije prijatelj Srbije.

Putin je ukazao na značaj parlamentarne saradnje dve zemlje, rekavši da treba proširiti saradnju između poslaničkih grupa i različitih parlamentarnih tela da bi se formulisale zajedničke pozicije na međunarodnom nivou.

Inače, dolazak Putina pred zdanje Doma narodne Skupštine pozdravilo je nekoliko stotina građana okupljenih pored zgrade Parlamenta, uzvicima dobrodošlice i aplauzom.
Putin nije krio emocije prilikom posete Srbiji. Sada je na Srbiji da preduzme korake, hoće li iskreno sarađivati sa prijateljima ili će vlast kao i prethodnih godina igrati igru protiv srpskog naroda, koja ni njima samima nije jasna.

Istog dana, patrijarh srpski Irinej uručio je u Hramu Svetog Save na Vračaru Orden Svetog Save Prvog stepena premijeru Ruske Federacije Vladimiru Putinu, izrazivši istovremeno tople reči dobrodošlice.

Na kraju možemo reći da nema granica u saradnji Srbije i Rusije, ekonomskoj, političkoj, bezbednosnoj i svakoj drugoj…

Ne u NATO

Vladimir Putin se založio za zaštitu civilnog stanovništva i odbio da poredi situaciju u Libiji sa NATO bombardovanjem SRJ 1999. godine.

„Ne mislim da treba da stavljamo u istu ravan Srbiju i Libiju, ali me brine lakoća kojom se pribegava sili u rešavanju međunarodnih problema“, rekao je Putin, koji je istakao nadu da Srbija neće pristupiti NATO savezu i da će ostati vojno neutralna država, jer bi pozicioniranje Srbije na stranu Severno-atlantskog vojnog saveza značilo da bi bojeve glave ruskog odbrambenog štita bile okrenute prema svim članicama NATO-a i njenim partnerima na Balkanu.

Autor: Uglješa Mrdić

(Pečat)