Početna strana > Hronika > Tri godine od proglašenja nezavisnosti Kosova
Hronika

Tri godine od proglašenja nezavisnosti Kosova

PDF Štampa El. pošta
sreda, 16. februar 2011.

BEOGRAD – Sutra se navršavaju tri godine od kada je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost.

U Deklaraciji o nezavisnosti, koju je tada usvojila aklamacijom Skupština Kosova, navedeno je da će nezavisno Kosovo biti „posvećeno miru i stabilnosti”, a da će kosovska država „biti formirana na osnovu plana Martija Ahtisarija”.

„Kosovo je demokratsko, laičko i multietničko društvo” koje će prihvatiti „međunarodno civilno i vojno prisustvo”. „Nezavisnošću, Kosovo preuzima međunarodne obaveze, obezbeđuje sigurnost granica sa susednim zemljama i odriče se nasilja kao načina za rešavanje nesuglasica”, piše, pored ostalog, u tom dokumentu.

Dan kasnije Kosovo je priznalo osam zemalja, prvi je bio Avganistan, zatim SAD, Francuska, Albanija, Turska, Velika Britanija, Australija i Senegal.

U protekle tri godine Kosovo je priznalo ukupno 75 država, među kojima su zemlje regiona, osim BiH, i 22 zemlje članice EU.

Na zahtev Rusije i Srbije održana je sednica Saveta bezbednosti UN. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun izjavio je tada da je Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti i dalje pravni okvir za Kosovo.

Na toj sednici predsednik Srbije Boris Tadić zatražio je od generalnog sekretara UN Ban Ki Muna da poništi jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i raspusti Skupštinu Kosova.

Istoga dana (18. februar) Skupština Srbije potvrdila je raniju odluku Vlade Srbije o poništavanju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije, a šef diplomatije Vuk Jeremić povukao je ambasadore iz zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova.

Nekoliko desetina hiljada Srba protestovalo je u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji, protiveći se jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova.

Na mitingu u Beogradu 21. februara, pod nazivom „Kosovo je Srbija” pred nekoliko stotina hiljada ljudi govorio je i premijer Srbije Vojislav Koštunica, kao i tadašnji zamenik predsednika Srpske radikalne stranke (SRS) Tomislav Nikolić.

U incidentima više hiljada demonstranata pri kraju mitinga, zapaljena je ambasada SAD u Beogradu, a nekoliko drugih je oštećeno. Demolirano je nekoliko objekata restorana Mekdonalds i prodavnica u centru grada iz kojih je odneta firmirana roba. Tokom izgreda jedna osoba je poginula, više od 150 demonstranata i policajaca je povređeno, a u policiju su privedene 192 osobe.

U junu 2008. Kosovo je dobilo svoju himnu, a stupio je na snagu i novi kosovski Ustav.

Generalna skupština UN je, na zahtev Srbije, 8. oktobra 2008, usvojila rezoluciju kojom se od Međunarodnog suda pravde (MSP) u Hagu traži da odgovori na pitanje: „Da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu sa međunarodnim pravom”.

Taj sud je 22. jula prošle godine utvrdio da jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova nisu prekršeni međunarodno pravo, rezolucija 1244, ni međunarodni pravni poredak na Kosovu. Savetodavno mišljenje MSP ne obavezuje države.

Dva meseca kasnije (8. septembar) Srbija je dostavila Generalnoj skupštini UN novi predlog rezolucije o Kosovu, usaglašen sa EU, koji je usvojen narednog dana aklamacijom, bez glasanja.

Proglašenju nezavisnosti prethodili su neuspešni pregovori Beograda i Prištine, uz posredovanje „trojke” Kontakt grupe.

Početak pregovora o budućem statusu Kosova odobrio je Savet bezbednosti UN 11. oktobra 2005, a mesec dana kasnije Savet bezbednosti imenovao je bivšeg predsednika Finske Martija Ahtisarija za izaslanika UN u tim pregovorima.

Direktni pregovori delegacija Srbije i Kosova počeli su 20. februra 2006. u Beču, a završeni su neuspehom 28. decembra naredne godine.

Prvi direktni pregovori najviših zvaničnika vlasti Srbije i Kosova održani su u Beču 24. jula 2006, takođe bez rezultata. Predsednik Srbije Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica zauzeli su se za široku autonomiju Kosova kao kompromisno rešenje za budući status Pokrajine, a kosovski zvaničnici Fatmir Sejdiu i Agim Čeku za nezavisnost i da Kosovo što pre postane država.

U decembru 2007. okončan je period od 120 dana dodatnih pregovora Beograda i Prištine. U izveštaju predstavnika EU, SAD i Rusije generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu „trojka” je navela da dve strane nisu postigle sporazum o budućem statusu Kosova.

(Beta)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner