Početna strana > Hronika > Stojan Stamenković: Cena struje u Srbiji nije ekonomska, ali zbog industrijske proizvodnje poskupljenje odložiti za sledeću godinu
Hronika

Stojan Stamenković: Cena struje u Srbiji nije ekonomska, ali zbog industrijske proizvodnje poskupljenje odložiti za sledeću godinu

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 17. mart 2016.

 BEOGRAD - Ekonomista Stojan Stamenković ocenio je danas da bi odluka o poskupljenju struje trebalo da se odloži za sledeću godinu, kako to ne bi negativno uticalo na industrijsku proizvodnju.

"Cena struje u Srbiji nije ekonomska, ali je pitanje da li zbog podrške industrijskoj proizvodnji, koja je vrlo klimava, novo poskupljenje treba da se sprovede baš ove godine ili može da se prebaci u narednu godinu", rekao je Stamenković na predstavljanju novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Stamenković je podsetio da je misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon posete Srbiji u februaru navela da će se o poskupljenju struje razgovarati tokom naredne posete.

Prema njegovi rečima MMF je tada saopštila i da nisu promenjeni rokovi u programu restrukturiranja Elektroprivrede Srbije (EPS) za ovu godinu koji se odnose na usklađivanje cene struje, prelazak tog javnog preduzeća u akcionarsko društvo i otpuštanje najmanje 1.000 radnika.

"Ovo nije sporno, ali je pitanje da li su svi rokovi i parametri restrukturiranja validni u trenutnim okolnostima", dodao je on.

Stamenković je rekao da je poskupljenje struje moguće odložiti jer su rezultati poslovanja EPS-a drugačiji od onih koji su prognozirani u vreme kada su je sklopljen dogovor sa MMF-om.

Kako je naveo, prema preliminarnim rezultatima, EPS je u 2015. imao zaradu 2,5 milijarde dinara, umesto planiranog minusa.

Stamenković je rekao da nije tačno da je EPS prošlogodišnje poskupljenje struje prelio u povećanje zarada.

"Prosečne zarade u EPS-u u januaru ove godine su u dinar iste kao i zarade u prošloj godini", rekao je on.

Stamenković je naveo i da je Fijatu u Kragujevcu potrebna proizvodnja novog modela i istakao da nije moguće održati maksimalnu proizvodnju iz 2013. godine, ako se proizvodi samo jedan model.

On je ocenio da bi i izvoz Fijatovih 5.000 automobila iz Srbije na rusko tržište bio jednokratan potez i da se postavlja pitanje šta bi bili detalji tog ugovora, odnosno da li bi izvoz bio uslovljen uvozom vozila sa ruskog tržišta.

(Beta)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner