Početna strana > Hronika > Srđan Srećković: Tražićemo status konstitutivnog naroda za Srbe u Hrvatskoj
Hronika

Srđan Srećković: Tražićemo status konstitutivnog naroda za Srbe u Hrvatskoj

PDF Štampa El. pošta
subota, 19. februar 2011.

 Beograd - Položaj srpskog naroda u zemljama regiona ni izbliza nije onakav kakav bismo želeli da bude i kakav je zagarantovan državnim konvencijama, mada ima pomaka na bolje. Korak po korak, situacija se u svim zemljama popravlja i verujem, jednog dana kada svi budemo u ujedinjenoj Evropi, svima će nam biti bolje, kaže u razgovoru za Danas ministar dijaspore Srđan Srećković.

On dodaje da nedavno usvojena Nacionalna strategija o saradnji Srbije sa dijasporom i Srbima u regionu predstavlja zaokruživanje institucionalnog okvira za dugoročnu politiku prema Srbima u rasejanju, koja neće zavisiti od sastava izvršne vlasti i pojedinih interesa političkih stranaka.

Kakav je trenutno položaj Srba u regionu?

- Problemi su različiti. U Albaniji je, na primer srpski narod tek 2006. godine dobio status nacionalne manjine koji je, nažalost, samo deklarativan. Srbi tamo nisu zastupljeni u parlamentu, niti imaju svoju partiju. U Mađarskoj je situacija povoljnija, jer je Mađarska 1993. godine Srbima priznala status nacionalne manjine, ali je Zakon o pravima manjina, usvojen iste godine, pod stalnom tendencijom promena. Srpska manjina ni u toj zemlji nema svoje predstavnike u parlamentu.

Da li je nešto bolja situacija sa Srbima u bivšim jugoslovenskim republikama?

- U Sloveniji situacija nije sjajna i pored toga što su Srbi, posle Slovenaca, najbrojnija etnička zajednica. Nemamo priznat status nacionalne manjine, niti svoju organizovanu političku partiju, nismo predstavljeni u Parlamentu, kao ni u lokalnim vlastima, za razliku od malobrojnijih Mađara i Italijana. Što se tiče malog broja povratnika u federaciju BiH, u sredinama sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, jasno je da je reč uglavnom o starijim osobama, koje imaju probleme sa stanovništvom koje su tamo zatekli i sa lokalnim vlastima, koje sprovode neformalnu opstrukciju.

Ciljevi strategije su ponovno uspostavljanje statusa konstitutivnog naroda za Srbe u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Da li je to ostvarivo?

- Nakon ukidanja tog statusa 1990. godine Srbi u Hrvatskoj su najbrojnija manjina u ovoj zemlji i pored činjenice da je njihov broj sada tek oko 200.000. Upravo zbog toga, naš legitiman zahtev jeste da tražimo status konstitutivnog naroda u ovoj zemlji. Međutim, realno gledano, dug je put do ostvarenja tog cilja. Kada je reč o Crnoj Gori, gde Srbi čine 32 odsto stanovništva i da smo vekovima bili najbliži saveznici i partneri, uveren sam da će tako biti i u budućnosti, bez obzira ne trenutne dnevnopolitičke okolnosti.

 Koliko su Srbi iz rasejanja spremni da pomognu matici u popravljanju imidža?

- Svi naši uspešni menadžeri, biznismeni, naučnici, istraživači, sportisti, umetnici, širom sveta doprinose ovom cilju. Naš zadatak jeste da objedinimo sve ove snage.

(Danas)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner