Početna strana > Hronika > Sevim Dagdelen: Brisel i Berlin primoravaju Srbiju da prizna Kosovo ukoliko želi da pristupi EU
Hronika

Sevim Dagdelen: Brisel i Berlin primoravaju Srbiju da prizna Kosovo ukoliko želi da pristupi EU

PDF Štampa El. pošta
petak, 06. maj 2016.

 Zvanični Berlin traži od Beograda da normalizuje odnose sa Prištinom, da to okonča pravno obavezujućim sporazumom, ali ne i da prizna Kosovo., pišu "Novosti".

Za nemačku vladu saradnja naše zemlje sa Moskvom nije u koliziji sa težnjom ka članstvu u EU, a politika vojne neutralnosti je prihvatljiva, navodi ovaj list.

Ovi stavovi navode se u odgovorima vlade u Berlinu na 31 pitanje koje su postavili poslanici Levice u Bundestagu, jedine parlamentarne stranke čiji se političari protive nezavisnosti Kosova i širenju NATO.

Više pitanja odnosilo se na vojnu saradnju Srbije sa Rusijom, a u odgovorima kabineta navodi se i da usmerenje Srbije ka EU nije u suprotnosti sa saradnjom Beograda i Moskve, pa čak ni kada je ta saradnja vojna.

Za nemačku vladu odnosi Beograda i Prištine treba da se temelje na pregovaračkom okviru koji je Srbija potpisala u januaru 2014, a koji zahteva da do kraja pregovora sa EU dođe do "sveobuhvatne normalizacije odnosa Srbije i Kosova u formi pravno obavezujućeg dokumenta", ali ne zahteva "priznavanje od strane Srbije".

Poslanica Sevim Dagdelen, koja je i članica Odbora Bundestaga za spoljne poslove, međutim, ovakve stavove Brisela i Berlina za "Novosti" tumači kao "faktičko primoravanje" Srbije da prizna Kosovo ukoliko želi da pristupi EU.

"NATO, protivljenje Rusiji i priznavanje Kosova, kao uslov za ulazak Srbije u EU, jesu kršenje zakona i samo će stvoriti novu destabilizaciju na Balkanu. Bezbednost u Evropi moguće je graditi samo sa Rusijom, a ne radeći protiv nje. Građani Srbije velikom većinom protive se članstvu u NATO. Skandalozno je to što EU hoće još jednom da pogazi osnovna demokratska načela", ocenjuje Dagdelen.

Levicu je zanimalo i kako na poziciju Srbije utiče Individualni partnerski akcioni plan (IPAP) koji je Beograd pre godinu dana zaključio sa NATO, a iz vlade im je odgovoreno da ovaj dokument ne govori ništa o eventualnom budućem članstvu u Alijansi, niti se kosi sa vojnom neutralnošću Srbije.

Među zahtevima nemačke vlade je i da Srbija, kao kandidat za članstvo u Uniji, sve više usklađuje svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa Briselom. Iz Berlina poručuju i da nemaju nikakva saznanja o stradanju srpskih diplomata u Libiji, što je takođe bilo jedno od pitanja.

(Večernje novosti-B92)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner