Početna strana > Hronika > Rastu nesuglasice u NATO-u o intervenciji u Libiji
Hronika

Rastu nesuglasice u NATO-u o intervenciji u Libiji

PDF Štampa El. pošta
utorak, 22. mart 2011.

Nesuglasice u NATO-u o akciji u Libiji, koje vladaju već nekoliko dana, danas su kulminirale na sastanku ambasadora zemalja Alijanse, tako što Francuska odbija da NATO preuzme komandu međunarodne koalicije u Libiji a Turska ne želi da Alijansa ima zeleno svetlo u uspostavljanju zone zabrane leta.

Na sastanku ambasadora 28 zemalja članica, većina predstavnika se založila da NATO preuzme komandu vojne akcije u Libiji, naveli su diplomatski izvori bliski sastanku.

Šef diplomatije Luksemburga Žan Aselborn izjavio je da njegova zemlja, „kao i mnoge druge, želi da međunarodna koalicija bude u okviru NATO-a”.

Francuska je, međutim, ocenila da ako NATO preuzme komandu, onda arapske zemlje ne samo da neće hteti da se pridruže, već će to i osuditi.

Operacije koje vode snage SAD, Britanije i Francuske su nacionalne i koordinišu ih američki glavni štabovi u Ramštajnu (Nemačkoj) i u Napulju (Italiji).

Američki ministar odbrane Robert Gejts izjavio je juče da se SAD nadaju da će koordinaciju operacije u narednim danima predati Francuskoj, Britaniji ili NATO-u.

Britanski premijer Dejvid Kameron izjavio je danas u britanskom parlamentu da se nada da će Alijansa „u jednom trenutku” preuzeti komandu, navodeći mogućnost da američki, francuski ili američki oficir bude imenovan na čelu komande.

Francuska još nije spremna za to.

Šef francuske diplomatije Alen Žipe izjavio je danas da je NATO spreman da u narednim danima pruži podršku međunarodnoj koalciji, aludirajući na dodatnu a ne centralnu ulogu Alijanse.

Jedan neimenovani francuski zvaničnik izjavio je da bi trebalo „pronaći formulu o načinima uloge NATO, a da se zastava (alijanse) nigde ne pojavljuje”.

Rastuću tenziju svedoči i stav Norveške, koja je najavila da suspenduje svoje učešće u Libiji dok se ne razjasni komandni sistem koalicije.

Italija se založila za komandu NATO-a, navodeći da će u protivnom da razmotri korišćenje svojih baza za intervenciju u Libiji.

Nemačka i Turska su se izričito izjasnile da ne žele da NATO, ako treba da interveniše, bombarduje Libiju kao što to koalicija čini u poslednjih 48 sati.

Nesuglasice se ne odnose na komandu, već na prirodu intervencije NATO-a, ocenjuje AFP.

Posle nedelju dana intenzivne debate, postignut je dogovor o operativnim planovima za dve od tri misije koje bi NATO imao a to su obezbeđivanje humanitarne operacije i poštovanje embarga na oružje.

Međutim, turski ambasador u NATO-u je u nedelju uveče zatražio da se razmotri treća misija a to je zona zabrane leta, jer Turska želi čvrste garancije o tom angažmanu kako libijski civili ne bi bili ugroženi.

Diplomatski izvori su naveli da su razgovori u NATO-u veoma teški i da su večeras opet završeni bez postizanja konačnog dogovora.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner