Početna strana > Hronika > Rasim Ljajić: Srbija nema kapacitete da osetnije poveća izvoz u Rusiju
Hronika

Rasim Ljajić: Srbija nema kapacitete da osetnije poveća izvoz u Rusiju

PDF Štampa El. pošta
utorak, 26. avgust 2014.

Odluka Srbije da poštuje volju EU u vezi s izvozom u Rusiju neće previše uticati na srpsku privredu jer, kako kaže u intervjuu za „Blic“ ministar Ljajić, Srbija niti želi da koristi situaciju, niti ima kapacitete da osetnije poveća izvoz.

- Mi smo u prvih šest meseci ove godine, kada nije bilo sankcija EU prema Rusiji i kontrasankcija, povećali izvoz poljoprivrednih proizvoda i hrane u Rusiju za 68 odsto. Privreda ima svoju dinamiku i logiku. Potražnja iz Rusije raste, ne samo prema nama, nego prema celom svetu. Ali ono što mi izvozimo neuporedivo je manje od onoga što u Rusiju izvoze drugi - kaže Ljajić za “Blic”.

Ranije je bilo priče da bi Srbija mogla da poveća godišnji izvoz u Rusiju sa 172 na 300 miliona dolara.

- Da, ali to su opet promili kada poredite sa, recimo, zemljama Evropske unije, koje su u 2013. godini u Rusiju izvezle robe u vrednosti od 1,8 milijardi evra. Mi smo, na primer, u 2013. godini izvezli voća za 50 miliona evra, a Ekvador 429,2 miliona, Turska 286 miliona, Poljska 216 miliona, Argentina 185 miliona... Ako neka privatna firma izvozi u Rusiju, to nema veze sa državom. Mi nemamo mogućnosti da osetnije povećamo izvoz, niti želimo da koristimo situaciju, pa smo zato i rekli da nećemo subvencionisati izvoz u Rusiju.

Ponovo su pojačani napori Kosova da dobije pozivni telefonski broj, pa ima najava da će to ponovo pokušati da izdejstvuju na konferenciji Međunarodne telekomunikacione unije u Seulu u oktobru ili novembru.

- Ništa tu oni ne mogu bez Srbije. To ne može da se uradi tako kako su u Prištini, a i pojedinci u Briselu, zamislili. Mi smo se Briselskim sporazumom obavezali da ćemo da podržimo taj proces, ali samo na način koji poštuje standarde i principe Međunarodne telekomnukacione unije (ITU). Ne želimo da opstruiramo Briselski sporazum, ali tražimo da se poštuju standardi ITU.

Početkom septembra pušta se paralelno analogni i digitalni televizijski signal.

Kada se mogu očekivati prhodi od prodaje digitalne dividende?

- Odmah po okončanju procesa digitalizacije, 17. juna 2015. godine, mi ćemo biti u mogućnosti da raspišemo tender za prodaju digitalne dividende, odnosno oslobođenog dela spektra. Pre toga to nije moguće, ali je realno da će brzo nakon tog datuma to biti učinjeno. Očekujemo da od toga država može da zaradi između 70 i 100 miliona evra.

(Blic)