Početna strana > Hronika > Politika: Zašto Srbija nije dobila datum za otvaranje prvih poglavlja u pregovorima sa EU
Hronika

Politika: Zašto Srbija nije dobila datum za otvaranje prvih poglavlja u pregovorima sa EU

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 18. decembar 2014.

Puna primena Briselskog sporazuma ne može biti uslov za otvaranje poglavlja 35, jer nam niko nije objasnio model kako će se to poglavlje otvoriti, kaže Jadranka Joksimović.

Iako nije veliko iznenađenje što EU na decembarskom samitu nije dala Srbiji datum za otvaranje prvih poglavlja, ministarka Jadranka Joksimović je ipak pomalo razočarana i za to krivi vlast.

Još pre nekoliko dana bilo je jasno da Srbija neće dobiti datum za otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja i to je jasno predočio i Johanes Han, evropski komesar za politiku susedstva i proširenje, kada je u Briselu rekao da je tokom svoje posete Beogradu vlastima preneo šta je sve potrebno za otvaranje poglavlja. A u suštini to je ono na čemu odavno insistira Nemačka – da se u potpunosti sprovedu obaveze koje proističu iz Briselskog sporazuma.

Da EU ne postavlja nove uslove potvrdila je juče i Jadranka Joksimović, ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije, nakon sastanka sa funkcionerima Evropske unije u Briselu. „Nema novih uslova, već samo standarda koje treba da dostignemo”, rekla je ona posle sastanka Saveta za stabilizaciju i pridruživanje u sedištu Evropskog saveta.

Rekavši da je Srbija pomalo razočarana što ove godine nije dobila vremenski okvir za otvaranje prvih poglavlja, ali da će to biti samo dodatni podsticaj za rad na evropskim integracijama, Joksimovićeva je istakla da bi trebalo razjasniti detalje u vezi sa primenom Briselskog sporazuma. „Puna primena Briselskog sporazuma ne može biti uslov za otvaranje poglavlja 35, jer nam niko nije jasno objasnio model kako će se to poglavlje otvoriti, a naš stav je da treba da sednemo svi zajedno da to razjasnimo”, izjavila je. Ona je dodala da je srpska strana svesna svojih obaveza u vezi sa normalizacijom odnosa sa Prištinom, ali da isto očekuje i od druge strane, te da se nada da će nastavak dijaloga na visokom političkom nivou, koji se očekuje početkom januara, biti prilika da se neke nedoumice otklone.

S tim u vezi, Edgars Rinkevič, letonski ministar spoljnih poslova, zemlje koja od 1. januara predsedava EU, rekao je da se očekuje „aktivniji pristup sprovođenju Briselskog sporazuma”, kako bi EU u dogledno vreme mogla da otvori poglavlje 35.

Sudeći prema izjavi Majkla Davenporta, šefa Delegacije EU u Srbiji, nije isključeno da se to dogodi i na proleće, mada ima i onih koji se ne usuđuju da prognoziraju kada će poglavlje 35, od koga će, prema zaključku ministarskog saveta, zavisiti, kao i za poglavlja 23 i 24 (koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, kao i na pravdu, slobodu i sigurnost), napredak i u ostalim poglavljima – biti „raspakovano”.

Zanimljivo je da su zvaničnici koji su prisustvovali raspravi šefova diplomatija EU o proširenju, preneli agenciji Beta da su ministri Italije, Francuske i Švedske ocenili da bi trebalo otvoriti prvo poglavlje u pregovorima sa Srbijom, a da to nije osporila nijedna delegacija, uključujući Nemačku, koja o tome ima najtvrđe stavove.

Ali, s obzirom na prekjučerašnje stavove šefova diplomatije EU, neće baš sve u procesu pridruživanja zavisiti od Srbije. Uz opredeljenje da se nastavi politika prijema novih zemalja u članstvo, prvi put je istaknuto i da je uslov za tu politiku „da i EU bude sposobna da to ostvari”, što u neku ruku predstavlja neočekivanu poruku.

Tim povodom, Aleksandra Joksimović, direktorka Centra za spoljnu politiku, za naš list kaže da politika proširenja nije nešto od čega će EU odustati.

Ističući da postoje poruke i za unutrašnju i za spoljašnju upotrebu i da je poznato da u članicama EU koje pripadaju takozvanoj staroj Evropi postoji ogroman skepticizam u okviru populacije kad je reč o prijemu novih članica (procenat podrške pada na oko 50 odsto ili niže), ona ipak ukazuje da je politika proširenja najuspešniji i najjači bezbednosni projekat EU.

„EU stoji na stanovištu da proširenje treba negovati kao proces i jasno je da će to biti komplikovanije i striktnije nego u prethodnom periodu, zbog situacije u samoj EU i zbog slabe podrške u javnim mnjenjima tih država, iskustava iz proširenja u prethodnom periodu, ali sa svešću da se zapadni Balkan prostorno već nalazi u unutrašnjim granicama EU (pa, mi smo u potpunosti okruženi zemljama EU)”, zaključuje Aleksandra Joksimović.

Opozicija: Neotvaranje poglavlja dokaz nesposobnosti vlasti

Za mene je to očekivana vest, Srbija je izgubila godinu dana, s obzirom na to da nisu otvoreni pregovori ni u jednom poglavlju i vlada očigledno ne želi da se suoči sa problemima koji postoje da se poglavlja otvore, rekao je poslanik opozicione Socijaldemokratske stranke Marko Đurišić za agenciju Beta.

Šef poslaničke grupe opozicione Demokratske stranke Borislav Stefanović naveo je da odluka šefova diplomatija Evropske unije pokazuje neuspeh vlade, koji bi resorna ministarka Jadranka Joksimović trebalo javno da prizna. „To je sve proizvod medijski pumpanog optimizma i naše slutnje da neće biti otvoreno nijedno poglavlje”, rekao je Stefanović novinarima u parlamentu.

Funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović istakao je da će vlada ispuniti sve svoje obaveze, a da je nevažno da li će prvo poglavlje biti otvoreno do kraja godine ili početkom naredne.

Biljana Čpajak

(Politika)