Početna strana > Hronika > Oliver Ivanović: Kosovo može da destabilizuje Srbiju, ali i EU
Hronika

Oliver Ivanović: Kosovo može da destabilizuje Srbiju, ali i EU

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 23. novembar 2014.

Lider Građanske inicijative SDP Oliver Ivanović već je gotovo deset meseci u pritvoru i u ekskluzivnom intervuju „Dnevniku”, koji smo realizovali uz pomoć njegovih branilaca, otkriva da više i ne veruje da će do početka suđenja biti pušten na slobodu. Podsetimo, Ivanović je optužen da je 1999. u Mitrovici počinio ratni zločina nad civilnim stanovništvom jer su, navodno, pod njegovom kontrolom bile paravojne formacije odgovorne za ubistvo deset kosovskih Albanaca. Kako nam je sam Ivanović potvrdio, tek na statusnoj konferenciji, zakazanoj za 2. decembar, biće utvrđen datum početka suđenja, ali najpoznatiji kosovski zatvorenik kaže da je realno očekivati da prvo ročište bude održano do Nove godine ili eventualno odmah u januaru.

– Njihov plan je bio da pripremnu fazu postupka što više rastegnu, da traje godinu - godinu i po, da tek onda podignu optužnicu, a da za dve godine bude suđenje... Ali smo zahvaljujući advokatima i intervenciji države Srbije uspeli da izdejstvujemo da odlaganja više nema. I priznajem da jedva čekam suđenje, psihički sam potpuno spreman. Dugo nisam mogao da shvatim da takve spletke i improvizacije prave isti oni koji bi trebalo da nas nauče zakonu i redu. Jer, konstrukcija je sledeća: ja sam živeo u Mitrovici, uticajan sam, u Mitrovici se nešto dogodilo, ergo - ja sam kriv. Ali shvatio sam da na sve ovo što mi se događa ne mogu da utičem, da to ne mogu da promenim, već da mi samo ostaje da izdržim – navodi Ivanović.

* Hoće li na proces imati uticaj činjenica da je pravosuđe Euleksa sad pod velikom lupom zbog korupcionaškog skandala?

–  Uticaće utoliko što je dodatno poljuljan ionako nizak kredibilitet Euleksa i sad ozbiljno moraju da brinu o svemu i ne smeju sebi da dozvole da naprave bilo kakvu grešku. Zdravorazumski posmatrano, najlakše bi bilo da sada odbace optužnicu, ali je, s druge strane, teško očekivati od postupajućeg sudije ili veća da se odluči na taj korak jer bi time praktično, direktno ili indirektno, priznali da je tužilaštvo postupalo po političkom nalogu.  Dakle, sada će prioritetno procenjivati šta je veća šteta za Euleks, a ne za nas koji smo optuženi.

* Sve su prilike da će nakon svekolikog preganjanja novu vladu u Prištini ipak formirati Hašim Tači?

– Za mene to nije iznenađenje. Hašim Tači je tako dobro pozicioniran, a njegovi ljudi dobro infiltrirani u sve pore sistema, od policije, pravosuđa i Ustavnog suda, sve do javnih preduzeća, nevladinog sektora i medija, da bi ga teško bilo istisnuti čak i da je njegova DPK druga partija po snazi na Kosovu – a najjača je. Za Tačijevo čišćenje iz političkog i javnog života Kosova potrebna je ozbiljna optužnica, a u tom pravcu nisam baš veliki optimista. U svakom slučaju, da se nekako po sili brojeva i sklopila koalicija bez njega, verovatno bi se srušila u roku od godinu dana. I to iz dva razloga: najpre, jer je u pitanju heterogena grupacija, koja bi pukla zbog različitih interesa, programa i ogromnih liderskih sujeta. Drugi razlog je što bi na svakom koraku nailazili na prepreke koje bi postavljao Tačijev kadar. U tom svetlu, najavljena koalicija DPK i DSK je ipak relativno bolje rešenje, jer te dve partije imaju snažnu albansku većinu. Mada, mislim da će se to na kraju sve ipak svesti na nastavak Tačijeve vladavine.

* Premijerska pozicija će ipak, bar se tako najavljuje, pripasti predsedniku DSK Isi Mustafi?

– Ponavljam, Mustafa će možda biti premijer, ali će glavne konce i dalje vući Tači. Uostalom, prema tom sporazumu DPK i DSK, bar kako najavljuju ovdašnji mediji, Tači bi 2016. trebalo da preuzme funkciju predsednika Kosova – mada mislim da on neće prihvatiti da dve godine bude u relativno pasivnom položaju, već će „ubediti” Atifetu Jahjagu nekom važnom ambasadarskom pozicijom da možda već 2015. podnese ostavku kako bi on uskočio u njenu fotelju. Ali da se to i ne dogodi, Tačijeva realna politička snaga je takva da on može ovu vladu držati u šaci i bez toga da bude na njenom čelu. 

* Koliko je realno da u tom „vakuumu”, dok ne osvoji predsedničku poziciju, Tačija ipak stigne neka ozbiljna optužnica o kojoj ste govorili? Uostalom, nedavno ga je zaštićeni svedok u postupku „Drenica” otvoreno optužio da je naručivao ubistva...

–  Da li će sama ta izjava svedoka biti dovoljna, to je u ovom trenutku teško reći, ali je zaista činjenica da bi taj „vakuum” mogao biti pogodno vreme za njegovo krivično gonjenje. Mada, još jednom moram da ponovim: Tači i dalje drži sve konce na Kosovu. 

* U svakom slučaju, da li je formiranje vlade DPK i DSK ipak bolja opcija za srpsku zajednicu na Kosovu, s obzirom na to da sada ekstremno Samoopredelenje ispada iz igre?

– Po meni, Samoopredelenje u dosadašnjoj priči oko formiranja vlade i nije bilo važan faktor, već je pre imalo ulogu strašila za Srbe. Kako god, za nas je najbolje da vlast formira jaka i samouverena koalicija. Jer, slaba koalicija, kakva bi bila ta koja bi okupila DSK, Samoopredelenje i partije Fatmira Limaja i Ramuša Haradinaja, ne bi mogla da iznese ozbiljne poslove koji predstoje, kao što su izmena Ustava, sporazum o međunarodnom sudu za ratne zločine i nastavak briselskih dogovora. I kada je u pitanju položaj Srba, takva slaba koalicija bi iza zatvorenih vrata možda prihvatala sve, ali čim bi se vrata otvorila ne bi to bila u stanju da u javnosti odbrani. Zato je za Srbe ovo bolje rešenje – jer koalicija DPK i DSK će zahvaljujući snazi broja poslanika u kosovskom parlamentu moći i da donosi teške odluke, ali i da ih sprovede.          

* Ako je za nastavak briselskih razgovora dobro što sa druge strane stola neće biti samoopredelenje, može li problem predstavljati stav Rusije, koja sve otvorenije stavlja znak jednakosti između Kosova i Krima?

– Nas to ne treba da brine već čak može da nas potakne da ostanemo principijelni. Jer, mi ne priznajemo secesiju, odnosno priznajemo teritorijalni integritet. Takođe, ne treba zaboraviti da kada Putin kaže: ako može Kosovo može i Krim, onda i Dodik doda: ako može Kosovo može i RS, pa se na to nasloni Mas: ako može Kosovo može i Katalonija... Te su se paralele sada „odomaćile” i zapravo pokazuju svu tragičnost jednostranog proglašenja kosovske nezavisnosti. Evropa je olako ušla u tu priču, pod pritiskom SAD, nesvesna da im se u dvorištu može dogoditi mnogo takvih „kosova”. Evropa takođe mora da shvati da tako olako forsiranje kosovske nezavisnosti itekako može da destabilizuje Srbiju. Pojaviće se novi Šešelj. Ovaj je istrošen, prošlo je njegovo vreme. Ali se u vremenu koje dolazi može pojaviti novi radikalni lider sa ekstremnim stavovima, koji će plivati na talasu frustracije srpskog naroda, koja nije smanjena već je samo gurnuta u stranu, potisnuta svakodnevnim problemima. Uostalom, videli smo kako ona lako izlazi na površinu kada su se dogodili dron i Rama. Na to Evropa mora ozbiljno da računa, jer stabilnost Zapadnog Balkana je njen interes isto koliko je i naš. A ta stabilnost se ne može ostvariti bez stabilnosti Srbije.

* Kakvu ulogu tu može odigrati Brisel? 

– Evropa mora da shvati da može mnogo da postigne na Balkanu samo ako drži Srbiju na evropskom putu. Pri tome, ja ne mislim da evropski put znači samo ulazak u odabrano evropsko društvo, već je suština upravo u tom procesu prilagođavanja evropskim vrednostima i standardima, u promeni ponašanja i načina razmišljanja. I o tome Aleksandar Vučić dobro govori. Zbog toga sam mu otvoreno i priznao: Nisam glasao za tebe, ali cenim to što radiš. To moja vlada nije radila, ili zato što nije mogla ili zato što nije smela. Ali nije radila. Dakle, politika EU po pitanju Kosova nam je važna u tom smislu da se održi stabilnost Srbije i da se Srbija održi na evropskom putu i da, pri tome, zadrži dobre odnose sa Rusijom. Inače, mislim da se taj problem u našem javnom diskursu malo banalizuje, kada se govori samo o interesima koji nas povezuju, a previđaju se i tradicionalno prijateljstvo, zajednička vera i slovensko poreklo. Mada jeste činjenica da ekonomske interese zapadni svet najbolje razume.

Miroslav Stajić

(Dnevnik)