Početna strana > Hronika > Nemačka: Grčka da proda ostrva i nekretnine da namiri dugove
Hronika

Nemačka: Grčka da proda ostrva i nekretnine da namiri dugove

PDF Štampa El. pošta
petak, 05. mart 2010.

Berlin - Političari, članovi vladajuće nemačke konzervativno-liberalne koalicije, traže od kancelarke Angele Merkel da ne obećava Grčkoj finansijsku pomoć.

Jozef Šlarman, predstavnik udruženja malih i srednjih preduzetnika u nemačkoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) predložio je da grčka država proda nekretnine i firme koje poseduje, jer "svako ko je bankrotirao, mora da učini sve da namiri svoje poverioce".

Istovremeno, šef grupe mladih poslanika CDU Marko Vandervic kaže da bi Grčka trebalo da proda nenastanjena ostrva. Na ironično pitanje da li isključuje mogućnost prodaje naseljenih otoka i raseljavanje Grka koji na njima žive, on je rekao da bi to bio "preveliki posao" i da naseljeno ostrvo "ionako niko neće da kupi".

Inače, računa se da Grčka ima dve hiljade ostrva od kojih je 227 nastanjeno.

Frank Šefler, finansijski stručnjak Liberala koji vladaju u koaliciji sa CDU, upozorio je kancelarku da bi obećanje finansijske pomoći Grcima značilo "kršenje nemačkog prava".

Šef minhenskog instituta za privredna istraživanja Hans-Verner Zin je, posle objavljivanja mera grčke vlade za izlazak iz krize, ocenio da je "svaki pokušaj da se Grčka stabilizuje i zadrži u zoni evra, samo bunar bez dna".

On je istakao da bi bilo bolje da Grčka istupi iz evro-zone, jer će u protivnom zajednička valuta biti teško i dugoročno uzdrmana. Izlazak Grčke bi čak pomogao drugim zemljama, članicama te zone, da prevazidju posledice finansijske krize i recesije.

Zin je ocenio da, "pošto Grčka nije u stanju da refinansira dugove, ostale zemlje članice evro-zone mogu samo da joj poklone novac ili da obezvrede valutu što je u evro-zoni teško jer može da ide samo zajedno sa smanjivanjem cena i plata".

Sa druge strane, predsednik grčkog parlamenta Filipos Pecalnikos navodi da "Grci ne očekuju da ih Nemci spasu" jer su taj zadatak "postavili sami sebi". "Grčkoj ne treba vaš novac, već vaša solidarnost i podrška da bi se odbranila od napada međunarodnih špekulanata", poručio je Pecalnikos.

Odnosi Nemačke i Grčke vidno su zahladneli od izbijanja finansijske krize izazvane milijardskim budžetskim deficitom koji je dostigao skoro 13 odsto bruto drustvenog proizvoda Grčke. Ulje na vatru doliva svakodnevno svojim izveštavanjem i bulevarska štampa.

Grčka je najavila da planira da u bliskoj budućnosti emituje nove desetogodišnje obveznice denominovane u evrima i da je odredila pet banaka koje će rukovoditi tim emitovanjem.

Saopštenje je usledilo samo dan nakon što je vlada te zemlje odlučila da preduzme dodatne stroge mere, uključujući smanjenje plata zaposlenih u javnom sektoru, zamrzavanje penzija i povećanje poreza, radi smanjenja svog prevelikog fiskalnog deficita.

Grčka Agencija za upravljanje javnim dugom je imenovala "Barkliz kepital", HSBC, "Nacionalnu banku Grčke", "Nomuru" i "Pireus banku" za rukovođenje emitovanjem novih obveznica koje dospevaju za naplatu 19. juna 2020. godine.

Analitičari ukazuju da će tu prodaju s pažnjom pratiti finansijska tržišta, kako bi na osnovu interesovanja investitora za grčki dug procenila dubinu krize u zemlji.

Grčka planira da ove godine pozajmi oko 54 milijarde evra putem emitovanja državnih obveznica, a do sada je uspela da prikupi oko 13 milijardi evra.

(Beta)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner