Početna strana > Hronika > Miloš Kazimirović: Evropska desnica u zagrljaju Moskve
Hronika

Miloš Kazimirović: Evropska desnica u zagrljaju Moskve

PDF Štampa El. pošta
petak, 28. novembar 2014.

Francuski mediji su uzbunili evropsku javnost vešću o dodeli kredita Prve češko-ruske banke francuskoj krajnjoj desnici, Nacionalnom frontu, u visini od devet miliona dolara. Berlin je dolio ulje na vatru tako što je obaveštajna služba BND prosledila informaciju bulevarskom „Bildu”, a potom i analizu „Špiglu”: ultrakonzervativna Alternativa za Nemačku (AfD) zgrnula je milione – zahvaljujući pomoći ruskih mešetara.

Zapadni stratezi su da ponovili teoriju o nastojanju Moskve da pomogne rast popularnosti krajnje desnice, a potom da optuži EU i SAD da tolerišu i podstiču nastanak novih fašističkih i neonacističkih pokreta. Britanski analitičar rusko-ukrajinskih korena Anton Šekovcev, predavač na Univerzitetu Notingem, komentarišući razvoj ekstremne desnice u Evropi, istakao je da su najnovija događanja u Francuskoj i Nemačkoj samo deo opšte strategije Moskve da se podrškom ekstremnoj desnici osujeti konsolidacija Evropske unije.

Mišljenja nadležnih u Nemačkoj su podeljena, bar kada je reč o navodnoj sprezi AfD-a i „nekih krugova” u Moskvi.

AfD ultrakonzervativna nemačka stranka obrela se na sudu zbog mešetarenja zlatom u velikom stilu. Sud je procenio da to nije bilo protivzakonito uprkos činjenici da „trgovačko” ophođenje povređuje princip legitimnosti delovanja jedne političke stranke.

Oko detalja da su stručnjaci Moskve priskočili u pomoć AfD-u sukobile su se dve obaveštajne službe Nemačke. BND, nadležan za informacije iz inostranstva, tvrdi da je ruska pomoć AfD-u bila „samo jedna u nizu faseta ruske subverzije”. Savezna služba za zaštitu ustavnosti – unutrašnja obaveštajna služba – tvrdi suprotno: „Nema dokaza ni indicija da Moskva finansira ekstremnu desnicu u Nemačkoj.”

Utisak je da je istina negde u sredini. Od sredine prve decenije trećeg milenijuma, Moskva neguje kontakte sa evropskim strankama desnice koje su zastupljene u parlamentima. Ultradesničari različitih kulera, od nacionalpopulističkih stranaka u Švajcarskoj i Francuskoj, preko partija takozvane autentične desnice u Austriji, fašista u Italiji i protestnih pokreta, poput nemačkog AfD-a i italijanskog pokreta Bepa Grila, redovni su učesnici konsultativnih sastanaka sa ruskim savetnicima.

Tako je u Beču krajem maja ove godine, usred ukrajinske krize, održan sastanak ključnih stranaka evropske desnice sa ruskom delegacijom koju je predvodio Aleksandar Dugin. Sastanku su prisustvovali predstavnici desnice Francuske, Belgije, Bugarske i posmatrači iz Britanije, funkcioneri UKIP-a.

Domaćin, Slobodarska stranka Austrije, zvanično je nastupila kao inicijator samita, a tamošnja državna policija tvrdi da je program sastavljen u Moskvi. U centrali Ustavobranitelja, kako se državna policija Austrije zvanično zove, ukazuje se na ulogu moskovskog Centra za strateške komunikacije koji je u jesen 2013. godine razradio koncept saradnje pod radnim naslovom „Putin kao globalni predvodnik konzervativnih snaga”.

Prema navodima iz Beča, koncept Moskve iz 2013. godine precizira „praktične neophodnosti saradnje” sa strankama koje su kritički nastrojene prema američkoj politici i koje zagovaraju transformaciju EU u zajednicu patriotskih nacija, umesto srastanja državnu uniju.

Početak saradnje evropskih ultradesničara datira iz maja 2011. godine, kako je „Politika” među prvim svetskim listovima izvestila u izdanju od 23. maja 2011. Lider austrijskih slobodara Hajnc Kristijan Štrahe pokrenuo je inicijativu „srastanja i demokratskog preobražaja” krajnje desnice pod zbirnim imenom – Savez patriotskih i otadžbinskih stranaka Evrope. Posle sastanka u južnotirolskom Meranu, Štrahe se zaputio u Moskvu da referiše o postignutom uspehu.

Bečki dnevnici su predstavili Štraheovo putovanje iz Merana u Moskvu kao posetu „uskostranačkog karaktera”. Ispostavilo se, ipak, da je to bila zvanična radna poseta. Poziv Štraheu upućen je iz centrale Jedinstvene Rusije, stranke Vladimira Putina.

Štrahe je juče, na pitanje novinara da li je i on, poput francuskog Nacionalnog fronta dobijao kredit od Rusije izjavio: „Nikada ni jednog evra nisam tražio ni dobio. To su gluposti.”

(Politika)