Milo Đukanović: Protesti DF su antinato i anticrnogorski i uživaju podršku samo DSS-a iz Srbije

To što se posljednjih deset dana u Podgorici održavaju protesti dijela opozicije, pokazatelj je demokratskih kapaciteta Crne Gore, ali i aktuelne vlasti, smatra premijer Milo Đukanović. On je rekao da je DF politička grupacija sa šest odsto podrške, te ne može da ispunih njihove zahteve. Proteste je okarakterisao kao nedemokratske, antinato i anticrnogorske, uz napomenu da ih podržavaju jedino nacionalistički i anticrnogorski krugovi u Srbiji, poput DSS-a.

Komentarišući najavu organizatora protesta, Demokratskog fronta (DF), da će biti istrajni u protestima, sve dok Vlada ne podnese ostavku, premijer je rekao da će "protesti onda potrajati".

"Moramo svi zajedno pristajati na pravila demokratskih društava. Dakle, organizator protesta je Demokratski front, koji je politička grupacija s podrškom od šest odsto. Odgovorna vlast ne smije sebi dozvoliti da se ponaša u skladu s ultimatumima koje postavlja šest ili deset odsto, jer bi tako pokazala svoju neodgovornost prema onom što je demokratski izbor građana", rekao je Đukanović gostujući u emisiji Odgovoran odgovor, na Radiju Crne Gore

Ovo su protesti Nove, a ne DF-a

Kad je u pitanju karakter protesta, Đukanović je podsjetio da je uoči okupljanja kazao da je potencijalno riječ o antidemokratskim, anticrnogorskim i antinato protestima.

"Posljednji događaji od nedjelje veče ukazuju da je veoma upitno je li riječ o protestima DF-a ili protestima samo jedne partije, dakle Nove srpske demokratije. Svakako nije riječ ni o građanskim protestima. Da li je riječ o anticrnogorskim protestima? Dozvolite da primijetimo da su se organizatori veoma upregli u namjeri da obezbijede što je moguće širu podršku iz međunarodne javnosti, ali ona stiže samo iz Beograda. Ne od državne politike Srbije, nego Demokratske stranke Srbije", rekao je Đukanović, navodeći da se organizatori oslanjaju na anticrnogorske strukture u okruženju.

Premijer je kazao da okupljanja, iako su mirna, ne znači da su demokratska.

"Da bi bila demokratska, morala bi biti u skladu s Ustavom i zakonima. Da li su u skladu? Dogodilo se nekoliko kršenja pravnog sistema. Organizatori su najavili da će se okupljanja dešavati ispred crnogorskog parlamenta. A onda su, suprotno tome što su obaveze koje su preuzeli, organizovali šetnju i promijenili mjesto okupljanja čime su se stekli uslovi za zabranu takvih protesta, što vlast, potvrđujući demokratski kapacitet, nije uradila", rekao je premijer.

Đukanović je rekao "da ćemo se potruditi da uskoro stvorimo uslove za normalno funkcionisanje života u glavnom gradu".

"Opozicija se nema čemu nadati ni na narednim izborima"

Premijer smatra da je opozicija u nemoći da dođe na vlast, te da opozicija, posebno DF, osjeća nemoćnim i u odnosu na predstojeće parlamentarne izbore.

"Sve to njih upućuje na zaključak da se nemaju čemu dobrom nadati ni na predstojećim parlamentarnim izborima na proljeće 2016. godine. I sada pokušavaju da na drugi način ostvare svoj cilj da dođu do vlasti, ili time što će smijeniti aktuelnu vlast, ili tako što će ishodovati politički kompromis da se dođe do prelazne vlade koja bi, eto makar i na takav način, doprinijela ostvarenja njima neostvarenog cilja da budu dio vlasti u Crnoj Gori", kazao je premijer.

Đukanović je istakao i da su svi izbori u Crnoj Gori bili praćeni od strane relevantnih međunarodnih posmatrača, uz ocjenu da su oni bili demokratski.

"Pravila po kojima su se organizovali izbori su uvijek propisivani od strane parlamenta, a ne Vlade. Tako smo u ranim fazama demokratskog razvoja izbjegli opasnost da Vlada tako privileguje aktuelnu vlast propisujući pravila po kojima će se odvijati izbori. Posljednji paket izbornih zakona je uprkos protivljenju vlade usvojen 2014. Po tim pravilima imali smo i lokalne izbore", podsjetio je Đukanović.

Govoreći o mogućem opstanku vladajuće koalicije, premijer Đukanović je podsjetio da SDP "prethodno na izborima 1996. godine nije ostvarila cenzus i nije postala parlamentarna partija".

"Od 1998. godine SDP nikad nije nastupio samostalno. Od starta je DPS njegovao jedan pažljiv odnos prema koalicionom partneru", kazao je Đukanović.

Kazao je da je SDP imao napore da stalno uvećava svoj značaj u koaliciji: "Na početku je bilo to 17% rezultatskog kolača, a kasnije se to uvećalo na 20%".

"U politici se mora poštovati pravilo da vrijediš onoliko koliko obezbijediš podrške građana. Mislim da se u nekom vremenu SDP izgubio u takvom svom nastojanju. I kad su naišli na otpor DPS-a da im popušta u pogledu njihovih daljih zahtjeva, pokupali su da nas opomenu da mogu da prave drugačije političke aranžmane", podsjetio je premijer Đukanović.

Komentarišući predlog predsjednika Skupštine Crne Gore, Ranka Krivokapića, da se opozicija vrati u parlament, Đukanović je rekao da je to "na liniji onog što smo mi od strane Vlade saopštili".

"Djeluje dosta čudno da se neko ko je sastavni dio sistema vlasti odriče  tog svog prava i izlazi da protestuje ispred parlamenta, vjerujući da će tako ostvariti neki ubjedljiviji utisak, a suočivši se izostankom masovne podrške građana. Ideja predsjednika parlamenta da bi se on u određenim uslovima mogao opredijeliti za formiranje neke prelazne vlade, ako dođe do političke korupcije, je veoma veoma veoma diskutabilna", rekao je Đukanović.

On je istakao da je apsolutno neprihvatljiv način na koji predsjednik parlamenta interpretira opasnost od političke korupcije u Crnoj Gori.

"Mislim da je riječ o potrebi SDP-a da grčevito brani svoj monopol jezička na vagi na parlamentarnoj sceni. Oni žele da nastave sa praksom političkih ucjena prema DPS-u. Ko god se iz opozicije eventualno opredijeli da se pridruži vladajućoj koaliciji, kao što to radi Pozitivna Crna Gora, podržavajući naš put prema NATO-u, to odmah od strane monopoliste SDP-a biva prepoznato kao smrtna opasnost, jer se tako gubi njihovo pravo na monopol i korupciju", kazao je Đukanović.

Podrška tužilaštvu

Premijer je komentarisao i posljednja hapšenja visokih funkcionera DPS-a u Budvi i Baru.

"Svi ljudi koji su dobili mandat u ime naše partije da obavljaju javne poslove, dobili mandat da djeluju u skladu sa državnim interesima Crne Gore, u skladu sa Ustavom i zakonom. Razumijemo da u Crnoj Gori postoje državni organi koji imaju ustavnu poziciju da posumnjaju u zakonito postupanje određenih ljudi koji obavljaju javne poslove na državnom nivou, i da je njihova obaveza da provjere te svoje sumnje. Mi dajemo punu podršku Državnom tužilaštvu da doprinese boljoj vladavini prava, efikasnoj borbi protiv korupcije i kriminala", rekao je Đukanović.

On je rekao da se podrazumijeva da se svaki dio vlasti, nakon nekog vremena, mora suočiti sa rezultatima svog rada.

Govoreći o NATO integracijama, premijer je ocijenio kako je danas moguće kazati da je realno očekivati poziv za članstvo u NATO krajem godine. Premijer je rekao da se optimizam temelji na onome što je Crna Gora uradila prethodnih godina.

Đukanović je rekao da je riječ o izuzetnom uspjehu.

"Mi u političkom žargonu vrlo često kažemo da je riječ o ostvarivanju jednog od spoljnoipolitičkih ciljeva. Ja smatram da je ovaj uspjeh mnogo više od realizacije ovog spoljnopolitičkog cilja", kazao je Đukanović.

On smatra da na ovaj način građani Crne Gore dobijaju mogućnost da rade u jednoj otvorenoj tržišnoj, razvijenoj ekonomiji.

"Ovakvim izborom građani se opredjeljuju za bolčju vladavinu prava, za veće poštovanje ljudskih i manjinskih prava, bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu", smatra premijer.

Podrška NATO-u važna i za domaću javnost

Komentarišući dolazak generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga, on je rekao da je to pokazatelj ozbiljnosti sa kojom se Alijansa posvetila Crnoj Gori kao aspirantu za NATO.

Ponovio je da se pozivom u Alijansu neće završiti sve obaveze prema NATO-u, ali ni prema nama samima, a koje se odnose na reforme u društvu. Kad je riječ o podršci javnosti za članstvo, on je rekao da bi odgovorna vlast trebalo da kreira javnost.

"Nije samo za NATO važno da imamo većinsku podršku javnosti, nego je jednako važno i za našu domaću javnost i posebno za jednu odgovornu vlast", kazao je premijer.

On je rekao da smo prethodnih godina "intenzivirali kampanju unutar Crne Gore", što je, kako smatra premijer, dalo rezultate. Premijer je ponovio da nema potrebe za referendumom oko članstva Crne Gore u NATO-u, jer se članstvom ne odričemo suvereniteta, kao što je slučaj s učlanjenjem neke zemlje u Evropsku uniju.

Đukanović je podsjetio da su, od 12 zemalja, koje su pristupile NATO-u u posljednje dvije decenije, samo dvije organizovale referendum.

"Jedna zato što je to bio ustavni imperativ, riječ je o Mađarskoj, a druga jer je tog dana organizovala referendum o NATO-u i EU, to je bila Slovenija", istakao je Đukanović.

On je rekao da nije novost to što opozicija ne prihvata rezultate istraživanja o podršci članstvu u NATO. Podsjetio je da opozicija nije nikada prihvatila ni rezultate demokratskog referenduma iz 2006. godine.

"Oni vole da žive u zabludu da su vredniji, nego što su vredniji", ocijenio je premijer Đukanović.

Premijer, podsjećajući na posljednja istraživanja javnog mnjenja agencije DAMAR, navodi da raste broj onih koji podržavaju članstvo u Alijansi, u odnosu na one koji su protiv.

(RTCG)