Početna strana > Hronika > Mihalj Kertes osuđen na osam godina zatvora
Hronika

Mihalj Kertes osuđen na osam godina zatvora

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 27. decembar 2010.

Mihalj Kertes, bivši direktor Savezne uprave carina osuđen je juče pred Specijalnim sudom na osam godina zatvora zbog iznošenja na Kipar najmanje 38 miliona nekadašnjih nemačkih maraka i za finansiranje Socijalističke partije Srbije i Državne bezbednosti novcem carine u ukupnom iznosu većem od šest miliona nemačkih maraka i nekoliko desetina miliona dinara.

Sud je utvrdio da je Kertes kriv jer je od 1994. godine do 5. oktobra 2000. godine takozvanom produženom zloupotrebom službenog položaja i korišćenjem lažne dokumentacije oštetio budžet SRJ za 115 miliona maraka, 826 miliona dinara i oko tri miliona američkih dolara. Zbog iznošenja novca iz zemlje i oštećenja saveznog budžeta Kertes je osuđen na šest godina i osam meseci zatvora, ali mu je sud juče izrečenu kaznu spojio sa kaznom od godinu i po zatvora, koja mu je izrečena zbog zločina na Ibarskoj magistrali i izrekao jedinstvenu presudu od osam godina zatvora. U tu kaznu uračunava mu se godinu dana zatvora koje je proveo u pritvoru, kao i devet meseci izdržavanja kazne, pošto od marta u požarevačkom zatvoru „Zabela” izdržava kaznu za zločin na Ibarskoj magistrali.

„Kao direktor carine, Kertes je postupao po nalogu Slobodana Miloševića, predsednika SRJ i naneo štetu državnom budžetu, tako što novac naplaćen na carinarnicama nije prebacivao u budžet, nego na račune Beobanke i preduzeća koja je osnovala ta banka”, rekla je sudija Nada Zec u obrazloženju presude.

Kertes, prema rečima predsedavajuće sudije, nije osuđen za zločinačko udruživanje jer je sud utvrdio da nema nijednog dokaza da je Slobodan Milošević organizovao kriminalnu grupu čiji su članovi bili Jovan Zebić, Nikola Šainović i Mihalj Kertes. „Nema nijednog dokaza da je Milošević organizovao kriminalnu grupu da bi sebi, Kertesu, Šainoviću i Zebiću pribavio imovinsku korist. Sud je to zaključio na osnovu izveštaja bivše glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle del Ponte gde je navedeno da ni oni, kao ni članovi njihovih porodica, nemaju bankovne račune u 184 banke u svetu”, rekla je sudija.

Sudija Nada Zec navela je primere u kojima je Kertes nezakonito raspolagao novcem carine po nalogu Miloševića.

Utvrđeno je da je u septembru 2000. godine dva miliona maraka i 30 miliona dinara, umesto da uplati u budžet, dao za finansiranje izbornih aktivnosti SPS-a, a 4. oktobra 2000. godine, dan pre petooktobarske promene vlasti u Srbiji, funkcioneru SPS-a Urošu Šuvakoviću dao je dva miliona maraka. Od 1996. do 1998. godine, Kertes je u više navrata funkcionerima SPS-a Nikoli Šainoviću i Dušanu Matkoviću za finansiranje partije dao ukupno milion maraka, a 24. marta 1999. godine, na dan početka bombardovanja SRJ, tadašnjem šefu Državne bezbednosti Radomiru Markoviću dao je 500.000 maraka i dva miliona dinara.

Sudija Nada Zec rekla je i da je Kertes po Miloševićevom nalogu na Kipar izneo najmanje 38 miliona maraka i da mu je za iznošenje novca obezbeđena pratnja službenika DB-a.

Novac sa carine dobijali su i funkcioneri za opremanje stanova, a finansiran je i veliki broj preduzeća.

Sud je odbacio kao neprihvatljivu Kertesovu odbranu da je sve radio po nalogu Savezne vlade i takozvanog koordinacionog tela koje su činili najviši državni funkcioneri, jer u Zakonu o finansiranju SRJ iz 1992. godine piše da prihodi carine pripadaju budžetu. „To znači da svi prihodi carine pripadaju budžetu, a ne delovi prihoda i sav novac carine trebalo je da bude uplaćivan u budžet. Niko nema pravo da suspenduje odredbe zakona svojim odlukama, pa ni predsednik države, vlade ili ministri. Ako su imali problema sa finansiranjem, mogli su da promene zakon”, rekla je sudija Nada Zec.

Suđenje Kertesu počelo je u septembru 2007. godine. Postupak protiv Miloševića i Zebića je obustavljen, jer su preminuli, a protiv Šainovića je razdvojen, jer mu se sudi u Haškom tribunalu.

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner