Hronika | |||
Mihael Špindeleger predlaže reformu EU |
![]() |
![]() |
![]() |
četvrtak, 22. mart 2012. | |
BEČ – Ministar inostranih poslova Austrije Mihael Špindeleger zalaže se za novi sporazum EU, uključujući i referendum o ovom dokumentu u kojem bi četiri slobode trebalo da budu zamenjene sa četiri „sigurnosti”. Povodom sastanka sa kolegama iz osam država, koji je održan u utorak uveče u Berlinu, Špindeleger je, u izjavi bečkom dnevniku „Prese”, kazao da se zalaže za osnovnu reformu EU. Ukoliko to ne uspe, najavio je da se neće protiviti referendumu o novom sporazumu. „Oko toga sam otvoren. To bi bila jedna mogućnost za smanjenje frustracije u EU. To bi ojačalo demokratski legitimitet”, objasnio je Špindeleger. On je najavio da će se u razgovorima sa svojim kolegama, koji u okviru neformalnog kruga najkasnije do jeseni žele da razviju teze za reformu EU, zalagati za demokratizaciju. „Mogli bi na primer ubuduće birati predsednika Saveta EU direktno”, predložio je Špindeleger, dodajući da je potrebno istovremeno ponovo ojačati nacionalne parlamente. „Potrebna nam je veća kontrola od strane nacionalnih parlamenata, na primer kod sredstava za mere spašavanja evra”, ukazao je on dodajući da prema Lisabonskom sporazumu Evropski parlament ima jasno veće mogućnosti učestvovanja, i da je sada vreme da se u uključe i nacionalne skupštine. Špindeleger je naglasio da među ministrima Nemačke, Holandije, Belgije, Italije, Luksemburga, Poljske, Portugala, Španije i njega postoji osnovni konsenzus u pravcu reforme EU. Prema njegovim rečima, postoji jedinstvo da je potrebno da „posle krize postoji više Evrope”. Špindeleger se pored toga zalaže za sadržajno proširenje evropske saradnje. On želi da se dosadašnje slobode tržišta - sloboda protoka robe, usluga, kapitala i putovanja - dodaju četiri „sigurnosti”. Prema njegovim rečima treba uzeti u obzir interese građana, te je bitno kao prvu sigurnost uneti „stabilnost”, zatim „sigurnost privrednog rasta”, „održivost” i novi oblik sveobuhvatnog mira. Kada je reč o miru Špindeleger ističe da se ta „sigurnost” tiče ne samo vojnog mira, već i socijalnog mira, kao i mira u smislu zaštite šengenske spoljne granice, zaštite od kriminala. (Tanjug) |