Početna strana > Hronika > Mađarska: Spas od bankrota
Hronika

Mađarska: Spas od bankrota

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 30. oktobar 2008.

(Večernje Novosti, 30.10.2008.)

MEĐUNARODNA zajednica u naporu da pruži slamku spasa zemljama istočne Evrope koje je finansijska kriza, pristigla iz Amerike, najjače pogodila - spasiće Mađarsku bankrota sumom od 20 milijardi evra. Pomoć je skopčana sa ispunjenjem određenih ekonomsko-političkih uslova.
Međunarodni monetarni fond (MMF) uplatiće na državni račun ove zemlje 12,5 milijardi evra, EU 6,5 i Svetska banka milijardu evra. Ovaj paket treba da pomogne Mađarskoj "da izdrži pritisak tržišta, nastao uprkos naporima nacionalne politike i ekonomije", navodi se u saopštenju Evropske komisije.
Plan pomoći za Mađarsku, koji bi zvanično trebalo da bude odobren početkom novembra zavisiće, između ostalog, od toga hoće li manjinska socijalistička vlada u Budimpešti znatnije smanjiti izdvajanja za javnu potrošnju. Premijer Ferenc Đurčanj okarakterisao je finansijsku potporu iz inostranstva kao neophodnu i njegova zemlja se obavezala da ovu pomoć "potkrepi" političkim programom koji treba da obezbedi rast društvenog proizvoda.
Gašenje monetarnog požara iz kase EU počiva - podseća "Fajnenšel tajms" - na poretku, ustanovljenom februara 2002. godine, prema kome članice Unije mogu da traže finansijsku podršku ako su "pogođene bremenom koji nadilazi
nacionalne mogućnosti i preti da ugrozi njihovu ekonomsku suštinu". EU raspolaže sumom od 12 milijardi evra za ovu namenu.
Francuski predsednik Nikola Sarkozi, čija zemlja predsedava Unijom, založio se, međutim, da se Mađarskoj pruži pomoć od 20 milijardi evra. Bez pomoći sa strane, zadužena Mađarska, čiji je bankarski sistem godinama veoma zavisan od inostranog novca, teško da bi mogla da "ispliva".
Eksperti ističu da je, još pre "uvoza" monetarne bure iz SAD, ova istočnoevropska država počela da ispoljava simptome krize. Upravo zato što su direktne investicije iz inostranstva počele da se smanjuju, dok su ostale zemlje na istoku kontinenta, članice EU, kao, recimo, Češka, Rumunija i Bugarska, beležile nagli porast investicija. Crni efekat toga - porast mađarskog deficita do najvećeg u Uniji - umnogome je razlog što je ova zemlja tako brzo "pukla" pod naletom monetarne suše.
Međunarodna zajednica već je pomogla Ukrajini, a pregovori se vode sa Litvanijom. Analitičari u listu "Ekonomist" ocenjuju da će "godine pred nama, po svoj prilici, biti i mnogo teže". Najteže, svakako, za istok Evrope, na kojem su države, poput Rumunije i Bugarske, ne samo najsiromašnije unutar EU, nego i opterećene korupcijom. Zbog nemoći vlade u Sofiji da ispuni preuzete obaveze i obračuna se sa organizovanim kriminalom i potplaćivanjem, entuzijazam međunarodne zajednice, koji se pokazuje prilično širokogrudim kad su u pitanju baltičke zemlje, u slučaju Bugarske gubi na snazi.
Najdublji problem istočne Evrope zato nisu čak ni valutni "veleslalomi" i slabosti finansijskog sistema, nego korupcija i nekompetentni političari, zaključuje "Ekonomist", i dodaje da "lideri tih zemalja imaju poteškoća da vladaju i u monetarno mirnim vremenima. Šta će tek uslediti ako strani investitori počnu da zavrću slavine", pita se ovaj list.

PRIBLIŽAVANjE
PARIZ - Lideri Francuske i Britanije Sarkozi i Braun su se sastali u Versaju, kako bi razgovarali o pripremama za evropski samit u Briselu, 7. novembra, kao i za samit G 20 u Vašingtonu, 15. novembra. Susret Brauna i Sarkozija ilustruje približavanje Pariza i Londona u suočavanju sa svetskom finansijskom krizom.



 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner