Početna strana > Hronika > Kikinda: U organizaciji ruske fondacije "Nasleđe", "Naše Srbije" i SPC obnovljeno groblje "belih" Rusa doseljenih posle Oktobarske revolucije
Hronika

Kikinda: U organizaciji ruske fondacije "Nasleđe", "Naše Srbije" i SPC obnovljeno groblje "belih" Rusa doseljenih posle Oktobarske revolucije

PDF Štampa El. pošta
utorak, 31. maj 2016.

 RUSKO groblje u Kikindi, zbog nebrige društva, skoro zaboravljeno, od juče je i zvanično na urbanističkoj mapi ovog trada. U prisustvu mitropolita tobolskog i tjumenskog Dmitrija i vladike banatskog Nikanora, političkih predstavnika dveju država, brojnih meštana, ali i grupe turista iz Rusije, ovaj istorijski trenutak obeležen je otkrivanjem spomenika svima koji su upokojeni na tom mestu.

Obeležje, pred kojim je, u pomen mrtvima, juče održana liturgija, delo je, inače, mladih ruskih arhitekata Viktora Jupeleva i Jevgenija Masloveca, koji su za ovu priliku došli u Kikindu.

Dr Leonid Petrovič Rešetnikov, direktor Ruskog instituta za strateška istraživanja, u uvodnoj besedi na ovom memorijalnom skupu rekao je da je obnova grobova njegovim sunarodnicima ogroman plus i za Kikindu i za Srbiju u celosti, u očima ruskog naroda. Zahvalio mu se na lepim rečima predsednik Skupštine grada Kikinde dr Milovan Blažić, uz konstataciju da je i ovaj događaj potvrda neraskidive, prevenstveno duhovne, veze dva bratska naroda, koju, naglasio je, nikakve globalističke sile ne mogu raskinuti.

- Među počivšima su i kozaci, i generali, i lekari, i naučnici, i prosvetari, i pisci... Svi ti naši sunarodnici, bežeći od zla, našli su utočište u državi Srbiji, koju su, kao i, kasnije stvorenu, Jugoslaviju, doživljavali kao svoju drugu domovinu. Uvažavanje i ljubav bili su obostrani. Naša generacija dužna je da sačuva uspomenu na njih - istakao je dr Rešetnikov.

Iz guste šume i izniklo večno počivalište ruskih doseljenika

Uređenje večnog počivališta nekoliko stotina ruskih emigranata, na sever Banata pristiglih nakon krvavog građanskog rata u svojoj zemlji, i postavljanje prigodnog obeležja na ulazu u groblje, koje je odmah uz put prema selu Nakovo, kao i spomen-ploče na zgradu lokalne gimnazije, u kojoj su umni doseljenici sticali znanje i predavali, u saradnji s Gradom Kikinda, pokrenuo je i finansirao "Srpski kod". Veličanstvenu ideju da se od korova i zaborava otrgne ovo groblje, koju su u međuvremenu podržala nevladina srpsko-ruska udruženja, kao i novoosnovane partije sa sličnim, nacionalnim predznakom, besprekorno su, u veoma kratkom roku, realizovali kikindski komunalci. Javno preduzeće Kikinda ubuduće će brinuti o ovom groblju, na kojem je, inače, prigodno obeležje podignuto i za pripadnike Crvene armije izginule u borbama za oslobađanje naše zemlje od nacističke Nemačke.

ČIŠĆENjE TERENA

- MALO ko je od naših sugrađana znao da su na ovoj parceli, tu, odmah iza Železničkog pravoslavnog groblja, pod zapuštenom šumom i gustim šipražjem, zemni ostaci ruskih emigranata - objašnjava Miroslava Obadić, u kikindskom komunalnom preduzeću zadužena za informisanje. - Pažljivo se pristupilo raščišćavanju terena, da se grobovi ne oštete. A potom su, za nekoliko dana, počeli da se naziru obrisi skoro istovetnih kamenih spomenika.

(Večernje novosti)

KIKINDA - Spomenik posvećen ruskoj emigraciji koja je u Kikindu izbegla nakon Oktobarske revolucije otkriven je na obnovljenom ruskom groblju.

Velikom memorijalnom skupu prisustvovala je brojna ruska delegacija. Činili su je crkveni velikodostojnici, političari i potomci ruske emigracije koja je utočište pronašla u ovom gradu. Pored zvaničnika lokalne samouprave, sveštenika Eparhije banatske i brojnih Kikinđana, otkrivanju spomenika prisustvovao je i ambasador Belorusije Vladimir Čušev.

Podizanje spomenika finansirala je ruska fondacija Nasleđe uz podršku organizacije Naša Srbija, SPC i Mitropolije toboljske i tjumenske.

- Došli smo da obnovimo sećanje na Ruse koji su nakon boljševičkog terora morali da napuste svoju zemlju i dođu ovde. Toplo su primljeni, a Jugoslavija je za njih postala druga otadžbina - rekao je general Leonid Petrovič.

(Kurir)