Početna strana > Hronika > Jens Stoltenberg: Moramo da nastavimo da jačamo Ukrajinu kako bismo pokazali Putinu da neće dobiti ono što želi na bojnom polju. Rusija je propala jer je NATO veći i jači, a Kijev bliži članstvu Alijansi nego ikada pre
Hronika

Jens Stoltenberg: Moramo da nastavimo da jačamo Ukrajinu kako bismo pokazali Putinu da neće dobiti ono što želi na bojnom polju. Rusija je propala jer je NATO veći i jači, a Kijev bliži članstvu Alijansi nego ikada pre

PDF Štampa El. pošta
utorak, 12. mart 2024.

NATO mora da nastavi da podržava Kijev kako bi mogao da pregovara sa Moskvom o tome da postane nezavisna država, izjavio je u ponedeljak generalni sekretar NATO bloka Jens Stoltenberg.

Govoreći na ceremoniji prijema Švedske u NATO, Stoltenberg je ponovio stavove bloka o podršci Ukrajini u sukobu sa Rusijom, ali je odlučio da vrlo hipotetičke mirovne pregovore uokviri u smislu nezavisnosti i suvereniteta.

„Moramo da nastavimo da jačamo Ukrajinu kako bismo pokazali [ruskom] predsedniku [Vladimiru] Putinu da neće dobiti ono što želi na bojnom polju, već da mora da sedne i pregovara o rešenju gde je Ukrajina priznata i prevladava kao suverena, nezavisna nacija“, izjavio je Stoltenberg.

Prema norveškom političaru, Putinov cilj je bio „manje NATO-a i više kontrole nad susedima“ i „da uništi Ukrajinu kao suverenu državu“. Stoltenberg je insistirao da je Rusija propala jer je NATO „veći i jači“, a Ukrajina „bliža članstvu u NATO-u nego ikada ranije“.

On nije pojasnio kako se članstvo u NATO-u odnosi na nezavisnost i suverenitet.

Stoltenberg je rekao i da ulazak Švedske u NATO pokazuje da „niko ne može da zatvori“ otvorena vrata bloka, što predstavlja „put slobode i demokratije“.

Švedska i Finska su podnele zahtev za članstvo u bloku koji predvode SAD u maju 2022, navodeći ukrajinski sukob kao navodnu pretnju njihovoj bezbednosti. Finska je primljena u kratkom roku, ali je kandidatura Švedske odložena zbog prethodnih neslaganja sa Turskom, a zatim i Mađarskom.

Odluka Stokholma značila je odricanje od politike neutralnosti usvojene još 1814. godine, koja je Švedsku držala podalje od evropskih i svetskih ratova.

Rusija je više puta osuđivala širenje NATO-a na istok nakon Hladnog rata, tvrdeći da je prekršila i pismena i usmena obećanja data Moskvi u zamenu za omogućavanje ponovnog ujedinjenja Nemačke.

Putin je naveo otvorena nastojanja Ukrajine da se pridruži bloku kao jedan od razloga za pokretanje ruske vojne operacije u februaru 2022. Prema rečima ruskog predsednika, SAD i njihovi saveznici pokušavaju da pretvore Ukrajinu u svog antiruskog zastupnika još od puča u Kijevu 2014. On je postavio ciljeve Rusije kao obezbeđivanje neutralnosti Ukrajine, zajedno sa demilitarizacijom i „denacifikacijom“ Kijeva.

(RT)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner