Hrvatska organizuje proslavu „Oluje“ – U Kninu oko 100.000 ljudi

Dok je Srbija u žalosti i obeležava Dan sećanja na stradale i prognane Srbe usled agresije Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu, u Kninu se danas svečano obležava "Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja". Na centralnoj proslavi očekuje se oko 100.000 posetilaca, a najveća poseta će biti večeras, na koncertu Marka Perkovića Tompsona, koji na repertoaru ima isključivo pesme koje veličaju ustaštvo.

Kako prenosi Hina, u Knin od ranog jutra pristižu kolone građana iz svih delova Hrvatske, ali i inostranstva. Organizovano stižu autobusi sa područja Dalmacije, Slavonije, Istre i Kvarnera, Zagorja.

Tu su i hrvatski iseljenici iz Australije, Nemačke, Austrije i drugih država. Ljudi kupuju zastave i majice s oznakama "Oluje", pevaju se pesme...

Centralna svečanost je započela današnjom budnicom (pevanje patriotskih pesama namenjenih buđenju nacionalnih osećaja) ulicama Knina u osam sati, u čemu je učestvovao Orkestar Oružanih snaga, prenosi hrvatski protal Index.

U Kninu se od jutros nalazi i htvatski državni vrh, a podizanju hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi tokom pre podneva prisustvovali su predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsednik Vlade u tehničkom mandatu Tihomir Orešković i predsednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.

Državnu zastavu podignuli su branitelji Violeta Grdić iz Vukovara i Ante Marević iz Metkovića. Pročitana su imena 174 poginula i dva nestala u "Oluji".

Crkvena zvona u Kninu oglasila su se zvonjavom u 9 sati i 43 minute označivši tačno vreme kada su na današnji dan pre 21. godinu hrvatske oslobodilačke snage ušle u Knin čime je bila završena vojno-policijska akcija "Oluja".

Nakon  podizanja  hrvatske zastave kninsku je tvrđavu u brišućem letu preletela tri aviona MIG 21, a zatim je ispaljen 21 plotun u znak  21. godišnjice "Oluje."

Počasne vojne jedinice koje su bile postrojene na kninskoj tvrđavi, nakon svečanosti podizanja državne zastave s tvrđave krenule u mimohod u središte Knina. U tome učestvuju pripadnici Oružanih snaga RH, policije, branitelsjkih udruženja i državni zvaničnici.

U Kninu se danas nalazi i odlazeći ministar kulture Zlatko Hasanbegović, koji se nedavno na otkrivanju spomenika teroriste Bire Barešića, u Dragama kod Benkovca, slikao sa zastavom na kojoj je bilo istaknuto veliko slovo "U".

Danas je, međutim, iz Knina danas poručio da "ustaški simboli nigde nisu dobrodošli", te savetovao mladima poručio da ne koriste bilo koje simbole propalih režima i ideologija. Više o tome pročitajte OVDE.

Lider HDZ: Olujom okončana agresija velikosrpskog projekta

U Kninu je danas i predsednik HDZ Andrej Plenković.

- Za mene i sve hrvatske građane "Oluja" je najveći događaj koji je zauvek okončao agresiju velikosrpskog Miloševićevog projekta - poručio je on iz Knina.

Kako je rekao, "zahvaljujući tome oslobođene su tri četvrtine hrvatske teritorije i zato se u svakom trenutku mora odati počast onima koji su oslobodili Hrvatsku i usaditi mladim generacijama vrednosti na kojima je stvorena Republika Hrvatska".

Centralno slavlje u Hrvatskoj biće začinjeno koncertom Marka Perkovića Tompsona, koji na repertoaru ima isključivo pesme koje veličaju ustaštvo.

Tompson je prošle godine, na 20. godišnjicu "Oluje" prvi put pevao na proslavi u Kninu, a on će, kako je najavljeno, zabavljati građane i nakon 23 sata kada se završava koncert na kojem će nastupiti i razni drugi izvođači i koji će direktno prenositi HRT.

Istovremeno će biti organizovana i teleton akcija prikupljanja sredstava za obnovu vukovarskog vodotornja, u kojoj će učestvovati generali, ratni zapovednici HV, ljudi iz državnog vrha, sportisti...

Knin -- Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović je sa svečanog obeležavanja 21. godišnje Oluje poručila da je Hrvatska stvorena pobedom hrvatskog naroda.

Ona je navela da je Hrvatska stvorena voljom naroda izraženom na referendumu 1991, a vojnu operaciju “Oluja“ je nazvala "briljantnom i etički čistom".

Dobar deo obraćanja na svečanosti u Kninu, Grabar Kitarović je posvetila odnosima Srbije i Hrvatske.

Osvrnuvši se na aktuelna događanja na relaciji Beograd - Zagreb, te, kako je rekla, onima koji Hrvatsku nazivaju slučajnom državom", a koji su ovih dana išli i korak dalje i nazvali je "udbaškom strukturom" poručuje:

"Moderna Hrvatska država stvorena je voljom hrvatskog naroda i voljom izraženom na referendumom 1990. i veličanstvenom pobedom hrvatskih branitelja u Oluji koju ovde danas slavimo".

Istakavši da je godišnjica Oluje Dan pobede, slobode i mira za Hrvatsku, Grabar Kitarović je rekla da sve to morali izvojevati u ratu, braneći zemlju od unitarističkog jugoslovenstva i četništva koji su počinili strašna zla širom Hrvatske i BiH.

"Želim i ovom prilikom reći da poštujemo svaku žrtvu, jer svaki život je jednako vredan, ali se isto tako mora znati da je Oluja bila politički opravdana, etički čista, vojnički briljantno izvedena oslobodilačka i časna pobeda za pravilan cilj", rekla je Kitarović.

Uz poseban pijetet iskazan prvom predsedniku i poglavniku Franji Tuđmanu, Kitarović je rekla da je Hrvatska je Olujom dokazala svoju odlučnost da bude slobodna država, ali i sposobnost da bude suverena.

Nismo, kazala je dopustili da budemo potčinjeni iako je to velikosrpskom agresijom pokušana, a hrvatska državna politika nije dozvolila osvetnički čin, već izražavala spremnost na pomirenje i oprost.

Ukazujući na, kako je rekla, ogromne benefite od Oluje, Kitarović je rekla da je ta akcija imala i veliko međunarodno značenje, jer je sprečila genocid kakav su "u Srebrenici učinile snage VRS".

Hrvatska i hrvatski narod znali su prostiti, ispunjena su opšta i manjinska prava te omogućen povratak svima koji su se želeli vratiti. To je etika pobednika i mira.

"Nećemo prihvatiti zanemarivanje presuda medunarodnih sudova titi negirati pobede", rekla je Kitarović.

Dodala je da hrvatski narod ne zaboravlja da su u oslobadanju zemlje učestvovali i brojni Srbi, koji su Hrvatsku videli kao svoju domovinu.

"Ulazak Srbije u Europsku uniju interes je i Hrvatske i Srbije. Želimo da verujemo da smo naporima u proteklim mesecima napravili pomak u medunarodnim odnosima", kazala je Kitarović.

Svesni smo, rekla je, da srpska nacionalna manjina suocava s razlicitim problemima, pre svega socijalnim i pre svega u najnerazvijenim delovima zemlje

Istakla je da u Hrvatskoj, međutim, ne sme biti građana drugog reda, ni Hrvata ni Srba. "Ne želimo jaku Hrvatsku samo u velikim gradovima. Ne želimo da ljudi samo žive u Hrvatskoj, nego da žive Hrvatsku kao svoju domovinu. Hrvatska nije i ne sme biti privremena i povremena domovina", kazala je Grabar Kitarović.

Svi se, kazala je, moramo okrenuti budućnosti kako u Hrvatskoj tako i u odnosima sa zemljama bivše države.

Ona je obećala podršku Srbiji za ulazak u EU, te dodala da želi da veruje i da ceni da su hrvatskoj manjini u Srbiji obezbeđena njena legitimna nacionalna prava.

Hrvatska je u tom smislu, smatra ona, učinila više nego iskorak, ali i primetila da uvek mesta za napredak.

Grabar Kitarović je poručila i da je Oluja velika poruka za budućnost, poruka da je za uspeh potrebno imati odlučno državno vođstvo, jasan cilj.

Oluja je, kazala je, i oruka koliko je važno imati dobru i dobro opremljenu vojsku iako Hrvatska nije ugrožena kao članica NATO, jer može računati na solidarnost.

"No mi moramo biti sposobni i spremni za svako moguće ugrožavanje i odbranu", poručila je Grabar Kitarović koja je komandat Oružanih snaga Hrvatske.

 Šta slave Hrvati: Proterano 280.000 Srba, poginulo skoro 2.000

Tokom hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja", poginulo je skoro 2.000 i proterano 280.000 Srba. "Oluja" je do danas ostala zločin bez kazne, u kojem su žrtve bile civili, stari i nemoćni, deca...

Gotovo polovina od ukupno 1.852 osobe koje su poginule i nestale u "Oluji" bila je starija od 60 godina. Njih 1.058 bili su civili. Uništeno je 25.000 kuća, na hiljade radnji, trgovina...

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, u UN-ovom sektoru "Jug", koji je obuhvatao područje od Korenice do Zadarske i Šibensko-kninske županije, tokom "Oluje" ubijeno je najmanje 410 civila, koji nisu pružali otpor.

Na tom području nema sela u kojem nije ubijen ili nestao neki civil. Samo u Komiću kod Korenice ubijeno je devet civila, od kojih je najstarija Sava Lavrnić (92), a najmlađi njen sin Petar (65).

U najtežem zločinu "Oluje", kada su hrvatski "migovi" 7. avgusta bombardovali kolonu srpskih izbeglica na Petrovačkoj cesti, u dva minuta ubijeno je devetoro civila, a među njima četvoro dece stare od šest do 13 godina.

Hrvatski avioni kobnog dana najpre su u niskom letu i relativno sporo preleteli kolonu civila, bez ijednog pripadnika vojnih jedinica, koju su činili automobili, traktori i konjske zaprege, napravili polukrug iznad brda Ključ i u povratku ih granatirali. Nesrećni ljudi bombardovani su poslednjeg dana "Oluje", kada više nije bilo nikakve realne pretnje za hrvatske jedinice, i to duboko na teritoriji BiH.

(Blic, Indeks.hr)