Hronika | |||
Haški tribunal: Teškoće tužilaštva sa svedocima protiv Ramuša Haradinaja |
![]() |
![]() |
![]() |
utorak, 07. decembar 2010. | |
To piše u danas objavljenom podnesku kojim se Tužilaštvo u Hagu usprotivilo zahtevu Haradinaja da bude privremeno oslobođen iz sudskog pritvora tokom predstojeće novogodišnje pauze. „Od kada je naloženo ponovno suđenje, tužilaštvo je naišlo na teškoće u ubeđivanju svedoka, na Kosovu i van njega, da svedoče”, naglašava se u dokumentu, uz ocenu da je položaj svedoka „izuzetno osetljiv”. Privremeno oslobađanje Haradinaja samo bi, po tužiocima, pojačalo i do sada raširenu atmosferu uznemiravanja svedoka i moglo bi uticati na njih da se ne pojave pred Tribunalom, tvrdi optužba. Integritet i verodostojnost ponovljenog suđenja bili bi, po tužiocima, ugroženi ukoliko bi se Haradinaj našao na slobodi, makar i na ograničeno vreme, a naročito u osetljivom trenutku uoči ili posle parlamentarnih izbora na Kosovu, zakazanih za 12. decembar. Haradinaj je krajem novembra zatražio od Tribunala da ga tokom predstojeće praznične pauze privremeno pusti iz pritvora u kojem čeka ponovno suđenje po optužnici za zločine na Kosovu 1998. Kao razlog za privremeno oslobađanje, Haradinaj navodi da mu je supruga trudna i da bi trebalo da se porodi sredinom januara. Pored toga, kako piše u zahtevu, on bi želeo da vidi svoje dvoje dece. Haradinaj, koji je lider Alijanse za budućnost Kosova, nije tražio dozvolu sudija da se javno bavi politikom, ako bude privremeno oslobođen. U pritvoru u Sheveningenu, Haradinaj je od 20. jula, kada ga je u Prištini uhapsio Euleks. Tribunal je u septembru odbio da Haradinaja pusti na slobodu do početka novog suđenja, ocenjujući da bi imalo loš uticaj na spremnost svedoka da se pojave pred Tribunalom, s obzirom da na Kosovu „preovlađuje atmosfera zastrašivanja svedoka”. Usvajajući žalbu tužilaštva na prvostepenu presudu, izrečenu u aprilu 2008, apelaciono veće Tribunala naložilo je 21. jula da suđenje Haradinaju i saoptuženima Idrizu Baljaju i Ljahu Brahimaju bude ponovljeno po šest od 37 tačaka prvobitne optužnice koje se odnose na zločine nad pritvorenicima u zarobljeničkom logoru OVK u selu Jablanica kod Dečana od marta do septembra 1998. Prvostepenom presudom, Haradinaj i drugooptuzeni Baljaj bili su oslobođeni krivice, a trećeoptuženi Brahimaj osuden je na sest godina zatvora zbog okrutnog postupanja prema zarobljenicima u jablaničkom logoru. Ponavljanje suđenja naloženo je zbog toga što na prvom procesu nisu bila saslušana dva ključna svedoka protiv optuženih, koji su odbili da svedoče zato što su bili „uznemiravani” i „zastrašeni”. Na zastrašivanje i uznemiravanje svedoka na Kosovu, ukazalo je i sudsko veće u prvostepenoj presudi u kojoj je naznačeno i da su počinjeni zločini nad nealbancima i Albancima koje je OVK smatrala nelojalnim, ali ne i da je dokazana krivica Haradinaja i Baljaja. Novom optužnicom, Haradinaju, Baljaju i Brahimaju se u šest tačaka na teret stavljaju ubistva, okrutno postupanje i nehumani postupci, kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Haradinaj je, po optužnici, 1998-99 bio vođa OVK u okolini Dečana, Baljaj je komandovao specijalnom jedinicom „Crni orlovi', a Brahimaj je član glavnog štaba OVK i zapovednik pritvora za zarobljenike OVK. Prvo suđenje Haradinaju i saoptuženima je počelo 5. marta 2007, a prvostepena presuda izrečena je 3. aprila 2008. Tužioci su pred sudsko veće tokom procesa izvelo 81 svedoka, a dvojica su odbila da svedoče uprkos obavezujućem nalogu suda. Haradinaj se dobrovoljno predao Tribunalu 9. marta 2005. neposredno pošto je podneo ostavku na dužnost premijera Kosova. Istog dana u Hag su iz Prištine prebačeni i Baljaj i Brahimaj. U prvom pojavljivanju pred sudijama, sva trojica su odbacila krivicu. Tribunal je na privremenu slobodu do početka suđenja, Haradinaja pustio 9. juna 2005., a kasnije mu je, na zahtev odbrane i uprkos protivljenju tužilaštva, dozvolio da u ograničenoj meri javno nastupa na Kosovu kao lider Alijanse za budućnost Kosova. (Beta) |