Početna strana > Hronika > Hajnc Vilhelm: 5. oktobar je bio prekretnica u srpskoj istoriji, Srbija će u narednih 15 godina sigurno ući u Evropsku uniju
Hronika

Hajnc Vilhelm: 5. oktobar je bio prekretnica u srpskoj istoriji, Srbija će u narednih 15 godina sigurno ući u Evropsku uniju

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 21. jun 2015.

Povodom 15 godina nemačko-srpske razvojne saradnje danas je organizovana svečanost i treća Floating konferencija na brodu MS Delta star, koji će ploviti od Smedereva do Beograda.

Godišnjica se obeležava u organizaciji Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju - GIZ i Ambasade Nemačke u Srbiji.

Na konferenciji učestvuje i nemački ambasador Hajnc Vilhelm.

 - Peti oktobar 2000. godine je bio prekretnica u srpskoj istoriji i od tada počinje naša saradnja na raznim projektima iz više oblasti. Nismo tu da pričamo sta treba da radite, već da vam predložimo projekte koji mogu biti korisni da ih zajedno sprovedemo. Nemačka je za 15 godina u Srbiju uložila 1,6 milijardi evra u razvojnu pomoć, naravno većina tog novca su krediti koji moraju biti vraćeni - rekao je Hajnc Vilhem, ambasador Nemačke u Srbiji.

On je dodao da je saradnja sa Srbijom veoma važna.

- Srbija je naša najveća investicija i najviše novca ulažemo u nju. Ovo jeste mala zemlja ali nam je veoma važna - rekao je on.

Dunav plutajućoj konferenciji prisustvuje i Kori Udovički koja kaže da je rađe došla na "radni deo konferencije" na kom se priča o problemima i projektima nego samo svečanosti.

- Nemačka pomoć je daleko prisutnija nego što se to zna. Naš cilj je da se više ugledamo na Nemačku jer kao država imamo mnogo da naučimo od njih. Pre svega to kako da privreda, država i radnici zajedno sarađuju i dogovaraju se kako da najbolje iskoriste i ulažu ograničene resurse - kaže Udovički i dodaje da se nada da će Nemačka u Srbiju ulagati barem narednih 5 do 10 godina.

Vilhem je dodao i da najveći problem u saradnji ove dve zemlje predstavlja usaglašavanje između vlade i donatora.

- Često projekat ne uspe jer je teško usaglašavanje između vlade i donora. To nam je proteklih godina bila slabija tačka, ali na njoj se sve više radi. Ipak, mnogo toga smo postigli u oblasti infrastukture, a sada moramo da se pobrinemo za zaštitu Dunava u koji se i dalje ispušta velika količina otpadnih voda - rekao je ambasador.

Udovički je na to odgovorila da ona nije upoznata sa problemima usaglašavanja vlade i donora, ali i da svi oni moraju da nauče da projekte planiraju dve godine unapred.

- Bliska, fleksibilna, brza i pomoć usmerena na oporavak privrede. To je pomoć koja je Srbiji potrebna - objasnila je Udovički.

Učesnici panela složili su se da je ekološki razvoj i pomoć Srbiji ka Evropskoj uniji sada najbitniji projekat Nemačke u Srbiji.

- Srbija će u narednih 15 godina sigurno biti deo EU i naša razvojna pomoc joj neće još dugo biti potrebna - rekao je ambasador.

(Blic)

"Nemačka najveći bilateralni donator Srbiji"

Nemački ambasador u Srbiji Hajnc Vilhelm izjavio je danas da je od 2000. godine Nemačka najveći bilateralni i multilateralni donator Srbiji.

On je na prijemu povodom 15 godina nemačko-srpske razvojne saradnje na brodu MS Delta star rekao da nemačke donacije nisu toliko vidljive kao na primer Japanske, navodeći primer japanskih autobusa kao donacije Beogradu koji su vidljivi na svakom koraku, dodajući da to ne znači da pomoć Nemačke Srbiji nije velika.

On je precizirao da Nemačka pruža razvojnu pomoć Srbiji ''diskretno'' i u velikom obimu, navodeći primer izgradnje vodovoda i snabdevanja brojnih lokalnih samouprava pijaćom vodom.

''Mi smo najveći bilateralni donator, a istovremeno smo prisutni i kao multilateralni donator, jer je naš udeo u pomoći Evropske unije koja stiže u Srbiju veoma veliki'', rekao je Vilhelm.

On je podsetio da je nemačko - srpska saradnja počela 2000. godine i da su Nemci uložili više od 1,6 milijardi evra u Srbiju.

Rukovodilac odeljenja za razvoj u ambasadi Nemačke Jirgen Smit je rekao da nemački projekti imaju veliko dejstvo u Srbiji i, takođe, ukazao da oni nisu toliko uočljivi kao što zaslužuju da budu.

On je naveo da Nemačka ima partnerski odnos sa Srbijom prilikom sprovođenja njenih projekata.

''Mi ne kažemo Srbiji šta treba da radi, već nam ona predlaže interesantne projekte'', rekao je Smit.

On je naveo nekoliko projekata koji su u Srbiji realizovani zahvaljujući nemačkoj razvojnoj pomoći, a neki od njih su osnivanje 150 kancelarija za mlade, razni projekti vodosnabdevanja u lokalnim samoupravama...

Ističući da je u Srbiji organizovan i pilot projekat uvođenja modela dualnog obrazovanja koji se u Nemačkoj dobro pokazao, on je istakao da se taj projekat i u Srbiji pokazao kao pozitivan.

On je naveo i da je Nemačka spremna da prenese u većoj meri projekat dualnog obrazovanja.

Takođe, ukazao je da se Nemačka angažovala u uvođenju bio tržišta u Srbiju koji doprinosi održivom privrednom razvoju.

"Srbija konstruktivan igrač u regionu"

''Srbija je danas veoma konstruktivan igrač u regionu. Ima dobre odnose sa svim susedima, pregovori sa Kosovom su u toku te smatram da ako pogledate Srbiju danas i uporedite je sa zemljom u koju sam došao pre tri godine, to je ogroman napredak'', rekao je Vilhelm Tanjugu.

On je dodao da u narednom periodu slede veoma važni, a moguće i krucijalni, dani za Srbiju.

U tom smislu, nemački ambasador je ocenio da je odluka premijera Aleksandra Vučića da ode u Srebrenicu, kako bi odao počast žrtvama, dobra, ali isto tako i dodao da se nada da će pregovori u Briselu doneti rezultate.

On je podsetio da dosta toga iz Briselskog sporazuma još nije implementirano i istakao da je važno da to bude uskoro učinjeno, jer će onda Nemačka biti u mogućnosti da se saglasi da se otvore poglavlja u pregovorima Srbije sa EU.

Vilhelm je rekao i da najava dolaska nemačke kancelarke Angele Merkel predstavlja priznanje pozitivne uloge koju Srbija danas ima.

Nemački ambasador je poručio da je veoma tužan što uskoro napušta Srbiju dodajući da će sa sobom poneti mnogo lepih uspomena i da je stekao mnogo prijatelja.

''Nedostajaće mi Srbija, srpski narod, Beograd, koji je divan grad'', rekao je Vilhelm poručivši da će se vratiti.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner