Početna strana > Hronika > Žalbeno veće Haškog tribunala delimično ukinulo oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju i osudilo ga na 10 godina zatvora zbog "podstrekivanja i progona nesrpskog stanovništva u Vojvodini"; pošto je u Hagu proveo više od 10 godina, ostaje na slobodi
Hronika

Žalbeno veće Haškog tribunala delimično ukinulo oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju i osudilo ga na 10 godina zatvora zbog "podstrekivanja i progona nesrpskog stanovništva u Vojvodini"; pošto je u Hagu proveo više od 10 godina, ostaje na slobodi

PDF Štampa El. pošta
sreda, 11. april 2018.

Žalbeno veće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za krivične tribunale, usvojivši delimično zahtev tužilaštva, osudilo je lidera radikala Vojislava Šešelja na deset godina zatvora.

14.30 - Apelaciono veće je delimično prihvatilo zahtev tužilaštva i osudilo Vojsilava Šešelja na deset godina zatvora.

14.20 - Apelaciono veće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za krivične tribunale utvrdilo da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata u koji je bio uključen Vojislav Šešelj.

14.05 - Predsedavajući Apelacionog veća, sudija Teodor Meron čita sažetak optužnice i oslobađajuće presude u prvostepenom postupku protiv Vojislava Šešelja.

14.00 – Počelo izricanje drugostepene presude Šešelju.

 

Žalbeno veće Mehanizma, koji je nastavio rad Haškog tribunala zatvorenog u novembru prošle godine, može prvostepenu presudu da potvrdi, da je preinači ili da naloži novo suđenje.

Vojislav Šešelj je ranije najavio da neće ići u Hag na izricanje drugostepene odluke.

Prvostepenom presudom sudsko veće Haškog tribunala, na čelu sa sudijom Žan Klod Antoanetijem, 31. marta 2016. oslobodilo je Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koja ga tereti da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba, kao i proterivanje Hrvata iz Vojvodine.

Na tu presudu žalilo se Haško tužilaštvo, a Šešelj je podneo pisani odgovor na žalbu.

Sudsko veće Haškog tribunala je 31. marta 2016. godine oslobodilo Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koja ga je teretila za udruženi zločinački poduhvat, zločine protiv čovečnosti, ubistva, kršenja običaja rata, govor mržnje, deportaciju i druge zločine protiv Hrvata i muslimana u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

Tužilaštvo se žalilo i tražilo kaznu od 28 godina zatvora ili ponavljanje suđenja.

Sudsko veće, kojim predsedava sudija Teodor Meron, može da prihvati predlog tužilaštva, da odredi drugačiju kaznu ili potvrdi prvobitnu oslobađajuću presudu da nije kriv.

Za šta je sve Šešelj oslobođen prvostepenom presudom

Oslobađajuća presuda Šešelju po svim tačkama optužnice, doneta 31. marta 2016. godine izgleda ovako (NAPOMENA: optužnica je sa 14 svedena na 9 tačaka, ali je numeracija ostala pređašnja): Opširnije obrazloženje o svim tačkama optužnice možete pročitati OVDE.

Tačka 1: progoni, kao zločin protiv čovečnost – nije kriv

Tačka 4: ubistvo, kao povreda zakona ratovanja - nije kriv

Tačka 8: mučenje, kao povreda zakona ratovanja – nije kriv

Tačka 9: okrutno postupanje prema civilima, kao povreda zakona ratovanja – nije kriv

Tačka 10: proterivanje, kao zločin protiv čovečnosti – nije kriv

Tačka 11: prisilno premeštanje, kao zločin protiv čovečnosti - nije kriv

Tačka 12: razaranje sela i gradova, kao kršenje pravila ratovanja - nije kriv

Tačka 13: razaranje religijskih objekata, kao kršenje pravila ratovanja - nije kriv

Tačka 14: pljačka, kao kršenje pravila ratovanja - nije kriv

Tužilaštvo "traljavo" odradilo posao

Sudija Antoneti, koji je izrekao oslobađajuću presudi, u obrazloženju je rekao da je tužilaštvo "traljavo i neubedljivo" odradilo svoj posao, da nije prikupilo dokaze i da su imali mnoge omaške i izmišljanja.

On je rekao da su Šešeljevi zapaljivi govori bili namenjeni podizanju morala vojnika, ali da reči ne ubijaju.

Šešelj se dobrovoljno predao Hagu u februaru 2003. godine, a pušten je posle 11 i po godina provedenih u pritvoru, u novembru 2014. godine.

Anetoaneti i Mandiaje Niang uz suprotno mišljenje sudije Flavije Latanci, zaključila je u martu 2016. da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet tačaka optužnice.

Sudija Latanci je bila suprotnog mišljenja po osam tačaka optužnice, dok je po jednoj tački Šešelj oslobodjen jednoglasno.

Šešelj: Ne interesuje me presuda

Šešelj je rekao za "Večernje novosti" da će ovo izricanje drugostepene presude prespavati.

Lider SRS je i pre dve godine, uoči izricanja prvostepene presude govorio da ga to "ne interesuje i da dobrovoljno tamo neće ići".

- To mene ne interesuje, ja sam Haški tribunal ubedljivo pobedio. Posle 12 godina tamnice, izbacili su me bukvalno iz ševeningenskog zatvora - rekao je Šešelj tada u izjavi Tanjugu.

On je istakao da ga presude Haškog tribunala ne interesuju, kao ni zakazivanja, izricanja niti bilo šta drugo.

Na pitanje da li očekuje da ga predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ukoliko oslobađajuća presuda danas bude preinačena, izruči Hagu, Šešelj je za "Politiku" rekao:

- Do sada nije hteo, a da li će hteti ubuduće, to treba njega pitati.

Hag ga ne interesuje, navodi on za "Pink", ni ako bude naloženo novo suđenje.

- Ako me uhapse, sprovedu ovaj sudski postupak pa me isporuče šta ću onda, isporuče me, odnesu na aerodrom. Ja tu ne mogu ništa. Ja sam čovek protiv nasilja - rekao je lider SRS.

On je ukazao da ne može biti isporučen bez sudskog postupka pred sudom u Srbiji i naglasio da su njegova osnovna ljudska prava po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prekršena.

- Nisu mi sudili u razumnom roku i nemaju više šta da traže sa mnom. Ja sam im oduzeo pravo da o meni raspravljaju - poručio je Šešelj.

Veze sa "zemuncima"

Vojislav Šešelj se predao pred ubistvo premijera Zorana Đinđića najavljujući "krvave obračune". Bio je osumnjičen za saradnju sa zloglasnim zemunskim klanom, ali postupak protiv njega nije vođen jer se našao u Hagu. Svedoci saradnici su navodili da je imao veoma česte kontakte sa vođom klana Dušanom Spasojevićem, što je Šešelj potvrdio.

Međutim, svedoci saradnici su navodili i da su pripadnici klana bili angažovani da se fizički obračunavaju sa demonstrantima protiv radikala u Zemunu i kao i da su spalili štampariju koja je štampala publikacije protiv Šešelja i njegove stranke. Svedoci su govorili i da je Šešelj od "zemunaca" dobijao novac za političke kampanje kao i da mu je Spasojević poklonio džip. Ubijeni svedok saradnik Zoran Vukojević svedočio je i da je Šešelj od Spasojevića tražio da ubije premijera Đinđića. Takođe, Spasojević i Mile Luković Kum otkupili su veoma povoljno placeve i započeli gradnju zdanja u Šilerovoj ulici dok su Šešelj i SRS devedesetih držali vlast u Zemunu.

(RTS – Blic - Agencije)

Videti još:

Reakcije na presudu Vojislavu Šešelju: Majke Srebrenice delimično zadovoljne; žene u crnom pozdravile odluku suda; Tomislav Žigmanov: Deo pravde je namiren

Vojislav Šešelj: Presuda Haga protiv mene je protivpravna, preduzeću mere protiv nje; veoma sam ponosan na sve pripisane mi ratne zločine i zločine protiv čovečnosti i opet bih ih ponovio

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner