Hronika | |||
Glas Rusije: Štafetne palice Avganistana – šta dalje? |
četvrtak, 02. oktobar 2014. | |
Ovih dana desila su se u najmanju ruku tri važna događaja koji se direktno ili indirektno tiču daljeg razvoja situacije u Avganistanu. 29. septembra, posle dugotrajne konfrontacije oko rezultata predsedničkih izbora, na dužnost šefa države zvanično je stupio Ašraf Gani Ahmadzaj. A već narednog dana, 30. septembra, održano je potpisivanje bilateralnog ugovora o bezbednosti između Kabula i Vašingtona, koji je dao zeleno svetlo budućoj misiji SAD i NATO-a posle odlaska snaga ISAF. Konačno, prvog oktobra na dužnost je stupio novi generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg, bivši premijer Norveške. Ali predaja svih tih štafetnih palica u Avganistanu i ne samo tamo, dešava se, kako ističu eksperti, u nimalo jednostavnoj sitauciji. Što se tiče zvaničog proglašenja novog predsednika Avganistana, čemu je prethodio skoro šestomesečni izborni maraton, uzajamnih sporova i pretenzija između Ašfara Ganija i njegovog konkurenta, bivšeg ministra inostranih poslova republike Abdule Abdule, ne može se govoriti o smanjenju zaoštrenosti unutarpolitičke situacije u zemlji. Teško da će tome pomoći i uvođenje nove dužnosti ne predviđene ustavom, specijalno za Abdulu – Glavnog izvršnog lica. Već na dan inauguracije novog predsednika terorista-samoubica je aktivirao bombu u blizini prestoničkog aerodroma usled čega su poginula četiri vojnika, a tri civila su ranjena. A dan posle potpisivanja sporazuma između SAD i Avganistana, dvojica terorista samoubica su aktivirali eksploziv u Kabulu pored autobusa koji su prevozili vojnike. Prema podacima lokalnih medija, sedam ljudi je poginulo, a 18 ranjeno. Potpisovanje pomenutog sporazuma, kako se govorilo ranije, predaja je još jedne vojno-političke štafete u Avganistanu. Posle završetka krajem ove godine misije Međunarodnih snaga za podršku bezbednosti u Avganistanu – ISAF, što označava potpuno povlačenje stranog vojnog kontigenta u zemlji, tamo treba da počne nova misija, ovog puta školska. Ona je dobila zvučan naziv na američki način – Odlučna podrška. Njenu osnovu činiće američki kontigent od 10 hiljada vojnika i oficira. Zeleno svetlo za njihovo prisustvo daje sporazum potpisan 30. septembra čija je najvažnija tačka nemogućnost suđenja pripadnicima „dži aj“ u Avganistanu. Vojnici Nemačke i Italije složili su se da se pridruže Amerikancima. Ukupno u Avganistanu posle povlačenja trupa ostaće oko 12500 stranih vojnika. Prema mišljenju niza međunarodnih eksperata, svako, čak ograničeno vojno prisustvo stranaca na avganistanskoj teritoriji, čak i bez vođenja bojevih dejstava, samo po sebi je stalni iritirajući faktor za većinu Avganistanaca. Talibani su već izjavili da se kategorički ne slažu sa bilateralnim dogovorom između Kabula i Vašingtona. U svojoj izjavi oni su ga nazvali „zloslutna zavera“, uz čiju pomoć SAD, kao što je rečeno u dokumentu, žele da kontrolišu Avganistan. I u poslednje vreme, prema saopštenjima medija, teroristi Talibana su pokrenuli široku ofanzivu kako u južnim, tako i u severnim provincijama. Šta više, predtavnici avganistanske službe bezbednosti saopštili su već i da su na teritoriju zemlje pronikli teroristi Islamske države. Takvo teško nasleđe prima ovih dana bivši norveški premijer Jens Stoltenberg, koji je od 1. oktobra zauzeo dužnost generalnog sekretara NATO-a. Novi generalni sekretar je već izjavio da će njegov prioritet biti rešavanje krize u Ukrajini. Tamo, navodno, kako je on rekao, primenjuje se vojna sila radi promene granica. Naravno, ukrajinska tema teško da će baciti u senku predstojeći problem Avganistana. Tim pre što će on morati da se rešava uzimajući u obzir interese Rusije u Centralnoj Aziji. Što se tiče odnosa sa Moskvom, Kremlj je ranije u principu nazivao Stoltenberga ozbiljnim i odgovornim političarem. Ali ipak eksperti su oprezni u ocenama. Govoreći na sednici Generalne skupštine UN, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je nazvao operaciju SAD u Avganistanu neuspehom. Zanimljivo je kako će američki vojnici tamo delovati sada, dobivši kart-blanš za bilo kakva dejstva? (Oleg Severin - Glas Rusije) |