Početna strana > Hronika > DŽejms Ker-Lindzi: Neslaganje SAD i EU oko Kosova
Hronika

DŽejms Ker-Lindzi: Neslaganje SAD i EU oko Kosova

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 17. januar 2011.

Stručnjak za jugoistočnu Evropu DŽejms Ker-Lindzi smatra da je Evropljanima stalo da Kosovo izraste u demokratsku državu, dok je za SAD najvažnija stabilnost.

Prošlo je mesec dana otkako je poslanik u Savetu Evrope Dik Marti objavio izveštaj sa teškim optužbam na račun kosovskog premijera u ostavci Hašima Tačija i Oslobodilačke vojske Kosova, dovodeći ih u vezu sa trgovinom ljudskim organima otetih Srba i Albanaca na Kosovu, 1999. godine.

Posle prvih, oštrih reakcija, posebno zapadne štampe, koja je pisala o Kosovu kao o kriminalnoj državi, te Tačijevih demantija i pretnji sudskom tužbom protiv švajcarskog diplomate, duhovi su se donekle smirili.

Dik Marti će, kako je predviđeno, 25. januara predstaviti svoj izveštaj poslanicima Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, koji će se o njemu izjasniti i, eventualno, predložiti pokretanje pune istrage.

Postoje i nagoveštaji da bi Evropski parlament mogao da imenuje specijalnog izvestioca u vezi sa optužbama za trgovinu ljudskim organima na Kosovu.

DŽejms Ker-Lindzi, iz Evropskog instituta pri londonskom univerzitetu LSE, kaže za BBC da je u proteklih mesec dana preovladao stav da su Martijeve optužbe toliko ozbiljne, da treba da budu potkrepljene dokazima, odnosno istragom.

Između demokratije i stabilnosti

Sagovornik BBC-ja uočava razliku u načinu na koji su na Martijev izveštaj reagovale SAD i EU - vodeće zapadne zemlje su od početka horski ponavljale da Kosovu treba dati nezavisnost, jer je to preduslov za stabilnost:

"Niko, međutim, nije hteo javno da prizna da su najveća opasnost po stabilnost zapravo bile pretnje kosovskih Albanaca da će se vratiti nasilju ako ne dobiju nezavisnost. Dugo se smatralo da je Hašim Tači od ključnog značaja za sprečavanje takve pobune. Sada su, međutim, Evropljani počeli da se priklanjaju stavu da Priština mora da počne da ispunjava one standarde na kojima se insistiralo pre nezavisnosti. Američki interesi na Kosovu razlikuju se od evropskih - Evropljanima je stvarno važno da Kosovo izraste u demokratsku državu koja poštuje ljudska prava, dok Vašington i dalje insistira na stabilnosti."

Ker-Lindzi kaže da je za Srbiju najbolje da ćuti i da pusti Dika Martija i druge međunarodne instance da insistiranjem na istrazi o optužbama protiv Tačija, dodatno oslabe poziciju Kosova pred početak najavljenih razgovora Beograda i Prištine.

Raspoloženje među Evropljanima se, po njegovom mišljenju, promenilo i to će omogućiti Beogradu da lakše dobije ustupke u pitanjima kao što su sever Kosova, prava srpske zajednice i status manastira:

"Svi su se spremali za početak pregovora, uz nadu da bi to moglo da unese malo dobre volje u odnose Beograda i Prištine, a potom bi se pokrenula, da ih tako nazovem, statusna pitanja, a ne pregovori o samom statusu Kosova. Drugim rečima, suština pregovora bilo bi pitanje koju je cenu Priština spremna da plati da Beograd prizna Kosovo ili barem dozvoli drugim zemljama da ga priznaju. No, posle Martijevog izveštaja i problematičnih izbora na Kosovu, glavno je pitanje da li će i kada ti razgovori uopšte početi."

(BBC)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner